Na današnji dan Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine prihvatilo je ponuđeno rješenje za nova državna obilježja, a to je bila zastava s ljiljanima. Motivi i inspiracija su uzeti iz bosanskog srednjovjekovlja.

Tako se željela istaći obnovljena bosanska državnost, pri čemu nije zanemarena ni “nacionalna neutralnost” novog grba, s obzirom na to da je bilo važno smiriti nacionalne podjele jer su tenzije od kraja 1991. bile već dovoljno podignute. Tako su se srednji vijek i srednjovjekovna obilježja činili kao idealno rješenje.

Ideja za stvaranja nove zastave i grba pokrenuta je još krajem februara 1991. kada je Skupština SRBiH donijela odluku o promjeni Ustava te novim simbolima RBiH. Prvobitno je formirana komisija od pet članova među kojima su bili historičari, arheolog i dizajner, a pravni savjetnik je bio Kasim Trnka. Predloženo je da osnovna boja zastave bude svijetloplava zbog simbolike mira i blagostanja.

Predloženo je da na sredini zastave bude novi bosanski grb s ljiljanima koji ima uporište u kraljevskom novcu i pečatu iz srednjeg vijeka. Međutim, kao najvažniji predmet za identifikaciju srednjovjekovnog bosanskog grba poslužio je mrtvački pokrov, tj. plašt kralja Tvrtka I Kotromanića nađen prilikom iskopavanja krunidbene i grobne crkve bosanskih vladara u Milima (današnjim Arnautovićima) kod Visokog. Tako je određeno da simbol države bude ljiljan iz doba bosanskog kraljevstva, jer je zajednički i ne predstavlja nijednu posebnu etničku grupu.

Na te prijedloge su pristala i sva kulturna društva izuzev Prosvjete, koja je tražila da sastavni dio nove zastave moraju činiti i srpska obilježja. U međuvremenu je počeo i rat, a radna grupa se raspala. Na projektu su ostali raditi, i to samoinicijativno, historičar Enver Imamović i dizajner Zvonimir Bebek. Oni su za oko 40 dana izvršili, političkim žargonom rečeno, samo “kozmetičke promjene”, promijenili su boju obruba štita grba iz srebrene u zlatnu i osnovnu boju zastave iz svjetloplave u bijelu.

Potom je Predsjedništvo RBiH 4. maja usvojilo ponuđeno rješenje i zastava s ljiljanima na štitu na bijeloj podlozi je postala službena zastava države. Iako je komisija od samog početka nastojala izbjeći bilo kakvo pojedinačno etničko obilježje, zastava s ljiljanima i danas služi kao tema za rasprave.

Zastava je bila u upotrebi do 1998. godine, a s obzirom na to da nije bilo konsenzusa za nove simbole države BiH, visoki predstavnik Carlos Westendorp nametnuo je trenutno rješenje.

Na današnji dan Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine prihvatilo je ponuđeno rješenje za nova državna obilježja, a to je bila zastava s ljiljanima. Motivi i inspiracija su uzeti iz bosanskog srednjovjekovlja.

Tako se željela istaći obnovljena bosanska državnost, pri čemu nije zanemarena ni “nacionalna neutralnost” novog grba, s obzirom na to da je bilo važno smiriti nacionalne podjele jer su tenzije od kraja 1991. bile već dovoljno podignute. Tako su se srednji vijek i srednjovjekovna obilježja činili kao idealno rješenje.

Ideja za stvaranja nove zastave i grba pokrenuta je još krajem februara 1991. kada je Skupština SRBiH donijela odluku o promjeni Ustava te novim simbolima RBiH. Prvobitno je formirana komisija od pet članova među kojima su bili historičari, arheolog i dizajner, a pravni savjetnik je bio Kasim Trnka. Predloženo je da osnovna boja zastave bude svijetloplava zbog simbolike mira i blagostanja.

Predloženo je da na sredini zastave bude novi bosanski grb s ljiljanima koji ima uporište u kraljevskom novcu i pečatu iz srednjeg vijeka. Međutim, kao najvažniji predmet za identifikaciju srednjovjekovnog bosanskog grba poslužio je mrtvački pokrov, tj. plašt kralja Tvrtka I Kotromanića nađen prilikom iskopavanja krunidbene i grobne crkve bosanskih vladara u Milima (današnjim Arnautovićima) kod Visokog. Tako je određeno da simbol države bude ljiljan iz doba bosanskog kraljevstva, jer je zajednički i ne predstavlja nijednu posebnu etničku grupu.

Na te prijedloge su pristala i sva kulturna društva izuzev Prosvjete, koja je tražila da sastavni dio nove zastave moraju činiti i srpska obilježja. U međuvremenu je počeo i rat, a radna grupa se raspala. Na projektu su ostali raditi, i to samoinicijativno, historičar Enver Imamović i dizajner Zvonimir Bebek. Oni su za oko 40 dana izvršili, političkim žargonom rečeno, samo “kozmetičke promjene”, promijenili su boju obruba štita grba iz srebrene u zlatnu i osnovnu boju zastave iz svjetloplave u bijelu.

Potom je Predsjedništvo RBiH 4. maja usvojilo ponuđeno rješenje i zastava s ljiljanima na štitu na bijeloj podlozi je postala službena zastava države. Iako je komisija od samog početka nastojala izbjeći bilo kakvo pojedinačno etničko obilježje, zastava s ljiljanima i danas služi kao tema za rasprave.

Zastava je bila u upotrebi do 1998. godine, a s obzirom na to da nije bilo konsenzusa za nove simbole države BiH, visoki predstavnik Carlos Westendorp nametnuo je trenutno rješenje.