Prije dva dana je održan dugo očekivani sastanak Vijeća za vanjske poslove Evropske unije o situaciji na Zapadnom Balkanu, čije dosege je u ovom trenutku teško precizno procijeniti, mada je jasno, hrvatska politika nije ostvarila zacrtano.

Od marta ove godine traje otvorena diplomatska ofanziva ministarstva vanjskih poslova Hrvatske, koja se materijalizirala kroz “non-paper” dostavljen u Brisel, čiji sadržaj je Vijeće za vanjske poslove EU razmatralo na sastanku u ponedjeljak.

Stav vlade Njemačke, koji je stigao samo nekoliko dana ranije, da bi “legitimno predstavljanje” moglo produbiti podjelu BiH i otežati provođenje relevantnih sudskih presuda, hrvatsku poziciju je znatno otežao.

Osnovni cilj Hrvatske bio je uključiti svoje viđenje reforme izbornog zakona u BiH u zvaničnu politiku Evropske unije prema našoj zemlji, i time, ojačati poziciju Dragana Čovića u trenutnim pregovorima.

Podsjećamo, sadržaj neslužbenog dokumenta Republike Hrvatske prvenstveno je fokusiran na podršku principu etničkog političkog predstavljanja, u kojem, politička prava uživamo kroz pripadnost tačno određenim etničkim zajednicama, a sekundarno kao građani BiH.

Dan prije sastanka Vijeća EU, u večernjim satima, mediji bliski HDZ-u izašli su s informacijom da u zvaničnom dokumentu Evropske službe za vanjske poslove EU traži od Bosne i Hercegovine da ove godine izvrši izmjene izbornog zakona i to baš u smjeru onoga što piše u “non-paperu”.

Isti dan Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, na svom blogu pozvao je na provođenje “ustavnih i izbornih” reformi. Tom prilikom jedino je spomenuo presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci”, koju bi trebalo provesti.

To je predstavljeno kao velika pobjeda hrvatske diplomatije u trenutku dok sam sastanak nije ni održan, niti je bilo ko vidio navodni dokument, čak ni dan nakon što je Vijeće EU završilo svoje zasjedanje. Ipak, po završetku sastanka, a nakon izjava hrvatskih zvaničnika, bilo je moguće makar donekle razumjeti kakvi su stvarni rezultati hrvatske inicijative.

Uprkos informaciji da su dijelovi hrvatskog “non-papera” uključeni u navodni dokument koji definiše politiku EU prema BiH, ministar Gordan Grlić-Radman je nakon sastanka rekao da pisanih zaključaka nije bilo i da će se rasprava nastaviti.

– Ovo je jedan proces, rasprava će se nastaviti, a zaključke smo ostavili za kasnije – rekao je Radman.

S tim u vezi hrvatska novinarka pitala je predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića “vezano za hrvatski ‘non-paper’ koji je prihvaćen u Briselu”, kakvo je njegovo mišljenje o tome.

– Očekujem da se tu nešto konačno počne pokretati, to baš nije tako kao što ste vi rekli, i procedura nije išla baš tako, ali se stvar počela pokretati, i to je dobro. Dakle, dobro je da je RELEX ili kako se već zove ta služba, koja ima i nema veliku ulogu, dakle oni odrađuju posao za Evropsku uniju na migovima koje dobijaju od najvećih, a ne od Hrvatske, i onda to bude kao stav Evropske unije i onda to dođe na sto i onda naš ministar tamo nešto diže ruku, o tome se ne konsultuje s predsjednikom i o tome ćemo razgovarati – rekao je Milanović.

Ako zvaničnih zaključaka nije bilo, pitanje je o kakvom dokumentu su hrvatski mediji govorili dan ranije.

Radna grupa Vijeća za vanjske poslove EU “RELEX”, a koju je spomenuo Milanović, bavi se pravnim, finansijskim i institucionalnim pitanjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike. RELEX ispituje zakonodavne prijedloge Evropske komisije u svom području stručnosti, koji se šalju Vijeću za vanjske poslove na izglasavanje.

Jedino je izvjesno da postoji nacrt prijedloga u smislu promjene Izbornog zakona, ali je njegov sadržaj nepoznat, i očito nije konačan, jer usvojenih zaključaka nije bilo.

Josep Borrell je na konferenciji nakon sastanka ponovio stavove koje je ranije izložio u blogu, ništa što bi sugerisalo uspjeh hrvatskog non-papera. Spominjanje “ustavne i izborne reforme” nije podrška principima hrvatske vlade, jer se mogu provesti na desetine načina, potpuno suprotno shvatanju HDZ-a. Ako je sadržaj dokumenta koji se, pretpostavimo, razmatra unutar spomenute radne grupe, jednak stavovima Borella, a očekivati je, principi koje je hrvatska diplomatija forsirala nisu našli plodno tlo u Briselu.

Također, u kontekstu ranijeg stava njemačke vlade o principu “legitimnog predstavljanja”, izjave ministra Grlića da nisu doneseni bilo kakvi zaključci tokom sastanka Vijeća za vanjske poslove EU, stavova koje je iznio Josepp Borell i izjave predsjednika Milanovića, hrvatska politika nije postigla rezultat kojem se nadala i koji je priželjkivala.

