Bosna i Hercegovina je u tekućoj godini zabilježila smanjenje izvoza od oko 10 posto na tzv. “treća tržišta”, što se pripisuje smanjenju izvoza u Tursku i Rusiju, potvrđeno je u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Izvoz u Tursku je zabilježio značajan pad, a jedan od razloga je drastičan pad vijednosti turske lire koja je pala za čak 40 posto od početka godine, čime je roba iz inostranstva na tom tržištu postala skupa i nekonkurentna.

BiH je za osam mjeseci ove godine izvezla masnoća i ulja životinjskog i biljnog porijekla u Tursku za oko 66,9 miliona KM, dok je za devet mjeseci taj iznos bio 69,6 miliona KM.

Dakle, u septembru je izvoz po toj stavci pao na manje od tri miliona KM, dok je u prvih osam mjeseci u prosjeku iznosio više od osam miliona KM mjesečno.

U septembru praktično nije bilo izvoza mesa i klaničnih proizvoda u Tursku, jer je vrijednost za devet mjeseci ista kao i ona za osam mjeseci, 31,6 miliona KM.

Po posljednjim podacima, u tekućoj godini iz BiH je izvezeno robe u vrijednosti 9,1 milijardu KM, što je više za 9,18 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno je porastao i uvoz za 7,44 posto, te smo uvezenu robu platili 14,6 milijardi KM.

Trgovinski deficit BiH iznosi 5,4 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 62,4 posto.

Povećana je razmjena sa zemljama članicama EU gdje je izvoz iznosio 6,6 milijardi KM, a uvoz 9,6 milijardi KM. Najznačajniji partner BiH po obimu razmjene je Hrvatska, a po pokrivenosti uvoza izvozom Austrija.

Sa zemljama članicama CEFTA-e povećan je ukupan obim razmjene, usljed povećanja i izvoza i uvoza. U CEFTA region je izvezeno robe u vrijednosti 1,5 milijardi KM, što je više za 8,90 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Uvezli smo robe u vrijednosti 2,2 milijardi KM, što je više za 4,29 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Najznačajniji partner BiH iz CEFTA sporazuma je Srbija.

Bosna i Hercegovina je u tekućoj godini zabilježila smanjenje izvoza od oko 10 posto na tzv. “treća tržišta”, što se pripisuje smanjenju izvoza u Tursku i Rusiju, potvrđeno je u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Izvoz u Tursku je zabilježio značajan pad, a jedan od razloga je drastičan pad vijednosti turske lire koja je pala za čak 40 posto od početka godine, čime je roba iz inostranstva na tom tržištu postala skupa i nekonkurentna.

BiH je za osam mjeseci ove godine izvezla masnoća i ulja životinjskog i biljnog porijekla u Tursku za oko 66,9 miliona KM, dok je za devet mjeseci taj iznos bio 69,6 miliona KM.

Dakle, u septembru je izvoz po toj stavci pao na manje od tri miliona KM, dok je u prvih osam mjeseci u prosjeku iznosio više od osam miliona KM mjesečno.

U septembru praktično nije bilo izvoza mesa i klaničnih proizvoda u Tursku, jer je vrijednost za devet mjeseci ista kao i ona za osam mjeseci, 31,6 miliona KM.

Po posljednjim podacima, u tekućoj godini iz BiH je izvezeno robe u vrijednosti 9,1 milijardu KM, što je više za 9,18 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno je porastao i uvoz za 7,44 posto, te smo uvezenu robu platili 14,6 milijardi KM.

Trgovinski deficit BiH iznosi 5,4 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 62,4 posto.

Povećana je razmjena sa zemljama članicama EU gdje je izvoz iznosio 6,6 milijardi KM, a uvoz 9,6 milijardi KM. Najznačajniji partner BiH po obimu razmjene je Hrvatska, a po pokrivenosti uvoza izvozom Austrija.

Sa zemljama članicama CEFTA-e povećan je ukupan obim razmjene, usljed povećanja i izvoza i uvoza. U CEFTA region je izvezeno robe u vrijednosti 1,5 milijardi KM, što je više za 8,90 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Uvezli smo robe u vrijednosti 2,2 milijardi KM, što je više za 4,29 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Najznačajniji partner BiH iz CEFTA sporazuma je Srbija.