Ibro Ćufurović prvi je državljanin Bosne i Hercegovine koji je prvostepeno osuđen na četiri godine zatvora za terorizam – nakon kraha takozvanog ISIL-a.

Iako su krajem 2018. godine pooštrene kazne za terorizam, suđeno mu je po starom zakonu, jer je, u vrijeme Ćufurovićevog ratovanja u Siriji, on bio na snazi.

BHRT je istraživao kakva je kaznena politika u Bosni i Hercegovini, i jesu li ispoštovane preporuke međunarodne zajednice?

Kod nas zatvorska kazna od četiri godine za ratovanje u Siriji, a u Sjedinjenim Državama – 13,5 godina. Izmjenama Krivičnog zakona BiH, prilično je podignut donji prag za pojedina krivična djela.

Ipak, u slučaju Ibre Ćufurovića, prvog povratnika kome se sudilo od sloma Islamske Države, primjenivao se stari zakon, jer je Ćufurović ratovao u Siriji u vrijeme njegovog važenja. Pretpostavka je da će i u slučajevima nekih drugih povratnika biti isto.

“Pri odmjeravanju kazne, Sud se rukovodio i dosadašnjom sudskom praksom koja se odnosi na visinu izrečenih kazni za ovo djelo. Tu smo više puta vidjeli da se kazne kreću u rasponu od maksimalne što je izrečena, i to jedna kazna od četiri godine”, kaže Hasija Mašović, sudija Suda BiH.

Teška procjena bezbjednosne prijetnje, nepredvidivost, surovost, samo su neki od argumenata za oštrije kazne presuđenim teroristima. Izmjenama od prošle godine, BiH je ukinula uslovni otpust i otkup kazne. To je svakako bio korak u dobrom pravcu. Ipak, zbog proceduralne sporosti, tu smo gdje jesmo”, poručuje ministar pravde.

“To je problematika u BiH i mi moramo biti toga svjesni. I zbog toga smo apelirali i apeliramo i dalje da se zakonske procedure brže donose, da se zakoni brže provode”, ističe Josip Grubeša, ministar pravde BiH.

Uprkos pooštravanju, na blage kazne u Bosni i Hercegovini nedavno je upozorio i Stejt Department. Posebno zato što je, kako kažu, čak i prošle godine, nekoliko desetina bh građana pokušalo da otputuje na strana ratišta.

“U prosjeku, 25 osoba koje su procesuirane i osuđene u Bosni i Hercegovini dobile su zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine i 11 mjeseci zatvora, za aktivnosti povezane sa terorizmom, uključujući i ratovanje u Siriji”, kaže Adrian Shtuni, američki stručnjak za bezbjednost.

Međunarodni stručnjaci hvale izmjene zakonodavstva, ali upozoravaju da i dalje najslabija tačka ostaje deradikalizacija nakon povratka sa stranih ratišta. Čak ni Evropljani nisu zadovoljni zatvorskim sistemima, jer se pokazalo da tamo dolazi do indoktrinacije drugih osuđenika. Dok se u BiH taj model tek razrađuje, ostaje otvoreno pitanje hoće li biti provjere eventualne odgovornosti žena, kao u Evropi.

“Nije isto, ženska osoba koja je otišla svojevoljno i bila ideološki indoktrinirana, i sam pristup ka formi deradikalizacije, ili nekog ko je prisiljen na to i bio eventualno žrtva u samom sukobu”, ističe Jasmin Ahić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku UNSA.

“Koliko smo mi spremni, to zavisi od policijskih i tužilačkih organa. Koliko to oni dobro dokumentuju. Mislim da će Sud morati prihvatiti te dokaze, i da te ljude zadrže tamo gdje im je ustvari mjesto”, poručuje Zlatko Miletić, bivši direktor FUP-a.

Za krivična djela terorizma kao i ona povezana sa terorizmom, u Bosni i Hercegovini do sada je osuđeno oko 40 osoba, na ukupno 150 godina zatvora.

Najveću kaznu dobio je Husein Bilal Bosnić – sedam godina zatvora, i to zbog vrbovanja i podsticanja na terorizam, te organizovanje terorističke grupe.

