U haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu danas je u prisustvu velikog broja vjernika klanjana dženaza hafizu Ismet-ef. Spahiću, jednom od najistaknutijih alima u posljednjih nekoliko decenija.

Dženaza-namaz je predvodio i kratko se prigodno obratio reisul-ulema Husein Kavazović, a prisustvovali su muftije, alimi, brojni profesori obrazovnih institucija Islamske zajednice, ambasadori, te istaknuti članovi društva i brojni građani.
Prije klanjanja dženaza-namaza obratio se Mustafa-ef. Cerić, (reisul-ulema 1993.-2012.) za čijeg je mandata rhm. hafiz Spahić bio njegov zamjenik (naibu-reis).

“Sjetite se hafiza Ismeta, on je bi iskren, on je bio ummet skrušeni, Allahu Svevišnjem rob pokorni, nije bio mušrik, bio je zahvalan na nimetima, Allah ga je zato izabrao i uputio na pravi put. Sjetite se hafiza Ismeta, on je ispunjavao obećanje, bio je istinski odan brat i prijatelj, po uzoru na Vjerovjesnika Muhammeda na visokom stupnju morala”, kazao je reisul-ulema Cerić.

Kazao je i kako je hafiz Ismeta, bio insan sa dušom i srcem, insan otvorenog uma i široke ruke i insan od utjehe uplakanom i poticaj hrabrom.

“Hafiz Ismet je bio na vrhu naše zajednice, ali je živio realnost običnog čovjeka gdje su korijeni njene zrelosti i smjelosti na putu imana i islama”, poručio je dr. Cerić.

Hafiz Ismet-ef. Spahić je kao izuzetni alim ukopan u haremu Gazi Husrev-begove džamije, u kojoj je prije dženaza-namaza proučena hatma dova pred njegovu dušu.

Na njegov ogromni dopinos obrazovanju u svom obraćanju nakon hatma-dove podsjetio je zamjenik reisul-uleme dr. Enes Ljevaković. 

“Kad se pomene hifz, uvijek se sjetimo hafiza Ismeta Spahića, jer ogroman je njegov doprinos u institucionalnom organizovanju učenja hifza”, kazao je, između ostalog, dr. Ljevaković. Na kraju je rekao da hafiz Ismet Spahić odlazi, ali da ostaju njegova djela i emanet da čuvamo Islamsku zajednicu.

Hafiz Ismet-ef. Spahić je rođen 1940. godine u Puhovcu kod Zenice, a Gazi Husrev-begovu medresu je završio 1959. godine u Sarajevu. Završio prvi stepen Ekonomije u Zagrebu 1968. godine, a studij je nastavio u Beogradu.
Imamsku dužnost počeo u Visokom 1962. godine. Od 1965. do 1978. godine je glavni imam na području Odbora Islamske zajednice Visoko. Bio je profesor kiraeta u Gazi Husrev-begovoj medresi od 1978. godine, a časnu titulu hafiza je stekao 1980. godine. Prvim imamom i hatibom Gazi Husrev-begove džamije imenovan je 1985. godine.

Za zamjenika reisul-uleme izabran je 1993. godine i na toj funkciji ostao do penzionisanja 2012. godine. Na mjesto vršioca dužnosti direktora Gazi Husrev-begove medrese postavljen je 1998. godine.

Do smrti je bio predsjednik Komisije za hifz Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

U haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu danas je u prisustvu velikog broja vjernika klanjana dženaza hafizu Ismet-ef. Spahiću, jednom od najistaknutijih alima u posljednjih nekoliko decenija.

Dženaza-namaz je predvodio i kratko se prigodno obratio reisul-ulema Husein Kavazović, a prisustvovali su muftije, alimi, brojni profesori obrazovnih institucija Islamske zajednice, ambasadori, te istaknuti članovi društva i brojni građani.
Prije klanjanja dženaza-namaza obratio se Mustafa-ef. Cerić, (reisul-ulema 1993.-2012.) za čijeg je mandata rhm. hafiz Spahić bio njegov zamjenik (naibu-reis).

“Sjetite se hafiza Ismeta, on je bi iskren, on je bio ummet skrušeni, Allahu Svevišnjem rob pokorni, nije bio mušrik, bio je zahvalan na nimetima, Allah ga je zato izabrao i uputio na pravi put. Sjetite se hafiza Ismeta, on je ispunjavao obećanje, bio je istinski odan brat i prijatelj, po uzoru na Vjerovjesnika Muhammeda na visokom stupnju morala”, kazao je reisul-ulema Cerić.

Kazao je i kako je hafiz Ismeta, bio insan sa dušom i srcem, insan otvorenog uma i široke ruke i insan od utjehe uplakanom i poticaj hrabrom.

“Hafiz Ismet je bio na vrhu naše zajednice, ali je živio realnost običnog čovjeka gdje su korijeni njene zrelosti i smjelosti na putu imana i islama”, poručio je dr. Cerić.

Hafiz Ismet-ef. Spahić je kao izuzetni alim ukopan u haremu Gazi Husrev-begove džamije, u kojoj je prije dženaza-namaza proučena hatma dova pred njegovu dušu.

Na njegov ogromni dopinos obrazovanju u svom obraćanju nakon hatma-dove podsjetio je zamjenik reisul-uleme dr. Enes Ljevaković. 

“Kad se pomene hifz, uvijek se sjetimo hafiza Ismeta Spahića, jer ogroman je njegov doprinos u institucionalnom organizovanju učenja hifza”, kazao je, između ostalog, dr. Ljevaković. Na kraju je rekao da hafiz Ismet Spahić odlazi, ali da ostaju njegova djela i emanet da čuvamo Islamsku zajednicu.

Hafiz Ismet-ef. Spahić je rođen 1940. godine u Puhovcu kod Zenice, a Gazi Husrev-begovu medresu je završio 1959. godine u Sarajevu. Završio prvi stepen Ekonomije u Zagrebu 1968. godine, a studij je nastavio u Beogradu.
Imamsku dužnost počeo u Visokom 1962. godine. Od 1965. do 1978. godine je glavni imam na području Odbora Islamske zajednice Visoko. Bio je profesor kiraeta u Gazi Husrev-begovoj medresi od 1978. godine, a časnu titulu hafiza je stekao 1980. godine. Prvim imamom i hatibom Gazi Husrev-begove džamije imenovan je 1985. godine.

Za zamjenika reisul-uleme izabran je 1993. godine i na toj funkciji ostao do penzionisanja 2012. godine. Na mjesto vršioca dužnosti direktora Gazi Husrev-begove medrese postavljen je 1998. godine.

Do smrti je bio predsjednik Komisije za hifz Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.