Freelanceri, kao i svi radnici u našoj zemlji, dužni su plaćati poreze državi. Međutim, kako su nam kazali iz Udruženja Freelance u BiH, plaćanje poreza ovu kategoriju radnika “dovodi u nepovoljan položaj jer, prema trenutnim zakonima, imaju samo obaveze, ali ne i prava koja proizilaze iz njih”.

U našoj zemlji način plaćanja poreza za ovu grupu radnika, kako kažu, nije najbolje uređen, a o njihovom položaju aktivnije se počelo govoriti 2018. godine, kada ih je Porezna uprava Federacije BiH pozvala da plate porez na prihode koje ostvaruju, prijeteći sankcijama za one koji se ogluše na taj poziv.

Tražili su tada i da freelanceri plate poreze za tri godine retroaktivno.

– U proteklom periodu aktivno smo radili na pronalaženju adekvatnog rješenja. Javno smo zagovarali važnost freelancera za ekonomiju BiH, naglašavali nepravednost tih postupaka, održavali sastanke s osobama koje mogu doprinijeti donošenju adekvatnijih rješenja, sastali smo se i s direktorom Porezne uprave FBiH, pozivali i ministricu finansija i premijera na sastanak, ali se nisu odazvali. Interes donosilaca odluka veoma je mali za ovo pitanje – kazali su za Klix.ba iz udruženja.

Problem, kako su kazali iz udruženja, nije plaćanje poreza, ali traže da freelanceri imaju pravo na lični odbitak i povrat poreza, što je trenutno konfuzno, s obzirom na to da je u nekim dijelovima FBiH to moguće, a u nekim ne.

– Tražili smo i digitalizaciju procesa naplate i realnije rokove plaćanja. Također, tražili smo bolje uslove kada je riječ o zdravstvenom osiguranju. Na svaku svoju uplatu jedan freelancer treba platiti i 4 posto za zdravstvo, ali nema nikakvu korist od toga. Mnogi freelanceri nemaju nikakvo zdravstveno osiguranje. Moramo navesti i da je Zakon o zdravstvenom osiguranju restriktivan te ne uključuje freelancere. Čak je i ombudsmen za ljudska prava potvrdio da ova praksa nije pravedna i od nadležnih očekuje pozitivne promjene. Određenim parlamentarcima smo uputili inicijativu sa zahtjevom za stopiranje naplate 4 posto te da se ispoštuje preporuka ombudsmena, to jeste da nam se omogući pristup zdravstvenoj usluzi kroz plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, a do tog momenta da obustave naplatu ovog nameta – kazali su iz udruženja, gdje se nadaju da će se to u skorije vrijeme promijeniti i da će donosioci odluka prepoznati benefit koji freelanceri mogu donijeti državi.

Iz Porezne uprave Federacije BiH kazali su kako u važećim poreznim zakonima termin freelancer ne postoji, već se koristi termin dohodak po osnovu povremene samostalne djelatnosti.

– Porezni obveznici fizičke osobe – građani su dužni da sami obračunavaju ostvarene prihode i plate porez, i to narednog dana od dana prijema novca, a u roku od pet dana da Poreznoj upravi podnesu prijavu, to jeste obrazac o akontaciji poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti, a od 2018. godine Obrazac za dohodak koji je ostvaren u inostranstvu. U službenim evidencijama Porezne uprave veliki je broj poreznih obveznika koji su od 2009. godine redovno plaćali obaveze po tom osnovu, tako da možemo reći da je ova oblast uređena. Nesporazum je nastao nakon što je 2018. godine prvi put propisan drugi obrazac – kazali su iz PU FBiH.

S obzirom na to da freelanceri, kao porezni obveznici, nisu izdvojeni u posebnu kategoriju, Porezna uprava ima podatak samo o tome koliko je podnesenih prijava od svih fizičkih osoba – građana koji su ostvarili dohodak iz inostranstva po bilo kojem osnovu. Tako je u periodu od 2018. do 2021. godine podnesen ukupno 15.591 obrazac, na osnovu kojeg je prijavljeno više od 3,1 milion KM doprinosa za zdravstveno osiguranje i skoro 7,6 miliona KM poreza na dohodak.

