Stariji ljudi morat će se “žrtvovati” u borbi protiv klimatskih promjena ili će se današnja djeca suočiti sa budućnošću ratova za vodu i hranu, upozorio je zamjenik šefa EU.

Frans Timmermans, potpredsjednik komisije EU, rekao je da se socijalna politika i klimatska politika moraju kombinovati kako bi se pošteno podijelili troškovi i koristi stvaranja ekonomije s niskim udjelom ugljika u prirodi ili bi se svijet suočio sa reakcijom ljudi koji se boje gubitka posla ili prihoda , koju podupiru populistički političari i interesi vezani za fosilna goriva.

– To nije samo hitna stvar, to je i mnogo teška stvar. Moramo transformisati našu ekonomiju. Postoje ogromne koristi, ali to je ogroman izazov. Najveća prijetnja je ona socijalna. Ako ovo ne popravimo, naša djeca će ratovati zbog vode i hrane, u to nema nikakve sumnje – izjavio je Timmermans.

Suočavanje sa klimatskim promjenama bit će višestruko jeftinije nego prouzrokovani poremećaji koje globalno grijanje donosi, a donosi i dobrobiti za zdravlje, a troškovi su dramatično opali posljednjih godina. Međutim, prelazak sa fosilnih goriva značit će kraj nekih tradicionalnih poslova poput rudarstva (iskopavanje uglja), a troškovi ovih promjena nejednako će pasti na društvo ukoliko se političari ne umiješaju.

– Gdje vidim ogroman rizik je da dobijete savez između onih koji ne žele promjene jer vide da je njihov interes pogođen, bilo da je riječ o fosilnim gorivima ili u tradicionalnim ekonomskim krugovima. Ovakvi interesi kombinuju sa strahom od negativnih socijalnih posljedica – rekao je Timmermans za Guardian u intervjuu.

– Oni od nas koji razumiju da moramo brzo reagovati trebali bi socijalno pitanje učiniti ključnim pitanjem u svemu ovome. Zaista pozivam sve one iz klimatskog pokreta da mi se pridruže fokusirajući se na socijalno pitanje više nego što su to činili u prošlosti. Jer ovo bi moglo postati najveći kamen spoticanja – dodao je Timmermans.

Upozorio je da će biti potrebne “žrtve” starije generacije kako bi se osiguralo da mladi mogu živjeti u sigurnoj klimi. Današnji stariji ljudi bili su korisnici – “žrtve” prethodne generacije i sada su pozvani da sami naprave promjene, rekao je.

– Ponekad se pitam da li smo svjesni transformacije kojoj idemo i koliko je ona duboka. To je napor usporediv sa restrukturiranjem nakon nasilnog ratnog sukoba. Razgovarao sam sa bakom i djedom, i sa roditeljima o tome kako ste to vidjeli nakon rata. Rekli su: ‘Pa, puno smo se žrtvovali jer smo znali da će našoj djeci biti bolje’. Bojim se da ovog osjećaja još nema u našem društvu – izjavio je Timmermans.

Promjena života ljudi danas bila bi teška, ali blagodati će osjetiti današnja djeca, dodao je.

– Ovo za politiku predstavlja ogroman, ogroman izazov. Moramo povratiti taj osjećaj svrhe – učiniti nešto ne za sebe, već za druge, što mislim da je uvijek dovodilo do toga da je društvo bilo najbolje – rekao je Timmermans.

Bilo koja žrtva bila bi za većinu blaga, poput prelaska na električni transport ili jedenja manje mesa, ali za neke bi to moglo uključivati ​​promjenu posla ili čak načina života.

– Ne tražimo od ljudi da se vrate u situacije iz 1930-ih, ne tražimo od ljudi da žive u špiljama i jedu travu. Potreban je možda jedan ili dva koraka unazad da bismo mogli skočiti mnogo dalje u budućnost – istakao je Timmermans.

Timmermansova upozorenja odražavaju rastuću zabrinutost među klimatskim stručnjacima da političari nisu pokazali ljudima blagodati društva s niskim udjelom ugljika u atmosferi, što uključuje čišći zrak i vodu, gradove koji su pogodniji za život i viši nivo zdravlja i dobrobiti, kao i ublažavanje klimatskih kriza. Političari, uključujući Donalda Trumpa i republikance u SAD-u, predstavili su borbu protiv klimatskih promjena kao trošak, a mnogi ljudi strahuju od svog posla.

Timmermans je priznao da će se neki ljudi u tradicionalnim industrijama morati promijeniti i rekao da je ključna uloga političara da to olakšaju. Preskvalifikacija ljudi u industrijama poput fosilnih goriva i proizvodnje električne energije bila bi ključna.

