Gotovo polovina ljudi na svijetu osjeća se iscrpljenim na poslu. Prema anketnim podacima iz 2006. godine, tako se osjećalo 39 posto radnika na svijetu. Psiholozi vjeruju kako je situacija danas još gora.

Ne postoji tačna medicinska definicija burnout sindroma. Većina psiholoških stručnjaka kažu kako je to stanje u kojem osoba osjeća konstantnu i prekomjernu iscrpljenost i cinizam te reduciranu efektivnost.

“Mnogi ljudi koji misle da su sagorijeli na poslu, ustvari su samo potpuno fizički iscrpljeni. Oni i dalje vole svoje poslove i mogu ih ponovo raditi kada se napune”, kaže doktor Michael Leiter, profesor psihologije na australskom Univerzitetu u Deakinu.

Tretmani za depresiju

Iako je, kaže Leiter, nemoguće ispraviti svaki problem koji dovodi do burnout sidroma, možete ispraviti korijen samog problema.

“U protekloj deceniji postalo je sasvim jasno kako je burnout sindrom ustvari eufemizam za depresiju”, kaže Renzo Bianchi, psiholog istraživač na Univerzitetu Neuchatel iz Švicarske.

Sa njegovom tvrdnjom ne bi se složili mnogi psiholozi jer za depresiju postoje efektivni i dobro poznati tretmani, ali ne i za sindrom sagorijevanja.

Međutim, pristup tretmanima za depresiju, kaže Bianchi, može pomoći ljudima da “napadnu” probleme koje im otežavaju život i čine ih nesretnima, uključujući i pakao koji proživljavaju na radnom mjestu.

Izbjegavati društvene mreže

U stanju burnout sindroma psiholozi preporučuju kako je pametno izbjegavati društvene mreže, odnosno stalno provjeravati šta drugi rade – ljetuju, uživaju s prijateljima, idu u šoping i slično.

Bianchi kaže kako je puno važnije pratiti svoju strast nego neke poznanike na Instagramu koji mogu učiniti da život osobe koja je pod jakim stresom izgleda besmisleno i neadekvatno.

Jake veze s ljudima

Većina ljudi sa sindromom sagorijevanja osjećaju se izolovano i otuđeno, a jake veze su najveći odbojnici takvog psihičkog stanja. Potraga za emocionalnom podrškom prijatelja i privlačenje njihove suosjećajnosti učinit će da se osjećate puno bolje, kažu psiholozi.

“Najbolje je ustvari da razgovarate s menadžerom na vašem radnom mjestu. Međutim, s obzirom da ste u situaciji u kojoj ste preumorni od posla, pričajte s roditeljima, bračnim partnerom ili prijateljima. Trudite se provoditi vrijeme s ljudima koji vam mogu pomoći i koje volite. Oni će učiniti da se osjećate manje usamljeno i manje nemoćno”, kaže Irvin Schonfeld, profesor psihologije iz New Yorka.

Nemojte čekati

Oporavak od sindroma sagorijevanja na radnom mjestu može trajati jako dugo. Istraživači kažu kako su ljudima ponekad potrebne i do dvije i po godine za oporavak, ukoliko ne potraže stručnu pomoć.

Stoga, holandski psiholog Wilmas Schaufeli savjetuje ljudima koji osjete bilo kakve simptome zasićenja na poslu, da se jave psihologu kako bi na vrijeme prevazišli probleme koji itekako mogu potrajati.

Gotovo polovina ljudi na svijetu osjeća se iscrpljenim na poslu. Prema anketnim podacima iz 2006. godine, tako se osjećalo 39 posto radnika na svijetu. Psiholozi vjeruju kako je situacija danas još gora.

Ne postoji tačna medicinska definicija burnout sindroma. Većina psiholoških stručnjaka kažu kako je to stanje u kojem osoba osjeća konstantnu i prekomjernu iscrpljenost i cinizam te reduciranu efektivnost.

“Mnogi ljudi koji misle da su sagorijeli na poslu, ustvari su samo potpuno fizički iscrpljeni. Oni i dalje vole svoje poslove i mogu ih ponovo raditi kada se napune”, kaže doktor Michael Leiter, profesor psihologije na australskom Univerzitetu u Deakinu.

Tretmani za depresiju

Iako je, kaže Leiter, nemoguće ispraviti svaki problem koji dovodi do burnout sidroma, možete ispraviti korijen samog problema.

“U protekloj deceniji postalo je sasvim jasno kako je burnout sindrom ustvari eufemizam za depresiju”, kaže Renzo Bianchi, psiholog istraživač na Univerzitetu Neuchatel iz Švicarske.

Sa njegovom tvrdnjom ne bi se složili mnogi psiholozi jer za depresiju postoje efektivni i dobro poznati tretmani, ali ne i za sindrom sagorijevanja.

Međutim, pristup tretmanima za depresiju, kaže Bianchi, može pomoći ljudima da “napadnu” probleme koje im otežavaju život i čine ih nesretnima, uključujući i pakao koji proživljavaju na radnom mjestu.

Izbjegavati društvene mreže

U stanju burnout sindroma psiholozi preporučuju kako je pametno izbjegavati društvene mreže, odnosno stalno provjeravati šta drugi rade – ljetuju, uživaju s prijateljima, idu u šoping i slično.

Bianchi kaže kako je puno važnije pratiti svoju strast nego neke poznanike na Instagramu koji mogu učiniti da život osobe koja je pod jakim stresom izgleda besmisleno i neadekvatno.

Jake veze s ljudima

Većina ljudi sa sindromom sagorijevanja osjećaju se izolovano i otuđeno, a jake veze su najveći odbojnici takvog psihičkog stanja. Potraga za emocionalnom podrškom prijatelja i privlačenje njihove suosjećajnosti učinit će da se osjećate puno bolje, kažu psiholozi.

“Najbolje je ustvari da razgovarate s menadžerom na vašem radnom mjestu. Međutim, s obzirom da ste u situaciji u kojoj ste preumorni od posla, pričajte s roditeljima, bračnim partnerom ili prijateljima. Trudite se provoditi vrijeme s ljudima koji vam mogu pomoći i koje volite. Oni će učiniti da se osjećate manje usamljeno i manje nemoćno”, kaže Irvin Schonfeld, profesor psihologije iz New Yorka.

Nemojte čekati

Oporavak od sindroma sagorijevanja na radnom mjestu može trajati jako dugo. Istraživači kažu kako su ljudima ponekad potrebne i do dvije i po godine za oporavak, ukoliko ne potraže stručnu pomoć.

Stoga, holandski psiholog Wilmas Schaufeli savjetuje ljudima koji osjete bilo kakve simptome zasićenja na poslu, da se jave psihologu kako bi na vrijeme prevazišli probleme koji itekako mogu potrajati.