– Fizičke osobe se uglavnom same prijavljuju, obračunavaju i plaćaju svoje prihode. U slučaju neprijavljivanja prihoda, Porezna uprava upućuje poziv poreznom obvezniku da prijavi ostvareni prihod, a ukoliko porezni obveznik ne postupi po obavijesti, porezna ispostava sačinjava i u ime poreznog obveznika podnosi poreznu prijavu. Ako obveznik ne plati obaveze po prijavi, porezne ispostave izdaju nalog za plaćanje. Za neplaćene obaveze po nalogu za plaćanje u zakonskom roku pokreće se postupak prinudne naplate. Također, oni koji ne prijave i ne plate svoje obaveze, izlažu se prekršajnom i krivičnom postupku. Porezna uprava nema online vezu s bankama, a podatke o transakcijama dobija od sigurnosnih agencija. U ovoj godini smo izvršili provjeru transakcija u iznosu od oko 29 miliona KM, na koje je obračunato 4,2 miliona KM poreza i doprinosa – kažu iz Porezne uprave FBiH.

Da bi se oporezivanje dohotka po osnovu povremenih samostalnih djelatnosti, koje ostvaruju fizičke osobe, unaprijedilo, potrebna su sistemska rješenja koja, između ostalog, uključuju i povezivanje Porezne uprave online vezom s bankama.

– Porezna uprava smatra da je veoma važno ove porezne obveznike uvesti u sistem prijavljivanja i plaćanja obaveza, u skladu sa zakonskim propisima i pružiti im pomoć prilikom prijavljivanja i plaćanja poreznih obaveza – poručili su.

Fizičke osobe – freelanceri koji žive u Republici Srpskoj, a ostvare prihod u drugom entitetu u BiH ili u nekoj drugoj zemlji, kako je kazao Goran Maričić, direktor Poreske uprave Republike Srpske, dužne su da u roku od sedam dana same obračunaju i uplate pripadajući porez, ukoliko taj porez ne uplati isplatilac prihoda.

– Fizičke osobe koja ostvaruju dohodak iz inostranstva obavezne su da do 10. u mjesecu za prethodni mjesec podnesu Poreskoj upravi mjesečnu prijavu za poreze po odbitku te da na dodatnom listu iskažu podatke o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u prethodnom mjesecu, a po isteku poreske godine obavezni su da podnesu godišnju poresku prijavu za porez na dohodak koji se PU dostavlja do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu – kazao je Maričić.

Tako je Maričić pojasnio da naprimjer na ostvareni prihod od 1.000 KM fizička osoba, u ovom slučaju freelancer, plaća porez na ostali dohodak po stopi od 10 posto, koji u navedenom primjeru iznosi 100 KM.

– Kada je riječ o kaznenim odredbama, u skladu sa Zakonom o poreskom postupku Republike Srpske, novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM kažnjava se fizička osoba, uključujući i osobe koje ostvaruju dohodak iz inostranstva (freelancer), koje ne podnesu poresku prijavu ili ne podnesu poresku prijavu na način i u roku propisanom poreskim propisima – kaže Maričić.

U kategoriju freelancera spadaju i influenceri, kojih je danas u svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini, sve više. S obzirom na to da i oni sarađuju s pojedinim kompanijama za koje obavljaju određene poslove, uglavnom promociju, te za tu uslugu bivaju plaćeni, i oni su dužni prijavljivati i plaćati poreze.

S obzirom na to da se ne izdvajaju kao posebna kategorija, ni iz poreznih uprava FBiH i RS-a nisu nam mogli reći koliko su influenceri u našoj zemlji u proteklom periodu uplatili poreza.

