Dok je pažnja svjetske javnosti na delta soju koronavirusa, južnom Amerikom se širi lambda soj koronavirusa. Posebno je to slučaj u Peruu gdje je prvi put ovaj soj registrovan u augustu prošle godine.

U prošlomjesečnom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) je istaknuto da je ovaj soj povezan sa značajnim širenjem virusa u više zemalja te da će ga zbog toga više istražiti.

U WHO su naglasili da je lambda soj registrovan u 29 država i da je najviše prisutan u južnoj Americi.

– Nadležni u Peruu su izvijestili da je kod 81 posto sekvencioniranih uzoraka virusa u aprilu ove godine utvrđeno da je riječ o lambda soju. Argentinska vlast je saopćila da se prevalenca ovog soja povećava od treće sedmice februara. U ovoj državi je od aprila do sredine maja kod 37 posto od ukupno pozitivnih na virus utvrđeno da su pozitivni na lambda soj – ukazali su iz WHO-a.

Prevalenca ovog soja se povećava i u Čileu gdje je u 60 dana kod 32 posto od ukupno pozitivnih na virus utvrđeno da su pozitivni na ovaj soj. Među državama u kojima je registrovano njegovo prisustvo su i Ekvador, Brazil, Kolumbija, Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Španija, Izrael, Francuska, Velika Britanija i Zimbabve.

WHO pokušava utvrditi o kakvom je zaista soju riječ, a što se odnosi i na to da li je eventualno zarazniji i otporniji na vakcine. Sredinom prošlog mjeseca su objavili da je potencijalno zarazniji i otporniji. Zaključili su da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo koliko su postojeće mjere zaštite učinkovite protiv lambda soja.

U WHO su manje zabrinuti zbog njega, što nije slučaj sa alfa i delta sojem. Također su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo koliko su vakcine učinkovite protiv ovog soja. Ono što je primjetno jeste da se u južnoameričkim zemljama znatno povećava broj pozitivnih na koronavirus, dok se istovremeno povećava broj vakcinisanih. U ovom dijelu svijeta vakcinacija se dominantno vrši vakcinama kineskih proizvođača.

Istraživanje koje je proveo Univerzitet Čile iz Santiaga, a koje je provedeno nad zdravstvenim radnicima koji su primili obje doze vakcine Sinovac, sugeriše da je lambda soj zarazniji i otporniji. Rezultati istraživanja su objavljeni 1. jula, ali ono još nije recenzirano.

Već duže vrijeme postoji sumnja u to koliko su kineske vakcine zaista učinkovite. Sumnja je utoliko veća iz razloga što nije poznato koliko štite od delta soja koji je zarazniji. Uočljivo je da se u pojedinim državama, u kojima se većina stanovnika vakciniše kineskim vakcinama, povećava broj pozitivnih na koronavirus.

Za napomenuti je da niti jedna vakcina ne pruža stopostotnu zaštitu od koronavirusa. Kina uvjerava da su vakcine njenih proizvođača dobre, a stručnjaci pozivaju zemlje da ipak ne prestanu koristiti ove vakcine, posebno ako imaju nedostatak vakcina. To se prije svega odnosi na siromašne države, piše CNBC.

Dok je pažnja svjetske javnosti na delta soju koronavirusa, južnom Amerikom se širi lambda soj koronavirusa. Posebno je to slučaj u Peruu gdje je prvi put ovaj soj registrovan u augustu prošle godine.

U prošlomjesečnom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) je istaknuto da je ovaj soj povezan sa značajnim širenjem virusa u više zemalja te da će ga zbog toga više istražiti.

U WHO su naglasili da je lambda soj registrovan u 29 država i da je najviše prisutan u južnoj Americi.

– Nadležni u Peruu su izvijestili da je kod 81 posto sekvencioniranih uzoraka virusa u aprilu ove godine utvrđeno da je riječ o lambda soju. Argentinska vlast je saopćila da se prevalenca ovog soja povećava od treće sedmice februara. U ovoj državi je od aprila do sredine maja kod 37 posto od ukupno pozitivnih na virus utvrđeno da su pozitivni na lambda soj – ukazali su iz WHO-a.

Prevalenca ovog soja se povećava i u Čileu gdje je u 60 dana kod 32 posto od ukupno pozitivnih na virus utvrđeno da su pozitivni na ovaj soj. Među državama u kojima je registrovano njegovo prisustvo su i Ekvador, Brazil, Kolumbija, Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Španija, Izrael, Francuska, Velika Britanija i Zimbabve.

WHO pokušava utvrditi o kakvom je zaista soju riječ, a što se odnosi i na to da li je eventualno zarazniji i otporniji na vakcine. Sredinom prošlog mjeseca su objavili da je potencijalno zarazniji i otporniji. Zaključili su da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo koliko su postojeće mjere zaštite učinkovite protiv lambda soja.

U WHO su manje zabrinuti zbog njega, što nije slučaj sa alfa i delta sojem. Također su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo koliko su vakcine učinkovite protiv ovog soja. Ono što je primjetno jeste da se u južnoameričkim zemljama znatno povećava broj pozitivnih na koronavirus, dok se istovremeno povećava broj vakcinisanih. U ovom dijelu svijeta vakcinacija se dominantno vrši vakcinama kineskih proizvođača.

Istraživanje koje je proveo Univerzitet Čile iz Santiaga, a koje je provedeno nad zdravstvenim radnicima koji su primili obje doze vakcine Sinovac, sugeriše da je lambda soj zarazniji i otporniji. Rezultati istraživanja su objavljeni 1. jula, ali ono još nije recenzirano.

Već duže vrijeme postoji sumnja u to koliko su kineske vakcine zaista učinkovite. Sumnja je utoliko veća iz razloga što nije poznato koliko štite od delta soja koji je zarazniji. Uočljivo je da se u pojedinim državama, u kojima se većina stanovnika vakciniše kineskim vakcinama, povećava broj pozitivnih na koronavirus.

Za napomenuti je da niti jedna vakcina ne pruža stopostotnu zaštitu od koronavirusa. Kina uvjerava da su vakcine njenih proizvođača dobre, a stručnjaci pozivaju zemlje da ipak ne prestanu koristiti ove vakcine, posebno ako imaju nedostatak vakcina. To se prije svega odnosi na siromašne države, piše CNBC.