Nakon oktobarskih izbora, priča o Bosni i Hercegovini u Briselu ponovno bi trebala dobiti zamah, a tema o kojoj bi u narednim danima trebali raspravljati zvaničnici EU jeste dodjela kandidatskog statusa BiH i cjelokupni napredak države na EU putu.

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler u narednim danima bi trebao poslati izvještaj o napretku države ka evropskim integracijama, a koji bi trebao uključivati sve aktivnosti bh. zvaničnika na ispunjavanja uslova do 30. septembra ove godine.

Iako se očekivalo kako će izvještaj uključivati i osvrt na nametnute odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta, to se neće desiti s obzirom da su odluke nametnute u izbornoj noći, tačnije 2. oktobra, a izvještaj će obuhvatati nešto raniji period.

Osim izvještaja Sattlera, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi će u sriijedu 12. oktobra objaviti paket proširenja zajedno sa individualnim godišnjim izveštajima za svaku državu pojedinačno.

Ipak, odluke Christiana Schmidta u Briselu neće proći neopaženo.

Kako saznajemo iz diplomatskih izvora, skandinavske članice Evropske unije protive se dodjeli kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini upravo zbog odluka visokog predstavnika koje su donesene prije nekoliko dana.

Prema saznanjima, zvaničnici pojedinih zemalja nezadovoljni su odlukama Schmidta jer bi one u budućnosti mogle doprinijeti produbljivanju etničke segregacije, ali i nefunkcionalnosti institucija.

Ovakav stav nije iznenađujući s obzirom da unutar Brisela još od ranije vlada generalno raspoloženje da Evropska unija nije za nametanje bilo kakvih odluka prije nego što se ne ponudi adekvatna šansa domaćim institucijama da riješe problem.

Takav stav Evropske unije prije nekoliko dana je ponovio i šef diplomatije EU Josep Borrell koji je 5. oktobra komentirao izborni process u Bosni i Hercegovini, ali i odluke visokog predstavnika koje su nametnute u izbornoj noći.

– Građani BiH iskoristili su svoje demokratsko pravo glasa za vlasti, koje će sada imati odgovornost ispuniti težnje naroda, uključujući integraciju u EU i gospodarski prosperitet te suočavanje s negativnim globalnim utjecajem ruskog rata agresije na Ukrajinu. EU prima na znanje odluku visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta o izmjeni Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine na dan izbora. Podsjećamo da bi se njegove izvršne ovlasti trebale koristiti isključivo kao krajnja mjera protiv nepopravljivih nezakonitih radnji – riječi su visokog evropskog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost.

Ipak, uz razgovore s drugim članicama, skandinavski blok bi mogao pristati na dodjelu kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, ali samo ukoliko država pristane na ispunjavanje određenih uslova koji će se definirati u narednim danima.

Kada je riječ o priči koja se tiče dodjele kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, ona je aktuelna već nekoliko mjeseci, a među prvima koji je pisao Briselu o ovoj temi je predsjednik Slovenije Borut Pahor koji je još sredinom juna pisao Charlesu Michelu te od njega tražio da reaguje.

– Naravno, BiH bi trebala ispuniti uslove, ali bi redoslijed trebao biti drugačiji – prvo dodjela statusa, a onda ispunjavanje uslova. To bi, po mom mišljenju, ojačalo proevropske snage u BiH i dinamiku unutrašnjeg prilagođavanja evropskim normama – ističe Pahor.

Austrijski kancelar Karl Nehammer također je bio jedan od onih koji je mišljenja da u EU ne smije biti dvostrukih standarda, te da je za njega nezamislivo da se status kandidata dodijeli Ukrajini, a da se BiH i dalje drži izvan unije.

-Ne smije biti dvostrukih standarda ili kandidata prve ili druge klase – kazao je Nehammer za Welt.

Nakon oktobarskih izbora, priča o Bosni i Hercegovini u Briselu ponovno bi trebala dobiti zamah, a tema o kojoj bi u narednim danima trebali raspravljati zvaničnici EU jeste dodjela kandidatskog statusa BiH i cjelokupni napredak države na EU putu.

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler u narednim danima bi trebao poslati izvještaj o napretku države ka evropskim integracijama, a koji bi trebao uključivati sve aktivnosti bh. zvaničnika na ispunjavanja uslova do 30. septembra ove godine.

Iako se očekivalo kako će izvještaj uključivati i osvrt na nametnute odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta, to se neće desiti s obzirom da su odluke nametnute u izbornoj noći, tačnije 2. oktobra, a izvještaj će obuhvatati nešto raniji period.

Osim izvještaja Sattlera, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi će u sriijedu 12. oktobra objaviti paket proširenja zajedno sa individualnim godišnjim izveštajima za svaku državu pojedinačno.

Ipak, odluke Christiana Schmidta u Briselu neće proći neopaženo.

Kako saznajemo iz diplomatskih izvora, skandinavske članice Evropske unije protive se dodjeli kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini upravo zbog odluka visokog predstavnika koje su donesene prije nekoliko dana.

Prema saznanjima, zvaničnici pojedinih zemalja nezadovoljni su odlukama Schmidta jer bi one u budućnosti mogle doprinijeti produbljivanju etničke segregacije, ali i nefunkcionalnosti institucija.

Ovakav stav nije iznenađujući s obzirom da unutar Brisela još od ranije vlada generalno raspoloženje da Evropska unija nije za nametanje bilo kakvih odluka prije nego što se ne ponudi adekvatna šansa domaćim institucijama da riješe problem.

Takav stav Evropske unije prije nekoliko dana je ponovio i šef diplomatije EU Josep Borrell koji je 5. oktobra komentirao izborni process u Bosni i Hercegovini, ali i odluke visokog predstavnika koje su nametnute u izbornoj noći.

– Građani BiH iskoristili su svoje demokratsko pravo glasa za vlasti, koje će sada imati odgovornost ispuniti težnje naroda, uključujući integraciju u EU i gospodarski prosperitet te suočavanje s negativnim globalnim utjecajem ruskog rata agresije na Ukrajinu. EU prima na znanje odluku visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta o izmjeni Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine na dan izbora. Podsjećamo da bi se njegove izvršne ovlasti trebale koristiti isključivo kao krajnja mjera protiv nepopravljivih nezakonitih radnji – riječi su visokog evropskog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost.

Ipak, uz razgovore s drugim članicama, skandinavski blok bi mogao pristati na dodjelu kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, ali samo ukoliko država pristane na ispunjavanje određenih uslova koji će se definirati u narednim danima.

Kada je riječ o priči koja se tiče dodjele kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, ona je aktuelna već nekoliko mjeseci, a među prvima koji je pisao Briselu o ovoj temi je predsjednik Slovenije Borut Pahor koji je još sredinom juna pisao Charlesu Michelu te od njega tražio da reaguje.

– Naravno, BiH bi trebala ispuniti uslove, ali bi redoslijed trebao biti drugačiji – prvo dodjela statusa, a onda ispunjavanje uslova. To bi, po mom mišljenju, ojačalo proevropske snage u BiH i dinamiku unutrašnjeg prilagođavanja evropskim normama – ističe Pahor.

Austrijski kancelar Karl Nehammer također je bio jedan od onih koji je mišljenja da u EU ne smije biti dvostrukih standarda, te da je za njega nezamislivo da se status kandidata dodijeli Ukrajini, a da se BiH i dalje drži izvan unije.

-Ne smije biti dvostrukih standarda ili kandidata prve ili druge klase – kazao je Nehammer za Welt.