Kako se nastavilo globalno širenje SARS-CoV-2 virusa i raste broj ljudi kojima je dijagnostikovan COVID-19 i onih koju su borbu sa ovim virusom izgubili, raste i anksioznost kod ljudi.

Profesorica psihologije na američkom Univerzitetu Georgetown Jelena Kecmanović tvrdi da se svakodnevno susreće sa ljudima koji imaju problem sa anksioznošću zbog novog virusa, piše Business Insider.

“Iako je anksioznost normalna ljudska reakcija na strah, ona može onemogućiti normalne i konstruktivne reakcije u krizi. Ljudi koji pate od anksioznosti i srodnih poremećaja  teško podnose ovu situaciju s koronavirusom”, objašnjava ona predlažući šta bi trebalo preduzeti da se ti negativni efekti umanje.

Vježbajte kako da tolerišete nesigurnost

Ljudi su ranjivi zbog netolerancije na sigurnost. Studija koju su naučnici sproveli tokom pandemije virusa H1N1 pokazala je da su ljudi koji se teško nose s nesigurnošću situacije skloniji anksioznosti.

“Rješenje je da se postepeno suočavate s nesigurnostima u svakodnevnom životu tako što ćete ublažiti svoje reakcije i ponašanje. Počnite malim koracima. Na primjer, nemojte odmah odgovoriti prijatelju koji vam šalje poruku.
Gradite toleranciju na nesigurnost kao što biste gradili mišiće”, savjetuje profesorica.

Riješite paradoks tjeskobe

Tjeskoba raste proporcionalno nastojanju da se od nje oslobodimo. Borba protiv anksioznosti ima mnogo lica. Ljudi mogu da pokušaju da se opuste pijući, jedući ili gledajući omiljene serije. Mogu stalno tražiti utjehu od prijatelja, članova porodice ili zdravstvenih radnika. Ili mogu opsesivno tražiti vijesti u nadi da će čuti da se situacija popravlja.

Iako takva ponašanja pomažu trenutno, dugoročno mogu samo pogoršati osećaj tjeskobe. Izbjegavanje tjeskobe samo će naneti štetu.

“Umjesto toga, dopustite sebi tjeskobne misli, osjećaje i fizičke reakcije. Prihvatite tjeskobu kao sastavni dio života. Kad se pojave strahovi vezani za koronavirus, zapišite te misli ili ih podijelite s drugima, bez osuđivanja. Oduprite se potrebi da bežite i umirujete strah opsesivnim čitanjem vijesti. Paradoksalno, suočite se s tjeskobom kako biste se riješili anksioznosti”, predlaže Kecmanović.

Premostite egzistencijalni strah

Zdravstvene prijetnje stvaraju strah koji je veći od svih drugih vrsta straha, a to je strah od smrti. Kad ste suočeni sa takvim prijetnjama, podsjećate se na sopstvenu prolaznost. U tim trenucima, ljudi mogu doživjeti tjeskobu vezanu za zdravlje i postati preterano fokusirani na moguće simptome bolesti.

“Pokušajte da se fokusirate na smisao svog života bez obzira da li je riječ o duhovnom cilju ili odnosu s drugima. Razmišljajte o nečemu što vam je važno i ne odlažite ono što ste planirali da uradite. Preuzmite odgovornost za sebe i svoj život. Otkrivajući smisao svog postojanja dugoročno ćete se riješiti tjeskobe” kaže profesorka.

Ne potcjenjujte ljudsku otpornost

Mnogi se boje kako će da se nose s virusom ako se eventualno pojavi u njihovom gradu, školi ili na poslu. Brinu se kako će se nositi sa karantinom, izgubljenim prihodima ili zatvaranjem škola i vrtića. Ljudski um je uvijek spreman da predvidi najgore ishode. Ali istraživanja pokazuju da su ljudi skloni da potcjenjuju svoje mogućnosti u negativnih situacijama, a potcjenjuju čak i to kako će se sa njima nositi.

“Razmišljajte na način da ste otporniji nego što mislite. To će ublažiti anksioznost“, tvrdi Kecmanović.

Nemojte precjenjivati opasnost

Koronavirus može biti opasan, i svako će preduzeti ozbiljne mjere da se zaštiti od infekcije. Ali ljudi su ponekad skloni pretjerivanju kad je riječ o opasnostima od nepoznate prijetnje, naročito ako je upoređuju sa poznatim prijetnjama poput sezonskog gripa ili saobraćajne nesreće. Pojedina medijska izvještavanja o koronavirusu doprinose osjećaju opasnosti, a to vodi do stvaranja straha i dodatne eskalacije shvatanja opasnosti.

“Da biste smanjili tjeskobu, preporučujem vam da vijesti pratite svega 30 minuta na dan. I upamtite da smo tjeskobniji kad se suočavamo sa situacijama koje nemaju jasne ishode. Anksioznost ipak sve čini još tmurnijim”, kaže profesorka.

Brinite se o sebi

Tokom ovakvog perioda treba se prisjetiti isprobanih metoda za borbu protiv anksioznosti. Dobro se naspavajte, vežbajte redovno i provodite vrijeme u prirodi. U svoj život implementirajte vježbe za opuštanje i relaksaciju, i fokusirajte se na pozitivne misli, prenosi N1.

Neka vam takva ponašanja postanu prioritet, pogotovo što se ne zna koliko će kriza sa koronavirusom potrajati, a uz ove preporuke ćete osnažiti svoje telo i ojačati imunitet.

