Sve zemlje pogođene pandemijom koronavirusa donijele su ili donose mjere čiji je cilj pomoć ugroženoj privredi da sačuva radna mjesta, a građanima životni opstanak u narednim mjesecima.

Te mjere mogu biti indirektne, kao što su odlaganje plaćanja poreza, računa i rata za kredite, do direktne bespovratne pomoći poslodavcima da isplate zarade i opraštanja poreza i drugih dažbina.

Najveći program pomoći privredi i građanima do sada je objavila američka vlada i ona iznosi hiljadu milijardi dolara. Analitičari finansijske grupe „Morgan Stenli“ jučer su procjenili da bi američka ekonomija u drugom kvartalu mogla pasti za 30 posto. Državna pomoć obuhvata beskamatne pozajmice, odlaganja i praštanja dijela poreskih obaveza, direktne subvencije, kao i pomoći ugroženim porodicama koje mogu iznositi do 3,2 hiljade dolara (3.000 eura) mjesečno.

Njemačka se i zadužuje za pomoć

Njemački paket pomoći savezne i pokrajinskih vlada procijenjen je na 500 milijardi eura, a cilj je ublažavanje štete u privredi koja je procijenjena na 750 milijardi ako kriza potraje još samo tri mjeseca. Osim odlaganja poreskih i drugih obaveza, pomoć obuhvata i direktne bespovratne subvencije poslodavcima koji trpe najveću štetu, kao i pomoć za građane koji su ostali bez posla ili im je umanjena zarada. Cilj mjera je održavanje kapaciteta privrede, ali i potrošačkih mogućnosti građana kada epidemija prestane. Za pomoć građanima i privredi njemačka savezna vlade se i zadužila 150 milijardi eura.

Njemačka je uvela mjeru da stanodavci ne mogu podstanara izbaciti iz stana ako zbog otkaza ili smanjenja zarade nije u mogućnosti da plaća kiriju.

U Italiji ne plaćaju račune

Italijanska Vlada usvojila je paket hitne direktne pomoći od 25 milijardi eura od čega je deset milijardi usmjereno ugroženim poslodavcima da bi mogli da isplate zarade. Privreda koja je prekinula rad se oslobađa plaćanja poreskih obaveza u trajanju vanrednog stanja, a građani od plaćanja ukupnih iznosa računa ili samo djelimično, zavisno od regije.

Slične mjere postoje i u drugim evropskim državama. Velika Britanije isplaćuje i do 80 posto iznosa zarada za otpuštene radnike, kao i subvencije privrednicima. Danska iz budžeta isplaćuje 70 posto zarade radnicima koji su otpušteni zbog mjera Vlade ili su u karantinu, dok Grčka isplaćuje po 800 eura.

U FBiH paket od 510 miliona

Vlada Federacije BiH formirala je dva fonda pomoći od milijardu maraka, što je oko 510 miliona eura. Podrška će, osim odlaganja poreskih i kreditnih obaveza za privredu i građane, obuhvatiti i direktne subvencije ugroženoj privredi i kompanijama koje izvoze.

Premijer FBiH Fadil Novalić kazao je da će pomoć moći dobiti samo poslodavci koji ne otpuštaju radnike. On je naveo da je novac većinom obezbijeđen iz domaćih izvora i međunarodnih fondova, kao i da će uzeti kredit od 400 miliona maraka.

Kazao je i da nemaju problem da uzmu taj kredit jer je njihov javni dug 30 posto BDP-a. On je rekao i da će zaposlenima u javnom sektoru plate biti smanjene za 10 posto i da će taj novac biti usmjeren u privatni sektor.

U drugom enitetu zasad je usvojen samo program indirektne pomoći o odlaganju plaćanja poreskih i kreditnih obaveza, a najavljena je i konkretnija pomoć.

U Hrvatskoj 60 mjera

U Hrvatskoj paket sadrži 60 mjera protiv ekonomske krize. Osim odlaganja poreza i doprinosa i kreditnih obaveza, poslodavci iz pet ugroženih djelatnosti dobijaju i direktnu bespovratnu pomoć u iznosi od 4.000 kuna po zaposlenom, što je oko 530 eura mjesečno do prekida vanrednog stanja.

Ugroženim djelatnostima smatraju se hotelijerstvo, ugostiteljstvo, prevoz, skladištenje i prerađivačke industrije, kao i svih drugih kompanija koje dokažu da imaju pad prometa veći od 20 posto. Poslodavci koji žele da koristi ovaj vid pomoći imaju ograničenje u otpuštanju radnika.

Srbija smanjila kamate

U Srbiji je također za dio ugrožene privrede omogućeno odlaganje poreskih obaveza, kao i kredita za svu privredu i građane. Narodna banka Srbije je, osim oslobađanja dijela obaveza za banke, smanjila i referentnu kamatnu stopu sa 2,25 na 1,75 posto, što će utjecati i na smanjenje kamata nakon isteka moratorijuma. Najavili su i direktne mjere privredi čiji je cilj očuvanje radnih mjesta.

Crna Gora se za sada odlučila za indirektnu pomoć privredi i građanima, kroz odlaganje obaveza za poreze i doprinose i za vraćanje kredita i drugih dugova bankama na period do tri mjeseca, povoljnije kreditne linije kod državnog Investiciono-razvojnog fonda… Vlada je pozvala na to da poslodavcima ne budu prve mjere spasa otkazi, već ako mora – posljednja.

Pomoć država privredi zavisi od ekonomske moći te država, ali i visine njenog javnog duga. Iznosi paketa pomoći drugih država, koji su do sada objavljeni, i do pet puta su veći u odnosu na krizu iz 2009. godine.