Ukazao je na Poljsku koja je u velikoj mjeri ovisna o uglju.

– Oni imaju vrlo visok nivo inženjeringa, obrazovanja i sl. – tamo postoji ogroman potencijal (u ekonomiji sa niskim udjelom ugljika) za zemlju poput Poljske. A u uglju jednostavno nema budućnosti. Što duže odugovlačite promjenu, to će biti bolnije i skuplje – dodao je Timmermans.

Timmermans ima ključnu ulogu ove godine, unutar EU-a, ali i na globalnom nivou. On predvodi zeleni sporazum bloka namijenjen transformaciji europske ekonomije u nisko-ugljične temelje, i vodi klimatske napore bloka u Cop26, vitalnim pregovorima UN-a o klimatskim promjenama, a ujedno je i domaćin UK u Glasgowu ovog novembra.

U četvrtak je otputovao u London u svoju prvu službenu posjetu izvan Brisela od početka blokade uzrokovane pandemijom, četverosatnim sastankom u Downing Streetu sa Alokom Sharmom, britanskim predsjednikom Cop26 i domaćinom razgovora. U kontaktu je i sa Johnom Kerryjem, izaslanikom za klimu američkog predsjednika Joea Bidena, i sa najvišim kineskim klimatskim zvaničnikom Xie Zhenhuaom.

EU je postavila zakonom svoj vlastiti klimatski cilj, smanjenje emisija ugljika u prirodu za najmanje 55% do 2030. godine, u poređenju sa nivoima iz 1990. godine. Ovo je jedan od najtežih klimatskih ciljeva koji se i dalje postavljao, zajedno sa Velikom Britanijom i SAD-om, iako su borci rekli da bi blok mogao bolje i zatražili su cilj od barem 60% efikasnosti.

Timmermans je rekao da nije moguće daljnje poboljšanje ciljanih emisija, ali rekao je da traži od zemalja članica EU da se jave sa više novca za finansiranje povoljne klime, pomoć bogatih siromašnim zemljama kako bi im pomogla smanjiti emisije ugljika i nositi se s utjecajima klimatskog sloma .

– Naš pristup je ambiciozan – mislim da smo postavili pozornicu. Nadam se da će i drugi slijediti taj primjer. Mislim da teret ovdje nije na EU, niti na Velikoj Britaniji – istakao je Timmermans.

Stariji ljudi morat će se “žrtvovati” u borbi protiv klimatskih promjena ili će se današnja djeca suočiti sa budućnošću ratova za vodu i hranu, upozorio je zamjenik šefa EU.

Frans Timmermans, potpredsjednik komisije EU, rekao je da se socijalna politika i klimatska politika moraju kombinovati kako bi se pošteno podijelili troškovi i koristi stvaranja ekonomije s niskim udjelom ugljika u prirodi ili bi se svijet suočio sa reakcijom ljudi koji se boje gubitka posla ili prihoda , koju podupiru populistički političari i interesi vezani za fosilna goriva.

– To nije samo hitna stvar, to je i mnogo teška stvar. Moramo transformisati našu ekonomiju. Postoje ogromne koristi, ali to je ogroman izazov. Najveća prijetnja je ona socijalna. Ako ovo ne popravimo, naša djeca će ratovati zbog vode i hrane, u to nema nikakve sumnje – izjavio je Timmermans.

Suočavanje sa klimatskim promjenama bit će višestruko jeftinije nego prouzrokovani poremećaji koje globalno grijanje donosi, a donosi i dobrobiti za zdravlje, a troškovi su dramatično opali posljednjih godina. Međutim, prelazak sa fosilnih goriva značit će kraj nekih tradicionalnih poslova poput rudarstva (iskopavanje uglja), a troškovi ovih promjena nejednako će pasti na društvo ukoliko se političari ne umiješaju.

– Gdje vidim ogroman rizik je da dobijete savez između onih koji ne žele promjene jer vide da je njihov interes pogođen, bilo da je riječ o fosilnim gorivima ili u tradicionalnim ekonomskim krugovima. Ovakvi interesi kombinuju sa strahom od negativnih socijalnih posljedica – rekao je Timmermans za Guardian u intervjuu.

– Oni od nas koji razumiju da moramo brzo reagovati trebali bi socijalno pitanje učiniti ključnim pitanjem u svemu ovome. Zaista pozivam sve one iz klimatskog pokreta da mi se pridruže fokusirajući se na socijalno pitanje više nego što su to činili u prošlosti. Jer ovo bi moglo postati najveći kamen spoticanja – dodao je Timmermans.

