Deset godina čekanja na formiranje Posebnog odjela Federalnog tužilaštva Federacije BiH, poznatijeg kao „Federalni USKOK“, napokon je okončano izborom Hrvoja Čabrajića za šefa ovog odjela, koji će se baviti procesuiranjem najtežih slučajeva korupcije i organizovanog kriminala u Federaciji BiH. Ipak, umjesto da ovaj trenutak označi prekretnicu u borbi protiv korupcije, otvorio je brojna pitanja o političkom uticaju na rad pravosudnih institucija.
Izmjene Poslovnika VSTV-a u oktobru 2024. godine otvorile su vrata kandidaturi Čabrajića, koji prema ranijim pravilima nije ispunjavao uvjete i koji je potom kao trećerangirani kandidat izabran za šefa Odjela.
Pored toga, proces su pratile i brojne kontroverze u javnosti koje su kulminirale burnom diskusijom na poslednjoj sjednici VSTV-a na kojoj je predsjednik Halil Lagumdžija iznio tvrdnje o postojanju „neprijatelja Vijeća“ i informacijama koje su mogle zaustaviti ovo imenovanje. Tako je izbor prvog čovjeka jedne od ključnih institucija za borbu protiv korupcije ponovo narušio integritet bh. pravosuđa i otvorio brojna druga pitanja.
Kako su otvorena vrata kandidaturi koja prema ranijim pravilima ne bi bila moguća?
Prvi konkurs za šefa odjela poništen je na sjednici VSTV-a BiH 26. septembra 2024. godine uz obrazloženje da većina kandidata nije imala traženo iskustvo na predmetima organizovanog kriminala i korupcije. Ponovnom raspisivanju konkursa prethodile su izmjene Poslovnika VSTV-a BiH kojima su se mijenjali kriteriji koje kandidati moraju ispunjavati.
Konkretno, izmijenjen je jedan član kojim su smanjeni kriteriji minimalnog broja bodova potrebnih za predlaganje kandidata za imenovanje, a izmjenom drugog člana omogućeno je da kandidati koji obavljaju funkciju zamjenika glavnog tužioca ne moraju provesti pet godina na toj funkciji kako bi njihova kandidatura bila dalje razmatrana, iako taj uvjet i dalje važi za sve ostale sudije i tužioce.
Tako na primjer, sudija sa 10 godina staža na općinskom sudu i 3 godine na kantonalnom sudu ne ispunjava kriterij minimalnog petogodišnjeg iskustva na kantonalnom nivou. S druge strane, zamjenici glavnih tužilaca jedini prema novim izmjenama ne moraju provesti 5 godina na toj funkciji da bi njihova prijava bila dalje razmatrana.
Ovaj pristup stvara nejednaka pravila i favorizuje specifičnu grupu kandidata, a svakako se može dovesti u vezu sa imenovanjem Hrvoja Čabrajića za šefa federalnog USKOK-a. On je od 2021. godine bio zamjenik glavne kantonalne tužiteljice Tužilaštva Kantona Sarajevo i na toj funkciji do kraja konkursne procedure je bio oko tri godine. Ove izmjene otvaraju pitanja o ulozi VSTV-a u procesu prilagođavanja pravila izabranom kandidatu, a sumnju dodatno podgrijava i nedostatak transparentnosti u samom procesu.
Koje su to informacije mogle uticati na imenovanja sudija i tužilaca?
Imenovanju šefa Federalnog USKOK-a pratili su medijski navodi o političkoj trgovini ovom pozicijom i mjestom direktora Sektretarijata VSTV-a. Osvrćući se na ova pisanja Predsjednik VSTV-a je na sjednici 15. januara ove godine kazao da „u ovom Vijeću sjede neprijatelji Vijeća“.
Neki od članova VSTV-a protumačili su ove konstatacije Halila Lagumdžije kao potencijalnu prijetnju. Davor Martinović, član Vijeća, rekao je da je razočaran izrečenim navodima, te je zatražio da predsjednik jasno imenuje članove koje je okarakterisao kao „neprijatelje Vijeća i sistema“. Takođe, pozvao je predsjednika da objasni na koga konkretno misli kada govori o politizaciji postupaka i vršenju uticaja.
“Vidjećete da je moja konstatacija ‘neprijatelji sistema’, kad vam kažem činjenice – nećete moći pobjeći od te konstatacije, nemojte od mene tražiti sada više informacija. Da sam počeo pričati, došlo bi sigurno do odlaganja i ovoga, a i imenovanja – spreman sam nositi teret onog što mi je inputirano da radim. Kad ovo prođe, javnost će saznati sve relevantne detalje”, kazao je Lagumdžija na sjednici.
Sve se dogodilo tokom javne sjednice VSTV-a, a tvrdnja Lagumdžije da bi došlo do odlaganja imenovanja da je počeo pričati u javnosti dodatno je kompromitovala cijeli proces. Zbog svega se postavlja pitanje koje su to informacije koje je predsjednik VSTV-a imao, a koje nije iznio, te kako su te informacije mogle uticati na ishod glasanja članova Vijeća.
Pored toga, nisu razjašnjeni navodi medija koji upućuju na moguću trgovinu uticajem što može imati negativne posljedice na povjerenje građana u rad pravosuđa. Sam proces imenovanja šefa Federalnog USKOK-a, bio je obilježen značajnim proceduralnim kontroverzama koje su uticale na konačni ishod. Zbog svega ponovo treba naglasiti da su potrebni snažniji mehanizmi kontrole i zaštite integriteta pri imenovanju na ključne funkcije u pravosudnim institucijama.
Nažalost, ova ključna pitanja u vezi sa objektivnošću i transparentnošću, te integritetom procesa imenovanja na pravosudne funkcije nisu u dovoljnoj mjeri adresirane ni novim nacrtom Zakona o VSTV-u koje je Ministarstvo pravde uputilo na javne konsultacije.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
