Susjedna Hrvatska će 2023. godine zamijeniti svoju kunu zajedničkom evropskom valutom eurom. Osim što će taj prelazak znatno utjecati na sve ekonomske parametre u Hrvatskoj, on će se odraziti i na Bosnu i Hercegovinu, našu privredu i građane.

Profesorica s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Amila Pilav-Velić za Klix.ba kaže kako se uvođenjem eura u Hrvatskoj prije svega može očekivati inflacija.

– Rast cijena će biti posebno vidljiv u sektoru usluga, što se može negativno odraziti na turizam u toj zemlji. Za pretpostaviti je da će za naše građane hrvatska obala postati skuplja destinacija nego što su to Turska, Albanija ili pak Crna Gora. Međutim, ono što je možda važnije jeste efekat koji ulazak Hrvatske u eurozonu može imati na obim vanjskotrgovinske razmjene s našom zemljom – kaže ona.

Naime, Hrvatska je vrlo značajan vanjskotrgovinski partner BiH, a po obimu vanjskotrgovinske razmjene s našom zemljom je na trećem mjestu.

– To znači da bi oni proizvodi i usluge koje uvozimo iz Hrvatske, a među kojima ima dosta i osnovnih životnih namirnica, mogli znatno poskupjeti i to bi predstavljalo dodatni inflatorni šok i za naše građane i za kompanije. S druge strane, ne treba zaboraviti da bi, s obzirom na obim izvoza koji ostvarujemo u susjednoj Hrvatskoj i izglednu inflaciju u toj zemlji, naši proizvodi zbog cjenovne prihvatljivosti mogli postati konkurentniji i traženiji na tom tržistu. To bi se moglo pozitivno odraziti na našu ekonomiju i obim izvoza – zaključuje Pilav-Velić.

Ekonomista i analitičar s Visoke škole “Internacionalna poslovno-informaciona akademija” Tuzla Damir Bećirović kaže da, kada je riječ o utjecaju najavljenog uvođenja eura u susjednoj Hrvatskoj na bh. ekonomiju, prema njegovom mišljenju u kratkom roku se ne bi trebalo desiti ništa značajno, a što bi moglo zabrinuti našu javnost.

– Prvenstveno će doći do daljnjeg smanjenja deviznog rizika kada je riječ o poslovanju bh. kompanija s Hrvatskom. Devizni rizik u poslovanju s Hrvatskom i do sada nije bio veliki, jer je kurs kune bio upravljano fluktuirajući u odnosu na euro, a nakon uvođenja eura će se on potpuno eliminisati, uzimajući u obzir trenutni režim valutnog odbora u BiH. Druga pozitivna stvar je da će poslovi konverzije valuta biti jednostavniji i treće što bi moglo imati pozitivan efekt je očekivani porast cijena u Hrvatskoj, što bi se moglo pozitivno odraziti na pograničnu trgovinu. Ono što je potencijalno negativna stvar, jeste činjenica da uvođenje eura znači potpunu integraciju hrvatske ekonomije u EU ekonomski prostor, što u srednjem roku može rezultirati tim da hrvatske kompanije djelomično napuste regionalno tržište – smatra Bećirović.

Susjedna Hrvatska će 2023. godine zamijeniti svoju kunu zajedničkom evropskom valutom eurom. Osim što će taj prelazak znatno utjecati na sve ekonomske parametre u Hrvatskoj, on će se odraziti i na Bosnu i Hercegovinu, našu privredu i građane.

Profesorica s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Amila Pilav-Velić za Klix.ba kaže kako se uvođenjem eura u Hrvatskoj prije svega može očekivati inflacija.

– Rast cijena će biti posebno vidljiv u sektoru usluga, što se može negativno odraziti na turizam u toj zemlji. Za pretpostaviti je da će za naše građane hrvatska obala postati skuplja destinacija nego što su to Turska, Albanija ili pak Crna Gora. Međutim, ono što je možda važnije jeste efekat koji ulazak Hrvatske u eurozonu može imati na obim vanjskotrgovinske razmjene s našom zemljom – kaže ona.

Naime, Hrvatska je vrlo značajan vanjskotrgovinski partner BiH, a po obimu vanjskotrgovinske razmjene s našom zemljom je na trećem mjestu.

– To znači da bi oni proizvodi i usluge koje uvozimo iz Hrvatske, a među kojima ima dosta i osnovnih životnih namirnica, mogli znatno poskupjeti i to bi predstavljalo dodatni inflatorni šok i za naše građane i za kompanije. S druge strane, ne treba zaboraviti da bi, s obzirom na obim izvoza koji ostvarujemo u susjednoj Hrvatskoj i izglednu inflaciju u toj zemlji, naši proizvodi zbog cjenovne prihvatljivosti mogli postati konkurentniji i traženiji na tom tržistu. To bi se moglo pozitivno odraziti na našu ekonomiju i obim izvoza – zaključuje Pilav-Velić.

Ekonomista i analitičar s Visoke škole “Internacionalna poslovno-informaciona akademija” Tuzla Damir Bećirović kaže da, kada je riječ o utjecaju najavljenog uvođenja eura u susjednoj Hrvatskoj na bh. ekonomiju, prema njegovom mišljenju u kratkom roku se ne bi trebalo desiti ništa značajno, a što bi moglo zabrinuti našu javnost.

– Prvenstveno će doći do daljnjeg smanjenja deviznog rizika kada je riječ o poslovanju bh. kompanija s Hrvatskom. Devizni rizik u poslovanju s Hrvatskom i do sada nije bio veliki, jer je kurs kune bio upravljano fluktuirajući u odnosu na euro, a nakon uvođenja eura će se on potpuno eliminisati, uzimajući u obzir trenutni režim valutnog odbora u BiH. Druga pozitivna stvar je da će poslovi konverzije valuta biti jednostavniji i treće što bi moglo imati pozitivan efekt je očekivani porast cijena u Hrvatskoj, što bi se moglo pozitivno odraziti na pograničnu trgovinu. Ono što je potencijalno negativna stvar, jeste činjenica da uvođenje eura znači potpunu integraciju hrvatske ekonomije u EU ekonomski prostor, što u srednjem roku može rezultirati tim da hrvatske kompanije djelomično napuste regionalno tržište – smatra Bećirović.