Prije dva dana je održan dugo očekivani sastanak Vijeća za vanjske poslove Evropske unije o situaciji na Zapadnom Balkanu, čije dosege je u ovom trenutku teško precizno procijeniti, mada je jasno, hrvatska politika nije ostvarila zacrtano.

Od marta ove godine traje otvorena diplomatska ofanziva ministarstva vanjskih poslova Hrvatske, koja se materijalizirala kroz “non-paper” dostavljen u Brisel, čiji sadržaj je Vijeće za vanjske poslove EU razmatralo na sastanku u ponedjeljak.

Stav vlade Njemačke, koji je stigao samo nekoliko dana ranije, da bi “legitimno predstavljanje” moglo produbiti podjelu BiH i otežati provođenje relevantnih sudskih presuda, hrvatsku poziciju je znatno otežao.

Osnovni cilj Hrvatske bio je uključiti svoje viđenje reforme izbornog zakona u BiH u zvaničnu politiku Evropske unije prema našoj zemlji, i time, ojačati poziciju Dragana Čovića u trenutnim pregovorima.

Podsjećamo, sadržaj neslužbenog dokumenta Republike Hrvatske prvenstveno je fokusiran na podršku principu etničkog političkog predstavljanja, u kojem, politička prava uživamo kroz pripadnost tačno određenim etničkim zajednicama, a sekundarno kao građani BiH.

Dan prije sastanka Vijeća EU, u večernjim satima, mediji bliski HDZ-u izašli su s informacijom da u zvaničnom dokumentu Evropske službe za vanjske poslove EU traži od Bosne i Hercegovine da ove godine izvrši izmjene izbornog zakona i to baš u smjeru onoga što piše u “non-paperu”.

Isti dan Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, na svom blogu pozvao je na provođenje “ustavnih i izbornih” reformi. Tom prilikom jedino je spomenuo presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci”, koju bi trebalo provesti.

To je predstavljeno kao velika pobjeda hrvatske diplomatije u trenutku dok sam sastanak nije ni održan, niti je bilo ko vidio navodni dokument, čak ni dan nakon što je Vijeće EU završilo svoje zasjedanje. Ipak, po završetku sastanka, a nakon izjava hrvatskih zvaničnika, bilo je moguće makar donekle razumjeti kakvi su stvarni rezultati hrvatske inicijative.

Uprkos informaciji da su dijelovi hrvatskog “non-papera” uključeni u navodni dokument koji definiše politiku EU prema BiH, ministar Gordan Grlić-Radman je nakon sastanka rekao da pisanih zaključaka nije bilo i da će se rasprava nastaviti.

– Ovo je jedan proces, rasprava će se nastaviti, a zaključke smo ostavili za kasnije – rekao je Radman.

S tim u vezi hrvatska novinarka pitala je predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića “vezano za hrvatski ‘non-paper’ koji je prihvaćen u Briselu”, kakvo je njegovo mišljenje o tome.

– Očekujem da se tu nešto konačno počne pokretati, to baš nije tako kao što ste vi rekli, i procedura nije išla baš tako, ali se stvar počela pokretati, i to je dobro. Dakle, dobro je da je RELEX ili kako se već zove ta služba, koja ima i nema veliku ulogu, dakle oni odrađuju posao za Evropsku uniju na migovima koje dobijaju od najvećih, a ne od Hrvatske, i onda to bude kao stav Evropske unije i onda to dođe na sto i onda naš ministar tamo nešto diže ruku, o tome se ne konsultuje s predsjednikom i o tome ćemo razgovarati – rekao je Milanović.

Ako zvaničnih zaključaka nije bilo, pitanje je o kakvom dokumentu su hrvatski mediji govorili dan ranije.

Radna grupa Vijeća za vanjske poslove EU “RELEX”, a koju je spomenuo Milanović, bavi se pravnim, finansijskim i institucionalnim pitanjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike. RELEX ispituje zakonodavne prijedloge Evropske komisije u svom području stručnosti, koji se šalju Vijeću za vanjske poslove na izglasavanje.

Jedino je izvjesno da postoji nacrt prijedloga u smislu promjene Izbornog zakona, ali je njegov sadržaj nepoznat, i očito nije konačan, jer usvojenih zaključaka nije bilo.

Josep Borrell je na konferenciji nakon sastanka ponovio stavove koje je ranije izložio u blogu, ništa što bi sugerisalo uspjeh hrvatskog non-papera. Spominjanje “ustavne i izborne reforme” nije podrška principima hrvatske vlade, jer se mogu provesti na desetine načina, potpuno suprotno shvatanju HDZ-a. Ako je sadržaj dokumenta koji se, pretpostavimo, razmatra unutar spomenute radne grupe, jednak stavovima Borella, a očekivati je, principi koje je hrvatska diplomatija forsirala nisu našli plodno tlo u Briselu.

Također, u kontekstu ranijeg stava njemačke vlade o principu “legitimnog predstavljanja”, izjave ministra Grlića da nisu doneseni bilo kakvi zaključci tokom sastanka Vijeća za vanjske poslove EU, stavova koje je iznio Josepp Borell i izjave predsjednika Milanovića, hrvatska politika nije postigla rezultat kojem se nadala i koji je priželjkivala.