Freelanceri, kao i svi radnici u našoj zemlji, dužni su plaćati poreze državi. Međutim, kako su nam kazali iz Udruženja Freelance u BiH, plaćanje poreza ovu kategoriju radnika “dovodi u nepovoljan položaj jer, prema trenutnim zakonima, imaju samo obaveze, ali ne i prava koja proizilaze iz njih”.

U našoj zemlji način plaćanja poreza za ovu grupu radnika, kako kažu, nije najbolje uređen, a o njihovom položaju aktivnije se počelo govoriti 2018. godine, kada ih je Porezna uprava Federacije BiH pozvala da plate porez na prihode koje ostvaruju, prijeteći sankcijama za one koji se ogluše na taj poziv.

Tražili su tada i da freelanceri plate poreze za tri godine retroaktivno.

– U proteklom periodu aktivno smo radili na pronalaženju adekvatnog rješenja. Javno smo zagovarali važnost freelancera za ekonomiju BiH, naglašavali nepravednost tih postupaka, održavali sastanke s osobama koje mogu doprinijeti donošenju adekvatnijih rješenja, sastali smo se i s direktorom Porezne uprave FBiH, pozivali i ministricu finansija i premijera na sastanak, ali se nisu odazvali. Interes donosilaca odluka veoma je mali za ovo pitanje – kazali su za Klix.ba iz udruženja.

Problem, kako su kazali iz udruženja, nije plaćanje poreza, ali traže da freelanceri imaju pravo na lični odbitak i povrat poreza, što je trenutno konfuzno, s obzirom na to da je u nekim dijelovima FBiH to moguće, a u nekim ne.

– Tražili smo i digitalizaciju procesa naplate i realnije rokove plaćanja. Također, tražili smo bolje uslove kada je riječ o zdravstvenom osiguranju. Na svaku svoju uplatu jedan freelancer treba platiti i 4 posto za zdravstvo, ali nema nikakvu korist od toga. Mnogi freelanceri nemaju nikakvo zdravstveno osiguranje. Moramo navesti i da je Zakon o zdravstvenom osiguranju restriktivan te ne uključuje freelancere. Čak je i ombudsmen za ljudska prava potvrdio da ova praksa nije pravedna i od nadležnih očekuje pozitivne promjene. Određenim parlamentarcima smo uputili inicijativu sa zahtjevom za stopiranje naplate 4 posto te da se ispoštuje preporuka ombudsmena, to jeste da nam se omogući pristup zdravstvenoj usluzi kroz plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, a do tog momenta da obustave naplatu ovog nameta – kazali su iz udruženja, gdje se nadaju da će se to u skorije vrijeme promijeniti i da će donosioci odluka prepoznati benefit koji freelanceri mogu donijeti državi.

Iz Porezne uprave Federacije BiH kazali su kako u važećim poreznim zakonima termin freelancer ne postoji, već se koristi termin dohodak po osnovu povremene samostalne djelatnosti.

– Porezni obveznici fizičke osobe – građani su dužni da sami obračunavaju ostvarene prihode i plate porez, i to narednog dana od dana prijema novca, a u roku od pet dana da Poreznoj upravi podnesu prijavu, to jeste obrazac o akontaciji poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti, a od 2018. godine Obrazac za dohodak koji je ostvaren u inostranstvu. U službenim evidencijama Porezne uprave veliki je broj poreznih obveznika koji su od 2009. godine redovno plaćali obaveze po tom osnovu, tako da možemo reći da je ova oblast uređena. Nesporazum je nastao nakon što je 2018. godine prvi put propisan drugi obrazac – kazali su iz PU FBiH.

S obzirom na to da freelanceri, kao porezni obveznici, nisu izdvojeni u posebnu kategoriju, Porezna uprava ima podatak samo o tome koliko je podnesenih prijava od svih fizičkih osoba – građana koji su ostvarili dohodak iz inostranstva po bilo kojem osnovu. Tako je u periodu od 2018. do 2021. godine podnesen ukupno 15.591 obrazac, na osnovu kojeg je prijavljeno više od 3,1 milion KM doprinosa za zdravstveno osiguranje i skoro 7,6 miliona KM poreza na dohodak.

