Istraživači Srđan Puhalo i Marijana Toma sproveli su istraživanje na temu “Kako mladi u Bosni i Hercegovini opažaju protekli rat”. Primjerice, da u obrambenom ratu nije moguće počniti ratni zločin smatra 39,3% mladih, dok 43,9% misli da je to moguće. Svaki deseti ispitanik je na ovo pitanje odgovorio „ne znam“, dok 4,6% ispitanika nije odgovorilo na ovo pitanje.
Autori Puhalo i Toma svjesni da je historija 90-ih kasnije poslužila kao “oružje” za dnevnopolitičku manipulaciju i postizanje političkih ciljeva, a ne izvor objektivnih znanja, upustili su se u istraživačko putovanje i razgovore s mladima koji su odrastali u etnički očišćenim sredinama gdje dominira jedan narativ o ratu, dok se alternativni narativi opažaju kao lažni i neprijateljski.
U ovom istraživanju učestvuju mladi ljudi koji su rođeni poslije rata i o njemu uče posredno, iz priča roditelja i rodbine, razgovarajući sa prijateljima, u školi, iz medija, beletristike, filmova, ali i od domaćih političara.
Manipulacijama se kreira stalna napetost između pripadnika tri etničke grupe – Srba, Hrvata i Bošnjaka. A “tri etnički podijeljene istine” su potencijalno sjeme mogućih novih konflikata.
Kako mladi u Bosni i Hercegovini opažaju događaje iz rata?
Kada je riječ o karateru rata koji se vodio od 1992. do 1995. godine, istraživanje pokazuje da postoji podijeljeno mišljenje mađu mladim ljudima u Bosni i Hercegovini. Svaki treći ispitanik (31,4%) ovaj rat definiše kao agresiju Srbije na Bosnu i Hercegovinu, dok 26,1% smatra da je to bio građanski rat. Da se radi o vjerskom ratu smatra 6,3% ispitanika, dok svaki peti ispitanik (22,5%) rat opisuje kao sve gore navedeno zajedno. Na ovo pitanje nije znalo odgovor 4,3% ispitanika, dok ga je 5,9% mladih definisalo nekako drugačije. Odgovori mladih Hrvata, Bošnjaka i Srba kad je riječ o samom karakteru rata u Bosni i Hercegovini, nisu podudarni. Polovina mladih Bošnjaka (48,1%) rat u BiH opisuje kao agresiju od strane Srbije na BiH, dok 27,7% smatra da je to bila mješavina agresije, vjerskog i građanskog rata. Za razliku od Bošnjaka, dvije trećine mladih Srba (66,7%) ovaj rat opisuje kao građanski, 7,3% kao vjerski, dok 1,5% ga opaža kao agresiju Srbije na BiH. Svaki deseti mladi Srbin (11%) ovaj rat vidi kao agresiju, vjerski i građanski rat. Među mladim Hrvatima ne postoji konsenzus oko percepcije rata u Bosni i Hercegovini i podjenak je procenat (oko 20%) onih koji ga opažaju kao agresiju Srbije na zemlju i kao građanski rat, dok ga 28% vidi kao zbir svih ovih razloga.
Kako mladi u Bosni i Hercegovini opažaju odgovornost u ratu?
Da u odbrambenom ratu nije moguće počniti ratni zločin smatra 39,3% mladih, dok 43,9% misli da je to moguće. Svaki deseti ispitanik je na ovo pitanje odgovorio „ne znam“, dok 4,6% ispitanika nije odgovorilo na ovo pitanje. Ono što prvo upada u oči je da među Hrvatima (41,5%) i Srbima (54,4%) preovladava mišljenje da se ovako definisanom ratu može počiniti ratni zločin, dok kod mladih Bošnjaka preovladava mišljenje da to nije moguće (44,2%).
Kako mladi u Bosni i Hercegovini opažaju rad sudova koji su se bavili ratnim zločinima?
Mladim ljudima je ponuženo niz imena osoba koje su osuđene od strane međunarodnih i domaćih sudova za ratne zločine, ali i neke osobe koje nisu procesuirane ili su oslobođene krivice. Željelo se vidjeti da li ih percipiraju kao ratne zločince ili ne. Dobijeni rezultati, na uzorku svih ispitanika, pokazuju da skoro dvije trećine ispitanika (60,9%) smatraju Radovana Karadžića i Ratka Mladića (59,2%) za ratne zločince, a slijede Slobodan Praljak (40,9%), Fikret Abdić (37,6%), Biljana Plavšić (37,4%), Momčilo Krajišnik (35,5%), Mate Boban (34,6%), Naser Orić (29,4%), Alija Izetbegović (20,2%), Rasim Delić (19,6%) i Ejup Ganić (16,3%).
“Za razumijevanje ovog fenomena mnogo je važija etnička pripadnost ispitanika koja u velikoj mjeri utiče na percepciju jesu li pojedine osobe ratni zločinci ili nisu. Za polovinu mladih Bošnjaka (48,4%) Fikret Abdić je ratni zločinac, kao i za 45,1% Hrvata, dok ga tako opaža 15,5% Srba. Za 45,6% Srba Naser Orić je ratni zločinac, baš kao i za 39% Hrvata i 19,5% Bošnjaka. Radovana Karadžića kao ratnog zločinca vidi 84,8% mladih Bošnjaka, 59,8% Hrvata i 12,3% Srba. Alija Izetbegović je ratni zločinac za 40,2% Hrvata, 35,3% Srba i 9,6% Bošnjaka. Za polovinu Bošnjaka (51,6%) Biljana Plavšić je ratni zločinac, kao i za 46,3% Hrvata, dok to isto misli 6,3% Srba. Mate Boban je ratni zločinac za 43,1% Bošnjaka, 35,4% Hrvata i 17,5% Srba. Ratka Mladića kao ratnog zločinca opaža 82,7% Bošnjaka, 59,8% Hrvata i 11,3% Srba. Ejupa Ganića kao ratnog zločinca najviše opažaju Hrvati (31,7%), a potom Srbi 21,6% i Bošnjaci (11,8%). Momčilo Krajišnik je zločinac za 48,7% Bošnjaka, 43,9% Hrvata i 6,8% Srba. Svaki treći mladi Hrvat (35,4%) smatra da je Rasim Delić ratni zločinac, dok to isto smatra 23,1% Srba i 15,7% Bošnjaka. Slobodan Praljak je ratni zločinac za 54,3% Bošnjaka, 30,5% Hrvata i 15,5% Srba”, navode autori u istraživanju “Kako mladi u Bosni i Hercegovini opažaju protekli rat?” koje je rezultat projekta Agencije za saradnju, edukaciju i razvoj pod nazivom „Kritičko razmišljanje i nova paradigma prema demokratskom društvu”, koji je u potpunosti podržala Evropska unija. Izdavač je Pro Educa iz Banjaluke. Stavovi koji su izneseni u ovoj publikaciju su autorski i ne predstavljaju izričite stavove i mišljenja Agencije za saradnju, edukaciju i razvoj, Evropske unije i Pro Educe.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
