Smanjena tražnja željeza i čelika i nedostatak velikih projekata u Bosni i Hercegovini doveli su do toga da je izvoz ovih proizvoda ove godine veći od uvoza.

Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), izvoz željeza i čelika iz Bosne i Hercegovine dominira nad uvozom ovih proizvoda.

Isti navode da je u prvih šest mjeseci ove godine uvezeno željeza i čelika za 855.354.700 KM, dok je, sa druge strane, izvezeno za 937.352.533 KM.

“U prvoj polovini ove godine željeza i čelika je izvezeno za 634.085.672 KM, a proizvoda od željeza i čelika za 359.492.662 KM. Uvezeno je željeza i čelika za 495.186.026 KM, a proizvoda od željeza i čelika za 360.168.674 KM”, piše u podacima UIO BiH.

Navodi se da je u tom periodu prošle godine ove robe uvezeno za 993.578.335 KM, a izvezeno za oko 1,06 milijardi KM.

“Tokom šest mjeseci ove godine najviše smo uvezli iz Italije, i to za 174.200.587 KM, pa Srbije za 159.325.422 KM i Kine za 103.873.004 KM”, piše u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Sa druge strane, najviše željeza i čelika smo izvezli u Srbiju, za 176.677.477 KM, Hrvatsku za 167.174.128 KM, te Njemačku za 116.974.918 KM.

Ekonomista Igor Gavran za Nezavisne novine kaže da, iako je pozitivan saldo spoljnotrgovinske razmjene u bilo kojoj kategoriji rijetkost za Bosnu i Hercegovinu i pozitivan je iz ugla priliva i odliva novca, razlozi za ovo stanje su drugačiji.

“Manji uvoz i veći izvoz su mogli biti dobrim dijelom posljedica nedovoljne tražnje na bh. tržištu, odnosno slabije ekonomske aktivnosti u cjelini. Ovakvu pretpostavku ne možemo potvrditi bez podataka o realizaciji na domaćem tržištu i više detalja o strukturi uvoza i izvoza, ali ostali ekonomski pokazatelji i mali broj velikih gradilišta u BiH nam daju dobar osnov za to. S obzirom na to da ni na našim izvoznim tržištima ‘ne cvjetaju ruže’, odnosno ekonomije Evropske unije i regije također nisu u ekspanziji već mnoge od njih ili na rubu recesije ili već u recesiji, pitanje je koliko dugo će i vanjska tražnja biti dovoljna za naš izvoz”, objasnio je Gavran.

Dodao je da je jedino održivo rješenje za plasman naše robe iz ove kategorije povećanje tražnje na domaćem tržištu i pokretanje i proširenje projekata koji će dugoročno donijeti veću korist ekonomiji nego privremeni priliv od izvoza.

Smanjena tražnja željeza i čelika i nedostatak velikih projekata u Bosni i Hercegovini doveli su do toga da je izvoz ovih proizvoda ove godine veći od uvoza.

Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), izvoz željeza i čelika iz Bosne i Hercegovine dominira nad uvozom ovih proizvoda.

Isti navode da je u prvih šest mjeseci ove godine uvezeno željeza i čelika za 855.354.700 KM, dok je, sa druge strane, izvezeno za 937.352.533 KM.

“U prvoj polovini ove godine željeza i čelika je izvezeno za 634.085.672 KM, a proizvoda od željeza i čelika za 359.492.662 KM. Uvezeno je željeza i čelika za 495.186.026 KM, a proizvoda od željeza i čelika za 360.168.674 KM”, piše u podacima UIO BiH.

Navodi se da je u tom periodu prošle godine ove robe uvezeno za 993.578.335 KM, a izvezeno za oko 1,06 milijardi KM.

“Tokom šest mjeseci ove godine najviše smo uvezli iz Italije, i to za 174.200.587 KM, pa Srbije za 159.325.422 KM i Kine za 103.873.004 KM”, piše u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Sa druge strane, najviše željeza i čelika smo izvezli u Srbiju, za 176.677.477 KM, Hrvatsku za 167.174.128 KM, te Njemačku za 116.974.918 KM.

Ekonomista Igor Gavran za Nezavisne novine kaže da, iako je pozitivan saldo spoljnotrgovinske razmjene u bilo kojoj kategoriji rijetkost za Bosnu i Hercegovinu i pozitivan je iz ugla priliva i odliva novca, razlozi za ovo stanje su drugačiji.

“Manji uvoz i veći izvoz su mogli biti dobrim dijelom posljedica nedovoljne tražnje na bh. tržištu, odnosno slabije ekonomske aktivnosti u cjelini. Ovakvu pretpostavku ne možemo potvrditi bez podataka o realizaciji na domaćem tržištu i više detalja o strukturi uvoza i izvoza, ali ostali ekonomski pokazatelji i mali broj velikih gradilišta u BiH nam daju dobar osnov za to. S obzirom na to da ni na našim izvoznim tržištima ‘ne cvjetaju ruže’, odnosno ekonomije Evropske unije i regije također nisu u ekspanziji već mnoge od njih ili na rubu recesije ili već u recesiji, pitanje je koliko dugo će i vanjska tražnja biti dovoljna za naš izvoz”, objasnio je Gavran.

Dodao je da je jedino održivo rješenje za plasman naše robe iz ove kategorije povećanje tražnje na domaćem tržištu i pokretanje i proširenje projekata koji će dugoročno donijeti veću korist ekonomiji nego privremeni priliv od izvoza.