Savjet ministara u prošloj godini bio je u potpunosti opredijeljen da doprinese ubrzanju reformskih procesa kako bi BiH mogla početi pregovore o pridruživanju EU, u skladu s ustavnim nadležnostima svakog nivoa vlasti, te dogovorom u BiH, navodi se u Izvještaju o radu Savjeta koji će poslanici Predstavničkog doma parlamenta BiH razmatrati na sjednici u ponedjeljak, 24. jula.

Osnovni cilj Savjeta ministara u prošloj godini bio je ubrzanje sprovođenja neophodnih zakonodavnih, socioekonomskih i društvenih reformi, koje su prioritetno usmjerene na rješavanje svakodnevnih životnih pitanja, kao i ponuda odgovornog upravljanja, vladavine prava, bezbjednost i prosperitet.

Najvažniji zadatak Savjeta ministara i u 2022, kao i u 2021. godini bio je da u koordinaciji s drugim nivoima vlasti u BiH, pronađe pravovremene i adekvatne mjere koje će u prvom redu sačuvati živote i zdravlje grđana, a s druge strane da sačuva realni sektor i zaposlenost. 

Namjera Savjeta ministara, u skladu sa njegovom ustavnom pozicijom, i u prošloj godini bila je da bude integracioni faktor u odnosima u BiH, što je zasigurno i potvrđeno kroz dosadašnji rad jer su odnosi između entitetskih vlasti i vlasti na nivou BiH značajno unaprijeđeni kroz koordinaciju različitih politika. 

Nastavak dobre saradnje s međunarodnim finansijskim institucijama, u prvom redu sa Svjetskom bankom, MMF-om, Evropskom bankom za obnovu i razvoj, te Evropskom investicionom bankom bili su u vrhu prioriteta Savjeta ministara u 2022. godini. 

“Opredjeljenje Savjeta jeste da ubrza aktivnosti na realizaciji svih projekata s međunarodnim finansijskim institucijama, posebno onih infrastrukturnih, koji direktno unapređuju život i privredni ambijent”, stoji u izvještaju.

Ako se analiziraju makroekonomski pokazatelji, navode iz Savjeta ministara, može se reći da je BiH u prošloj godini, uprkos domaćim i eksternim izazovima (sukob u Ukrajini, povećani inflatorni pritisci i slabljenje globalnog ekonomskog rasta) zabilježila relativno snažan ekonomski rast. 

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, procjenjuje se da je u prošloj godini u BiH zabilježen realni rast BDP-a od četiri odsto u odnosu na 2021. godinu. 

Međutim, u drugoj polovini 2022. godine trend rasta značajno je usporen u odnosu na početak godine, što potvrđuju registrovane stope ekonomskog rasta po kvartalima: prvi kvartal pet odsto, drugi kvartal 5,8 odsto, treći 2,6 odsto i četvrti 1,7 odsto. 

Uvidom u strukturu ostvarenog rasta može se zaključiti da je domaća potražnja kroz povećanje potrošnje i bruto investicija predstavljala glavni oslonac rasta BDP-a, dok je spoljnotrgovinski bilans imao negativan doprinos ekonomskom rastu, navodi se u Izvještaju. 

Ako se ima u vidu da eksterno okruženje koje predstavlja veoma važnu strukturnu odrednicu ekonomskih kretanja u BiH, može se zaključiti da je visok nivo privredne aktivnosti u zemljama EU (realni rast od oko 3,5 odsto) značajno doprinio povećanju BDP-a u BiH u prošloj godini. 

Prema fiskalnim pokazateljima, koji su dati u Informaciji o stanju javne zaduženosti BiH na dan 31. decembar prošle godine, a na osnovu podataka kojim raspolaže Ministarstvo finansija i trezora u Savjetu ministara, javna zaduženost BiH iznosi 13.008.290.000 KM, od čega je spoljni dug 9.802.120.000 KM, a unutrašnji dug je 3.206.170.000 KM. 

Javna zaduženost BiH u odnosu na 2021. godinu je povećana za jedan i po odsto.

Učestvovanje javnog duga BiH u BDP-u 2021. godini je iznosilo 32,1 odsto, a u 2022. godine 28,4 odsto, što pokazuje da je BiH uspjela sačuvati fiskalnu stabilnost. 

Iz Savjeta ministara napominju da predmetni Izvještaj o njegovom radu za prošlu godinu predstavlja skup ostvarenih planiranih rezultata prošlog saziva Savjeta ministara čiji je mandat istekao 25. januara 2023. godine kada je potvrđen novi saziv Savjeta ministara, za mandatni period 2022-2026. godina. 

Savjet ministara u prošloj godini održao je 39 sjednica, od čega 14 redovnih i 25 vanrednih, na kojima je razmatran ili primljen k znanju 9.421 materijal.

Gledano po zastupljenosti materijala, riječ je o 293 poslanička/delegatska pitanja i inicijative, 169 prijedloga odluka, 143 informacije, 87 izvještaja o radu, 79 izvještaja i analiza, 59 sporazuma, ugovora, inicijativa za vođenje pregovora, memoranduma, 56 prijedloga programa rada, 38 ostalih materijala, 34 zaključka, 29 saglasnosti, 22 odluke o ratifikaciji, 15 zapisnika sa sjednica, 11 sticanja državljanstva, 10 mišljenja na tumačenje odredbi zakona, izjašnjenja na amandmane, 10 zahtjeva, 10 programa i planova, 10 pravilnika, kao i pet strategija. 