Ibro Ćufurović prvi je državljanin Bosne i Hercegovine koji je prvostepeno osuđen na četiri godine zatvora za terorizam – nakon kraha takozvanog ISIL-a.

Iako su krajem 2018. godine pooštrene kazne za terorizam, suđeno mu je po starom zakonu, jer je, u vrijeme Ćufurovićevog ratovanja u Siriji, on bio na snazi.

BHRT je istraživao kakva je kaznena politika u Bosni i Hercegovini, i jesu li ispoštovane preporuke međunarodne zajednice?

Kod nas zatvorska kazna od četiri godine za ratovanje u Siriji, a u Sjedinjenim Državama – 13,5 godina. Izmjenama Krivičnog zakona BiH, prilično je podignut donji prag za pojedina krivična djela.

Ipak, u slučaju Ibre Ćufurovića, prvog povratnika kome se sudilo od sloma Islamske Države, primjenivao se stari zakon, jer je Ćufurović ratovao u Siriji u vrijeme njegovog važenja. Pretpostavka je da će i u slučajevima nekih drugih povratnika biti isto.

“Pri odmjeravanju kazne, Sud se rukovodio i dosadašnjom sudskom praksom koja se odnosi na visinu izrečenih kazni za ovo djelo. Tu smo više puta vidjeli da se kazne kreću u rasponu od maksimalne što je izrečena, i to jedna kazna od četiri godine”, kaže Hasija Mašović, sudija Suda BiH.

Teška procjena bezbjednosne prijetnje, nepredvidivost, surovost, samo su neki od argumenata za oštrije kazne presuđenim teroristima. Izmjenama od prošle godine, BiH je ukinula uslovni otpust i otkup kazne. To je svakako bio korak u dobrom pravcu. Ipak, zbog proceduralne sporosti, tu smo gdje jesmo”, poručuje ministar pravde.

“To je problematika u BiH i mi moramo biti toga svjesni. I zbog toga smo apelirali i apeliramo i dalje da se zakonske procedure brže donose, da se zakoni brže provode”, ističe Josip Grubeša, ministar pravde BiH.

Uprkos pooštravanju, na blage kazne u Bosni i Hercegovini nedavno je upozorio i Stejt Department. Posebno zato što je, kako kažu, čak i prošle godine, nekoliko desetina bh građana pokušalo da otputuje na strana ratišta.

“U prosjeku, 25 osoba koje su procesuirane i osuđene u Bosni i Hercegovini dobile su zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine i 11 mjeseci zatvora, za aktivnosti povezane sa terorizmom, uključujući i ratovanje u Siriji”, kaže Adrian Shtuni, američki stručnjak za bezbjednost.

Međunarodni stručnjaci hvale izmjene zakonodavstva, ali upozoravaju da i dalje najslabija tačka ostaje deradikalizacija nakon povratka sa stranih ratišta. Čak ni Evropljani nisu zadovoljni zatvorskim sistemima, jer se pokazalo da tamo dolazi do indoktrinacije drugih osuđenika. Dok se u BiH taj model tek razrađuje, ostaje otvoreno pitanje hoće li biti provjere eventualne odgovornosti žena, kao u Evropi.

“Nije isto, ženska osoba koja je otišla svojevoljno i bila ideološki indoktrinirana, i sam pristup ka formi deradikalizacije, ili nekog ko je prisiljen na to i bio eventualno žrtva u samom sukobu”, ističe Jasmin Ahić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku UNSA.

“Koliko smo mi spremni, to zavisi od policijskih i tužilačkih organa. Koliko to oni dobro dokumentuju. Mislim da će Sud morati prihvatiti te dokaze, i da te ljude zadrže tamo gdje im je ustvari mjesto”, poručuje Zlatko Miletić, bivši direktor FUP-a.

Za krivična djela terorizma kao i ona povezana sa terorizmom, u Bosni i Hercegovini do sada je osuđeno oko 40 osoba, na ukupno 150 godina zatvora.

Najveću kaznu dobio je Husein Bilal Bosnić – sedam godina zatvora, i to zbog vrbovanja i podsticanja na terorizam, te organizovanje terorističke grupe.