Vijest iz Amerike o uspjesima u pronalaženju cjepiva protiv koronavirusa je pobudila fantaziju mnogih burzovnih špekulanata, jer tu se ne radi samo o zdravlju nego i o milijardama koje stoje na raspolaganju, piše Deutsche Welle.
Ovo nije prvi put da su burze skočile kad se pročulo kako ima novosti na bojišnici protiv koronavirusa. Ali početkom ove sedmice je skok bio žestok, u New Yorku i Tokiju, a onda i u Frankfurtu. Izazvan je vijestima iz farmaceutskog koncerna Moderna. Ta američka kompanija je bila prva koja je počela testirati cjepivo i na ljudima. Takva ispitivanja već traju i u Kini, Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Ali u SAD-u teče osobito mnogo novca u projekt pronalaženja cjepiva protiv virusa covid-19.
Diljem svijeta se radi na više od 100 aktivnih sastojaka za cjepivo. Postoji preko 120 istraživačka projekta i oni sežu od razmjerno malenih kompanija poput Biontecha iz Mainza ili Curevaca u Tübingenu pa do farmaceutskih divova kao što su Sanofi ili GlaxoSmithKline. A tu je onda i Moderna iz Bostona. Vrijednost njenih dionica je skočila za gotovo 20% nakon što je objavljeno kako su prvi testovi dali obećavajuće rezultate.
Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) je nakon toga najavila i mogućnost brzog davanja dozvole takvom cjepivu – inače to traje mjesecima, ponekad i godinama. Kako se čuje, Moderna je već dogovorila masovnu proizvodnju tog cjepiva sa švicarskom kompanijom Lonza i, naravno, vrijednost dionica i te kompanije u Zürichu je skakala i preko 4%.
Cjepivo mRNA-1273
Cjepivo mRNA-1273, razvijeno u suradnji s američkim Nacionalnim institutima za zdravlje (NIH), kod osam je od 45 sudionika ispitivanja izazvalo imunološku reakciju, priopćila je kompanija Moderna ovog ponedjeljka.
- Mada su to preliminarni nalazi, prva faza istraživanja je pokazala kako ovo cjepivo može izazvati imunološku otpornost iste veličine kao da je izazvana prirodnom infekcijom – objavio je Tal Zaks, medicinski direktor Moderne. No još nisu poznati cjeloviti nalazi prve faze kliničkog istraživanja.
Američka vlada ulaže milijarde na razvoj cjepiva putem dva različita programa. U prvom redu se Washington pouzdaje u privatni sektor i tu daje odgovarajuću potporu. Tu je nadležna državna služba BARDA (Biomedical Advanced Research an Development Authority) koja raspolaže iznosom od 3,5 milijardi dolara. Od tog iznosa je dio dobila i kompanija Moderna.
Nešto kasnije je pokrenuta i operacija Warp Speed: prvi put se o njoj čulo koncem aprila, a u međuvremenu ju je i američki predsjednik Trump javno predstavio, doduše samo neke njene dijelove. Sad sa čak deset milijardi dolara razvoj je cjepiva protiv korone proglašen nacionalnom zadaćom koju je Trump usporedio s Projektom Manhattan u kojem je u četrdesetima prošlog stoljeća razvijena atomska bomba. Warp Speed u terminima naučne fantastike znači brzinu čak još veću od brzine svjetlosti i makar se ne znaju pojedinosti, poznato je kako se osobito ispituje 14 mogućih cjepiva.
Boston, Oxford, Mainz i Tübingen
Iz Washingtona u Oxford u Velikoj Britaniji: naučnici tamošnjeg sveučilišta su već u travnju počeli klinička ispitivanja na preko 1000 dobrovoljaca. Projekt se vodi u suradnji s farmaceutskim divom Astra-Zeneca. Kao i uvijek, tu se radi o tome može li se potencijalno obećavajuće cjepivo po potrebi proizvesti brzo i u mnogo miliona doza.
Za istraživanja takve vrste je i Europska unija na nedavnoj međunarodnoj konferenciji sakupila 7,4 milijarde eura. Gdje će otići taj novac neće biti određeno nacionalnim granicama. U Njemačkoj, prve kliničke testove na zdravim osobama je počela provoditi kompanija Biontech iz Mainza, a prvi rezultati se očekuju koncem juna. Oni surađuju i s američkim koncernom Pfizer, baš kao i s kineskim državnim koncernom Fosun Pharma. Ako bi to cjepivo bilo odobreno, direktor Biontecha Ugur Sahin kaže kako bi s Pfizerom moglo biti do kraja godine proizvedeno na milione doza cjepiva. Još jedan igrač u utrci u kojoj sudjeluje čitav svijet je Curevac iz Tübingena, a suvlasnik kompanije Dietmar Hopp kaže kako bi testove na ljudima mogli početi početkom ljeta. Ako bi bili uspješni, “bili bismo u stanju cjepivo isporučiti ove jeseni”, kaže Hopp.
Ali ovakvi vremenski planovi su i više nego ambiciozni: faza ispitivanja na hiljadama dobrovoljaca mora pokazati kako je cjepivo sigurno i kako ne šteti ljudima. U svakom slučaju je utrka u farmaceutskom sektoru kod traženja cjepiva u punom jeku:
- Vodi se mrtva trka – kaže Thilo Kaltenbach iz savjetničke kompanije Roland Berger.
- A još nikad nije bilo tako usredotočenih akcija tako mnogo farmaceutskih kompanija koje se bave istraživanjem.
Zapovijed generalu
Olaf Tölke, stručnjak za farmaceutski sektor kod agencije za rejting Scope, nije osobito optimističan: ne vjeruje da bi već ove godine moglo biti nađeno cjepivo protiv koronavirusa. Razvoj cjepiva košta stotine miliona eura, ali dobitnik će biti samo onaj ko dođe prvi:
- Poduzeća se izlažu riziku doći kasnije nego konkurenti.
Taj poslovni rizik bi se trebao ublažiti raznim potporama, ali zadaća nije samo pronaći cjepivo nego i stvoriti cjepivo koje bi bilo jeftino:
- Moglo bi biti cijepljeno milijarde ljudi, tako da i sredstvo ne smije biti previše skupo – misli Tölke. Ali naravno:
- Tko prvi dobije cjepivo može očekivati milijarde dobiti. Čitav svijet će se obrušiti na njegov proizvod.
Kina tu ima očitu prednost: već sredinom januara je general major kineske vojske Chen Wie dobio zapovijed naći cjepivo protiv ovog virusa, javlja Frankfurter Allgemeine Zeitung. Čitav ostali svijet je tek koncem januara uopće dobio pristup tom novom virusu kako bi i on počeo s istraživanjem.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