Kako se nastavilo globalno širenje SARS-CoV-2 virusa i raste broj ljudi kojima je dijagnostikovan COVID-19 i onih koju su borbu sa ovim virusom izgubili, raste i anksioznost kod ljudi.

Profesorica psihologije na američkom Univerzitetu Georgetown Jelena Kecmanović tvrdi da se svakodnevno susreće sa ljudima koji imaju problem sa anksioznošću zbog novog virusa, piše Business Insider.

“Iako je anksioznost normalna ljudska reakcija na strah, ona može onemogućiti normalne i konstruktivne reakcije u krizi. Ljudi koji pate od anksioznosti i srodnih poremećaja  teško podnose ovu situaciju s koronavirusom”, objašnjava ona predlažući šta bi trebalo preduzeti da se ti negativni efekti umanje.

Vježbajte kako da tolerišete nesigurnost

Ljudi su ranjivi zbog netolerancije na sigurnost. Studija koju su naučnici sproveli tokom pandemije virusa H1N1 pokazala je da su ljudi koji se teško nose s nesigurnošću situacije skloniji anksioznosti.

“Rješenje je da se postepeno suočavate s nesigurnostima u svakodnevnom životu tako što ćete ublažiti svoje reakcije i ponašanje. Počnite malim koracima. Na primjer, nemojte odmah odgovoriti prijatelju koji vam šalje poruku.
Gradite toleranciju na nesigurnost kao što biste gradili mišiće”, savjetuje profesorica.

Riješite paradoks tjeskobe

Tjeskoba raste proporcionalno nastojanju da se od nje oslobodimo. Borba protiv anksioznosti ima mnogo lica. Ljudi mogu da pokušaju da se opuste pijući, jedući ili gledajući omiljene serije. Mogu stalno tražiti utjehu od prijatelja, članova porodice ili zdravstvenih radnika. Ili mogu opsesivno tražiti vijesti u nadi da će čuti da se situacija popravlja.

Iako takva ponašanja pomažu trenutno, dugoročno mogu samo pogoršati osećaj tjeskobe. Izbjegavanje tjeskobe samo će naneti štetu.

“Umjesto toga, dopustite sebi tjeskobne misli, osjećaje i fizičke reakcije. Prihvatite tjeskobu kao sastavni dio života. Kad se pojave strahovi vezani za koronavirus, zapišite te misli ili ih podijelite s drugima, bez osuđivanja. Oduprite se potrebi da bežite i umirujete strah opsesivnim čitanjem vijesti. Paradoksalno, suočite se s tjeskobom kako biste se riješili anksioznosti”, predlaže Kecmanović.

Premostite egzistencijalni strah

Zdravstvene prijetnje stvaraju strah koji je veći od svih drugih vrsta straha, a to je strah od smrti. Kad ste suočeni sa takvim prijetnjama, podsjećate se na sopstvenu prolaznost. U tim trenucima, ljudi mogu doživjeti tjeskobu vezanu za zdravlje i postati preterano fokusirani na moguće simptome bolesti.

“Pokušajte da se fokusirate na smisao svog života bez obzira da li je riječ o duhovnom cilju ili odnosu s drugima. Razmišljajte o nečemu što vam je važno i ne odlažite ono što ste planirali da uradite. Preuzmite odgovornost za sebe i svoj život. Otkrivajući smisao svog postojanja dugoročno ćete se riješiti tjeskobe” kaže profesorka.

Ne potcjenjujte ljudsku otpornost

Mnogi se boje kako će da se nose s virusom ako se eventualno pojavi u njihovom gradu, školi ili na poslu. Brinu se kako će se nositi sa karantinom, izgubljenim prihodima ili zatvaranjem škola i vrtića. Ljudski um je uvijek spreman da predvidi najgore ishode. Ali istraživanja pokazuju da su ljudi skloni da potcjenjuju svoje mogućnosti u negativnih situacijama, a potcjenjuju čak i to kako će se sa njima nositi.

“Razmišljajte na način da ste otporniji nego što mislite. To će ublažiti anksioznost“, tvrdi Kecmanović.

Nemojte precjenjivati opasnost

Koronavirus može biti opasan, i svako će preduzeti ozbiljne mjere da se zaštiti od infekcije. Ali ljudi su ponekad skloni pretjerivanju kad je riječ o opasnostima od nepoznate prijetnje, naročito ako je upoređuju sa poznatim prijetnjama poput sezonskog gripa ili saobraćajne nesreće. Pojedina medijska izvještavanja o koronavirusu doprinose osjećaju opasnosti, a to vodi do stvaranja straha i dodatne eskalacije shvatanja opasnosti.

“Da biste smanjili tjeskobu, preporučujem vam da vijesti pratite svega 30 minuta na dan. I upamtite da smo tjeskobniji kad se suočavamo sa situacijama koje nemaju jasne ishode. Anksioznost ipak sve čini još tmurnijim”, kaže profesorka.

Brinite se o sebi

Tokom ovakvog perioda treba se prisjetiti isprobanih metoda za borbu protiv anksioznosti. Dobro se naspavajte, vežbajte redovno i provodite vrijeme u prirodi. U svoj život implementirajte vježbe za opuštanje i relaksaciju, i fokusirajte se na pozitivne misli, prenosi N1.

Neka vam takva ponašanja postanu prioritet, pogotovo što se ne zna koliko će kriza sa koronavirusom potrajati, a uz ove preporuke ćete osnažiti svoje telo i ojačati imunitet.