– Fizičke osobe se uglavnom same prijavljuju, obračunavaju i plaćaju svoje prihode. U slučaju neprijavljivanja prihoda, Porezna uprava upućuje poziv poreznom obvezniku da prijavi ostvareni prihod, a ukoliko porezni obveznik ne postupi po obavijesti, porezna ispostava sačinjava i u ime poreznog obveznika podnosi poreznu prijavu. Ako obveznik ne plati obaveze po prijavi, porezne ispostave izdaju nalog za plaćanje. Za neplaćene obaveze po nalogu za plaćanje u zakonskom roku pokreće se postupak prinudne naplate. Također, oni koji ne prijave i ne plate svoje obaveze, izlažu se prekršajnom i krivičnom postupku. Porezna uprava nema online vezu s bankama, a podatke o transakcijama dobija od sigurnosnih agencija. U ovoj godini smo izvršili provjeru transakcija u iznosu od oko 29 miliona KM, na koje je obračunato 4,2 miliona KM poreza i doprinosa – kažu iz Porezne uprave FBiH.

Da bi se oporezivanje dohotka po osnovu povremenih samostalnih djelatnosti, koje ostvaruju fizičke osobe, unaprijedilo, potrebna su sistemska rješenja koja, između ostalog, uključuju i povezivanje Porezne uprave online vezom s bankama.

– Porezna uprava smatra da je veoma važno ove porezne obveznike uvesti u sistem prijavljivanja i plaćanja obaveza, u skladu sa zakonskim propisima i pružiti im pomoć prilikom prijavljivanja i plaćanja poreznih obaveza – poručili su.

Fizičke osobe – freelanceri koji žive u Republici Srpskoj, a ostvare prihod u drugom entitetu u BiH ili u nekoj drugoj zemlji, kako je kazao Goran Maričić, direktor Poreske uprave Republike Srpske, dužne su da u roku od sedam dana same obračunaju i uplate pripadajući porez, ukoliko taj porez ne uplati isplatilac prihoda.

– Fizičke osobe koja ostvaruju dohodak iz inostranstva obavezne su da do 10. u mjesecu za prethodni mjesec podnesu Poreskoj upravi mjesečnu prijavu za poreze po odbitku te da na dodatnom listu iskažu podatke o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u prethodnom mjesecu, a po isteku poreske godine obavezni su da podnesu godišnju poresku prijavu za porez na dohodak koji se PU dostavlja do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu – kazao je Maričić.

Tako je Maričić pojasnio da naprimjer na ostvareni prihod od 1.000 KM fizička osoba, u ovom slučaju freelancer, plaća porez na ostali dohodak po stopi od 10 posto, koji u navedenom primjeru iznosi 100 KM.

– Kada je riječ o kaznenim odredbama, u skladu sa Zakonom o poreskom postupku Republike Srpske, novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM kažnjava se fizička osoba, uključujući i osobe koje ostvaruju dohodak iz inostranstva (freelancer), koje ne podnesu poresku prijavu ili ne podnesu poresku prijavu na način i u roku propisanom poreskim propisima – kaže Maričić.

U kategoriju freelancera spadaju i influenceri, kojih je danas u svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini, sve više. S obzirom na to da i oni sarađuju s pojedinim kompanijama za koje obavljaju određene poslove, uglavnom promociju, te za tu uslugu bivaju plaćeni, i oni su dužni prijavljivati i plaćati poreze.

S obzirom na to da se ne izdvajaju kao posebna kategorija, ni iz poreznih uprava FBiH i RS-a nisu nam mogli reći koliko su influenceri u našoj zemlji u proteklom periodu uplatili poreza.