Dan nakon što je potpisao ukaz kojim se zabranjuje djelovanje institucija poput Državnog suda, Tužilaštva BiH, VSTV-a i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na teritoriji Republike Srpske, Milorad Dodik objavio je na društvenoj mreži X da je pozvan u Tužilaštvo BiH kao osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka.
Prema njegovim riječima, ovaj potez tužilaštva predstavlja politički progon.
“Neću ići na njihov politički sud jer Srbi više ne idu na inkvizicije! Srbi idu samo na razgovore o uređenju BiH, ali onako kako je zapisano u Ustavu i Dejtonskom mirovnom sporazumu!”, napisao je Dodik na X-u.
Tužilaštvo BiH potvrdilo je da od decembra 2024. godine provodi istražne radnje zbog sumnje u počinjenje krivičnog djela „napad na ustavni poredak“. Krivični zakon BiH za ovo djelo predviđa kaznu zatvora od najmanje pet godina, uz mogućnost zabrane vršenja javnih funkcija. Međutim, Tužilaštvo nije iznijelo detalje o samoj istrazi niti potvrdilo da je Dodik zvanično pozvan na saslušanje.
Pravne procedure i moguće posljedice
Pravni stručnjaci ističu da poziv na saslušanje Dodika ne znači automatski podizanje optužnice, već da se radi o fazi istrage u kojoj tužilaštvo procjenjuje dokaze. Advokat Mirsad Crnovršanin pojašnjava da status osumnjičenog znači da postoji osnov sumnje da je osoba počinila krivično djelo i da su prikupljeni određeni dokazi.
“Osumnjičeni ima pravo na advokata, koji može prisustvovati ispitivanju. Tokom ispitivanja osumnjičenom se saopćavaju osnovi sumnje i daje mu se prilika da se izjasni”, ističe Crnovršanin za Detektor.
Dodaje da, ako tužilac nakon saslušanja zaključi da ima dovoljno dokaza, može podići optužnicu u vrlo kratkom roku. Također, ako osumnjičeni odbija da se odazove pozivu, tužilaštvo može izdati nalog za privođenje.
Bivši sudija Suda BiH i advokat Esad Fejzagić pojašnjava da se u takvim slučajevima prvo šalje pismeni poziv, a ako se osumnjičeni ne odazove, može uslijediti naredba policiji za njegovo privođenje. U krajnjem slučaju, ako osoba nije dostupna na poznatoj adresi, može se raspisati potjernica.
Mogućnost izbjegavanja postupka?
Jedna od otvorenih pravnih dilema jeste mogućnost da Dodik izbjegne postupak odlaskom u Srbiju, čiji je državljanin. BiH i Srbija imaju potpisan sporazum o pravosudnoj saradnji, ali Srbija ne izručuje svoje državljane.
Pravni ekspert Senad Pizović ističe da je Dodik, uprkos presudi kojom mu je izrečena zatvorska kazna od godinu dana i šestogodišnja zabrana vršenja dužnosti, i dalje slobodan čovjek, jer presuda nije pravosnažna.
“On se može slobodno kretati. U ovom trenutku nema nikakve mjere zabrane, osim poziva na saslušanje. Sud je jedini koji može odrediti mjere zabrane ili pritvora”, objašnjava Pizović.
Ukoliko Dodik ipak napusti BiH i ne odazove se pozivu Tužilaštva, pravni stručnjaci tvrde da bi mogao biti zadržan na granici u slučaju da se Sudu BiH dostavi zahtjev za izdavanje potjernice. Međutim, to bi zavisilo od proceduralnih odluka pravosudnih organa i međunarodne saradnje.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
