Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih, katolički je blagdan koji se obilježava dan nakon Svih svetih, 2. novembra.
Uz ovaj blagdan, kao i za blagdan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.

Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. milenija, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih.

Taj spomendan 998., sv. Odilon službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko hiljadu benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Evropi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.

Španija je 1748. dobila povlasticu, da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetoga Oca, a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. proširio na cijelu Crkvu.

Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih, katolički je blagdan koji se obilježava dan nakon Svih svetih, 2. novembra.
Uz ovaj blagdan, kao i za blagdan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.

Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. milenija, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih.

Taj spomendan 998., sv. Odilon službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko hiljadu benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Evropi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.

Španija je 1748. dobila povlasticu, da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetoga Oca, a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. proširio na cijelu Crkvu.