Jevreji u Bosni i Hercegovini i diljem svijeta slave Pesah, izlazak Jevreja iz egipatskog ropstva. To je praznik proljeća, beskvasnog hljeba, dobivanja Tore – Deset Božijih zapovjesti.

Pesah je jedan od najstarijih praznika i traje osam dana. U početku se slavio sedam dana, ali je zbog nepreciznosti starog jevrejskog kalendara usvojen običaj da se u zemljama galuta (dijaspora) slavi osam dana, i to svake godine od 15. do 22. nisana, pri čemu su prva i posljednja dva dana puni praznici, a ostala četiri polupraznici.

Obilježava se svečanom večerom seder (hebrejski – red) na kojoj se molitve, čitanje Hagade i svi običaji, odvijaju po strogo utvrđenom redu.

Na stolu se obavezno morala nalaziti pashalna Hagada, seder činija sa simbolima praznika i ‎vino kašer šel Pesah. Propis nalaže da u toku večere svi trebaju ispiti po četiri čaše vina.

Jevreji u Bosni i Hercegovini i diljem svijeta slave Pesah, izlazak Jevreja iz egipatskog ropstva. To je praznik proljeća, beskvasnog hljeba, dobivanja Tore – Deset Božijih zapovjesti.

Pesah je jedan od najstarijih praznika i traje osam dana. U početku se slavio sedam dana, ali je zbog nepreciznosti starog jevrejskog kalendara usvojen običaj da se u zemljama galuta (dijaspora) slavi osam dana, i to svake godine od 15. do 22. nisana, pri čemu su prva i posljednja dva dana puni praznici, a ostala četiri polupraznici.

Obilježava se svečanom večerom seder (hebrejski – red) na kojoj se molitve, čitanje Hagade i svi običaji, odvijaju po strogo utvrđenom redu.

Na stolu se obavezno morala nalaziti pashalna Hagada, seder činija sa simbolima praznika i ‎vino kašer šel Pesah. Propis nalaže da u toku večere svi trebaju ispiti po četiri čaše vina.