Katolici u Bosni i Hercegovini, kao i u cijelom svijetu, danas slave Uskrs, najveći i najstariji kršćanski blagdan koji se slavi u spomen na Kristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i nad grijehom.

Noć uoči uskrsne nedjelje slavi se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.

U zapadnom kršćanstvu priprema za Uskrs je korizma. Ona traje četrdeset dana i obilježena je mirovanjem, tišinom, kajanjem, postom i razmišljanjem o Kristovom životu, posebno o muci i smrti na križu.

Sedam dana prije Uskrsa naziva se Velikom sedmicom. On je vrhunac korizme, a započinje Cvjetnicom, nedjeljom muke Gospodnje, kada se slavi Isusov ulazak u Jeruzalem. Tada se u crkvu nose grančice na blagoslov.

Tokom cijele korizme naročito je intenzivirana pobožnost Križnoga puta koja se održava svakoga petka u večernjim satima, a u mnogim mjestima Križni put se u velikoj procesiji održava upravo na Veliki petak.

Središnji je dan Velike sedmice, Veliki petak, dan na koji je Isus umro na križu. Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci.

Po običaju katolici u BiH najprije odlaze na uskrsnu misu, a zatim se okupljaju u svojim kućama s obitelji kako bi blagovali blagoslovljenu hranu, koja se najčešće sastoji od šunke, jaja, kruha i mladog luka.

Posebnu pozornost posvećuju bojanju kuhanih kokošjih jaja (pisanica) koje onda dijele sa svojom prijateljima i susjedima.

Među starijim običajima koji je ostao do danas je i ‘tucanje jaja’ kada svatko izabere po jedno, a pobjednik je onaj čije jaje ostane cijelo nakon što se jaja jedno u drugo udare vrhovima.

Inače, blagdan Uskrs se ne slavi svake godine u isto vrijeme. Danas se on slavi u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. marta i 25. aprila, to znači da blagdan Uskrsa može pasti samo unutar tog vremena.

Porijeklo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.

Svim čitateljima koji danas slave ovaj veliki praznik od srca čestitamo.

Katolici u Bosni i Hercegovini, kao i u cijelom svijetu, danas slave Uskrs, najveći i najstariji kršćanski blagdan koji se slavi u spomen na Kristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i nad grijehom.

Noć uoči uskrsne nedjelje slavi se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.

U zapadnom kršćanstvu priprema za Uskrs je korizma. Ona traje četrdeset dana i obilježena je mirovanjem, tišinom, kajanjem, postom i razmišljanjem o Kristovom životu, posebno o muci i smrti na križu.

Sedam dana prije Uskrsa naziva se Velikom sedmicom. On je vrhunac korizme, a započinje Cvjetnicom, nedjeljom muke Gospodnje, kada se slavi Isusov ulazak u Jeruzalem. Tada se u crkvu nose grančice na blagoslov.

Tokom cijele korizme naročito je intenzivirana pobožnost Križnoga puta koja se održava svakoga petka u večernjim satima, a u mnogim mjestima Križni put se u velikoj procesiji održava upravo na Veliki petak.

Središnji je dan Velike sedmice, Veliki petak, dan na koji je Isus umro na križu. Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci.

Po običaju katolici u BiH najprije odlaze na uskrsnu misu, a zatim se okupljaju u svojim kućama s obitelji kako bi blagovali blagoslovljenu hranu, koja se najčešće sastoji od šunke, jaja, kruha i mladog luka.

Posebnu pozornost posvećuju bojanju kuhanih kokošjih jaja (pisanica) koje onda dijele sa svojom prijateljima i susjedima.

Među starijim običajima koji je ostao do danas je i ‘tucanje jaja’ kada svatko izabere po jedno, a pobjednik je onaj čije jaje ostane cijelo nakon što se jaja jedno u drugo udare vrhovima.

Inače, blagdan Uskrs se ne slavi svake godine u isto vrijeme. Danas se on slavi u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. marta i 25. aprila, to znači da blagdan Uskrsa može pasti samo unutar tog vremena.

Porijeklo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.

Svim čitateljima koji danas slave ovaj veliki praznik od srca čestitamo.