Savjet ministara u prošloj godini bio je u potpunosti opredijeljen da doprinese ubrzanju reformskih procesa kako bi BiH mogla početi pregovore o pridruživanju EU, u skladu s ustavnim nadležnostima svakog nivoa vlasti, te dogovorom u BiH, navodi se u Izvještaju o radu Savjeta koji će poslanici Predstavničkog doma parlamenta BiH razmatrati na sjednici u ponedjeljak, 24. jula.

Osnovni cilj Savjeta ministara u prošloj godini bio je ubrzanje sprovođenja neophodnih zakonodavnih, socioekonomskih i društvenih reformi, koje su prioritetno usmjerene na rješavanje svakodnevnih životnih pitanja, kao i ponuda odgovornog upravljanja, vladavine prava, bezbjednost i prosperitet.

Najvažniji zadatak Savjeta ministara i u 2022, kao i u 2021. godini bio je da u koordinaciji s drugim nivoima vlasti u BiH, pronađe pravovremene i adekvatne mjere koje će u prvom redu sačuvati živote i zdravlje grđana, a s druge strane da sačuva realni sektor i zaposlenost. 

Namjera Savjeta ministara, u skladu sa njegovom ustavnom pozicijom, i u prošloj godini bila je da bude integracioni faktor u odnosima u BiH, što je zasigurno i potvrđeno kroz dosadašnji rad jer su odnosi između entitetskih vlasti i vlasti na nivou BiH značajno unaprijeđeni kroz koordinaciju različitih politika. 

Nastavak dobre saradnje s međunarodnim finansijskim institucijama, u prvom redu sa Svjetskom bankom, MMF-om, Evropskom bankom za obnovu i razvoj, te Evropskom investicionom bankom bili su u vrhu prioriteta Savjeta ministara u 2022. godini. 

“Opredjeljenje Savjeta jeste da ubrza aktivnosti na realizaciji svih projekata s međunarodnim finansijskim institucijama, posebno onih infrastrukturnih, koji direktno unapređuju život i privredni ambijent”, stoji u izvještaju.

Ako se analiziraju makroekonomski pokazatelji, navode iz Savjeta ministara, može se reći da je BiH u prošloj godini, uprkos domaćim i eksternim izazovima (sukob u Ukrajini, povećani inflatorni pritisci i slabljenje globalnog ekonomskog rasta) zabilježila relativno snažan ekonomski rast. 

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, procjenjuje se da je u prošloj godini u BiH zabilježen realni rast BDP-a od četiri odsto u odnosu na 2021. godinu. 

Međutim, u drugoj polovini 2022. godine trend rasta značajno je usporen u odnosu na početak godine, što potvrđuju registrovane stope ekonomskog rasta po kvartalima: prvi kvartal pet odsto, drugi kvartal 5,8 odsto, treći 2,6 odsto i četvrti 1,7 odsto. 

Uvidom u strukturu ostvarenog rasta može se zaključiti da je domaća potražnja kroz povećanje potrošnje i bruto investicija predstavljala glavni oslonac rasta BDP-a, dok je spoljnotrgovinski bilans imao negativan doprinos ekonomskom rastu, navodi se u Izvještaju. 

Ako se ima u vidu da eksterno okruženje koje predstavlja veoma važnu strukturnu odrednicu ekonomskih kretanja u BiH, može se zaključiti da je visok nivo privredne aktivnosti u zemljama EU (realni rast od oko 3,5 odsto) značajno doprinio povećanju BDP-a u BiH u prošloj godini. 

Prema fiskalnim pokazateljima, koji su dati u Informaciji o stanju javne zaduženosti BiH na dan 31. decembar prošle godine, a na osnovu podataka kojim raspolaže Ministarstvo finansija i trezora u Savjetu ministara, javna zaduženost BiH iznosi 13.008.290.000 KM, od čega je spoljni dug 9.802.120.000 KM, a unutrašnji dug je 3.206.170.000 KM. 

Javna zaduženost BiH u odnosu na 2021. godinu je povećana za jedan i po odsto.

Učestvovanje javnog duga BiH u BDP-u 2021. godini je iznosilo 32,1 odsto, a u 2022. godine 28,4 odsto, što pokazuje da je BiH uspjela sačuvati fiskalnu stabilnost. 

Iz Savjeta ministara napominju da predmetni Izvještaj o njegovom radu za prošlu godinu predstavlja skup ostvarenih planiranih rezultata prošlog saziva Savjeta ministara čiji je mandat istekao 25. januara 2023. godine kada je potvrđen novi saziv Savjeta ministara, za mandatni period 2022-2026. godina. 

Savjet ministara u prošloj godini održao je 39 sjednica, od čega 14 redovnih i 25 vanrednih, na kojima je razmatran ili primljen k znanju 9.421 materijal.

Gledano po zastupljenosti materijala, riječ je o 293 poslanička/delegatska pitanja i inicijative, 169 prijedloga odluka, 143 informacije, 87 izvještaja o radu, 79 izvještaja i analiza, 59 sporazuma, ugovora, inicijativa za vođenje pregovora, memoranduma, 56 prijedloga programa rada, 38 ostalih materijala, 34 zaključka, 29 saglasnosti, 22 odluke o ratifikaciji, 15 zapisnika sa sjednica, 11 sticanja državljanstva, 10 mišljenja na tumačenje odredbi zakona, izjašnjenja na amandmane, 10 zahtjeva, 10 programa i planova, 10 pravilnika, kao i pet strategija.