Upozorio je da će biti potrebne “žrtve” starije generacije kako bi se osiguralo da mladi mogu živjeti u sigurnoj klimi. Današnji stariji ljudi bili su korisnici – “žrtve” prethodne generacije i sada su pozvani da sami naprave promjene, rekao je.

– Ponekad se pitam da li smo svjesni transformacije kojoj idemo i koliko je ona duboka. To je napor usporediv sa restrukturiranjem nakon nasilnog ratnog sukoba. Razgovarao sam sa bakom i djedom, i sa roditeljima o tome kako ste to vidjeli nakon rata. Rekli su: ‘Pa, puno smo se žrtvovali jer smo znali da će našoj djeci biti bolje’. Bojim se da ovog osjećaja još nema u našem društvu – izjavio je Timmermans.

Promjena života ljudi danas bila bi teška, ali blagodati će osjetiti današnja djeca, dodao je.

– Ovo za politiku predstavlja ogroman, ogroman izazov. Moramo povratiti taj osjećaj svrhe – učiniti nešto ne za sebe, već za druge, što mislim da je uvijek dovodilo do toga da je društvo bilo najbolje – rekao je Timmermans.

Bilo koja žrtva bila bi za većinu blaga, poput prelaska na električni transport ili jedenja manje mesa, ali za neke bi to moglo uključivati ​​promjenu posla ili čak načina života.

– Ne tražimo od ljudi da se vrate u situacije iz 1930-ih, ne tražimo od ljudi da žive u špiljama i jedu travu. Potreban je možda jedan ili dva koraka unazad da bismo mogli skočiti mnogo dalje u budućnost – istakao je Timmermans.

Timmermansova upozorenja odražavaju rastuću zabrinutost među klimatskim stručnjacima da političari nisu pokazali ljudima blagodati društva s niskim udjelom ugljika u atmosferi, što uključuje čišći zrak i vodu, gradove koji su pogodniji za život i viši nivo zdravlja i dobrobiti, kao i ublažavanje klimatskih kriza. Političari, uključujući Donalda Trumpa i republikance u SAD-u, predstavili su borbu protiv klimatskih promjena kao trošak, a mnogi ljudi strahuju od svog posla.

Timmermans je priznao da će se neki ljudi u tradicionalnim industrijama morati promijeniti i rekao da je ključna uloga političara da to olakšaju. Preskvalifikacija ljudi u industrijama poput fosilnih goriva i proizvodnje električne energije bila bi ključna.

Ukazao je na Poljsku koja je u velikoj mjeri ovisna o uglju.

– Oni imaju vrlo visok nivo inženjeringa, obrazovanja i sl. – tamo postoji ogroman potencijal (u ekonomiji sa niskim udjelom ugljika) za zemlju poput Poljske. A u uglju jednostavno nema budućnosti. Što duže odugovlačite promjenu, to će biti bolnije i skuplje – dodao je Timmermans.

Timmermans ima ključnu ulogu ove godine, unutar EU-a, ali i na globalnom nivou. On predvodi zeleni sporazum bloka namijenjen transformaciji europske ekonomije u nisko-ugljične temelje, i vodi klimatske napore bloka u Cop26, vitalnim pregovorima UN-a o klimatskim promjenama, a ujedno je i domaćin UK u Glasgowu ovog novembra.

U četvrtak je otputovao u London u svoju prvu službenu posjetu izvan Brisela od početka blokade uzrokovane pandemijom, četverosatnim sastankom u Downing Streetu sa Alokom Sharmom, britanskim predsjednikom Cop26 i domaćinom razgovora. U kontaktu je i sa Johnom Kerryjem, izaslanikom za klimu američkog predsjednika Joea Bidena, i sa najvišim kineskim klimatskim zvaničnikom Xie Zhenhuaom.

EU je postavila zakonom svoj vlastiti klimatski cilj, smanjenje emisija ugljika u prirodu za najmanje 55% do 2030. godine, u poređenju sa nivoima iz 1990. godine. Ovo je jedan od najtežih klimatskih ciljeva koji se i dalje postavljao, zajedno sa Velikom Britanijom i SAD-om, iako su borci rekli da bi blok mogao bolje i zatražili su cilj od barem 60% efikasnosti.

Timmermans je rekao da nije moguće daljnje poboljšanje ciljanih emisija, ali rekao je da traži od zemalja članica EU da se jave sa više novca za finansiranje povoljne klime, pomoć bogatih siromašnim zemljama kako bi im pomogla smanjiti emisije ugljika i nositi se s utjecajima klimatskog sloma .

– Naš pristup je ambiciozan – mislim da smo postavili pozornicu. Nadam se da će i drugi slijediti taj primjer. Mislim da teret ovdje nije na EU, niti na Velikoj Britaniji – istakao je Timmermans.