Sve zemlje pogođene pandemijom koronavirusa donijele su ili donose mjere čiji je cilj pomoć ugroženoj privredi da sačuva radna mjesta, a građanima životni opstanak u narednim mjesecima.

Te mjere mogu biti indirektne, kao što su odlaganje plaćanja poreza, računa i rata za kredite, do direktne bespovratne pomoći poslodavcima da isplate zarade i opraštanja poreza i drugih dažbina.

Najveći program pomoći privredi i građanima do sada je objavila američka vlada i ona iznosi hiljadu milijardi dolara. Analitičari finansijske grupe „Morgan Stenli“ jučer su procjenili da bi američka ekonomija u drugom kvartalu mogla pasti za 30 posto. Državna pomoć obuhvata beskamatne pozajmice, odlaganja i praštanja dijela poreskih obaveza, direktne subvencije, kao i pomoći ugroženim porodicama koje mogu iznositi do 3,2 hiljade dolara (3.000 eura) mjesečno.

Njemačka se i zadužuje za pomoć

Njemački paket pomoći savezne i pokrajinskih vlada procijenjen je na 500 milijardi eura, a cilj je ublažavanje štete u privredi koja je procijenjena na 750 milijardi ako kriza potraje još samo tri mjeseca. Osim odlaganja poreskih i drugih obaveza, pomoć obuhvata i direktne bespovratne subvencije poslodavcima koji trpe najveću štetu, kao i pomoć za građane koji su ostali bez posla ili im je umanjena zarada. Cilj mjera je održavanje kapaciteta privrede, ali i potrošačkih mogućnosti građana kada epidemija prestane. Za pomoć građanima i privredi njemačka savezna vlade se i zadužila 150 milijardi eura.

Njemačka je uvela mjeru da stanodavci ne mogu podstanara izbaciti iz stana ako zbog otkaza ili smanjenja zarade nije u mogućnosti da plaća kiriju.

U Italiji ne plaćaju račune

Italijanska Vlada usvojila je paket hitne direktne pomoći od 25 milijardi eura od čega je deset milijardi usmjereno ugroženim poslodavcima da bi mogli da isplate zarade. Privreda koja je prekinula rad se oslobađa plaćanja poreskih obaveza u trajanju vanrednog stanja, a građani od plaćanja ukupnih iznosa računa ili samo djelimično, zavisno od regije.

Slične mjere postoje i u drugim evropskim državama. Velika Britanije isplaćuje i do 80 posto iznosa zarada za otpuštene radnike, kao i subvencije privrednicima. Danska iz budžeta isplaćuje 70 posto zarade radnicima koji su otpušteni zbog mjera Vlade ili su u karantinu, dok Grčka isplaćuje po 800 eura.

U FBiH paket od 510 miliona

Vlada Federacije BiH formirala je dva fonda pomoći od milijardu maraka, što je oko 510 miliona eura. Podrška će, osim odlaganja poreskih i kreditnih obaveza za privredu i građane, obuhvatiti i direktne subvencije ugroženoj privredi i kompanijama koje izvoze.

Premijer FBiH Fadil Novalić kazao je da će pomoć moći dobiti samo poslodavci koji ne otpuštaju radnike. On je naveo da je novac većinom obezbijeđen iz domaćih izvora i međunarodnih fondova, kao i da će uzeti kredit od 400 miliona maraka.

Kazao je i da nemaju problem da uzmu taj kredit jer je njihov javni dug 30 posto BDP-a. On je rekao i da će zaposlenima u javnom sektoru plate biti smanjene za 10 posto i da će taj novac biti usmjeren u privatni sektor.

U drugom enitetu zasad je usvojen samo program indirektne pomoći o odlaganju plaćanja poreskih i kreditnih obaveza, a najavljena je i konkretnija pomoć.

U Hrvatskoj 60 mjera

U Hrvatskoj paket sadrži 60 mjera protiv ekonomske krize. Osim odlaganja poreza i doprinosa i kreditnih obaveza, poslodavci iz pet ugroženih djelatnosti dobijaju i direktnu bespovratnu pomoć u iznosi od 4.000 kuna po zaposlenom, što je oko 530 eura mjesečno do prekida vanrednog stanja.

Ugroženim djelatnostima smatraju se hotelijerstvo, ugostiteljstvo, prevoz, skladištenje i prerađivačke industrije, kao i svih drugih kompanija koje dokažu da imaju pad prometa veći od 20 posto. Poslodavci koji žele da koristi ovaj vid pomoći imaju ograničenje u otpuštanju radnika.

Srbija smanjila kamate

U Srbiji je također za dio ugrožene privrede omogućeno odlaganje poreskih obaveza, kao i kredita za svu privredu i građane. Narodna banka Srbije je, osim oslobađanja dijela obaveza za banke, smanjila i referentnu kamatnu stopu sa 2,25 na 1,75 posto, što će utjecati i na smanjenje kamata nakon isteka moratorijuma. Najavili su i direktne mjere privredi čiji je cilj očuvanje radnih mjesta.

Crna Gora se za sada odlučila za indirektnu pomoć privredi i građanima, kroz odlaganje obaveza za poreze i doprinose i za vraćanje kredita i drugih dugova bankama na period do tri mjeseca, povoljnije kreditne linije kod državnog Investiciono-razvojnog fonda… Vlada je pozvala na to da poslodavcima ne budu prve mjere spasa otkazi, već ako mora – posljednja.

Pomoć država privredi zavisi od ekonomske moći te država, ali i visine njenog javnog duga. Iznosi paketa pomoći drugih država, koji su do sada objavljeni, i do pet puta su veći u odnosu na krizu iz 2009. godine.