Broj ubijenih u izraelskim napadima na Gazu premašio je 11 hiljada, a izraelska administracija je u tim napadima dobila neograničenu podršku Sjedinjenih Američkih Država (SAD), javlja Anadolu.

Zvaničnici američke administracije koriste retoriku kojom opravdavaju izraelske napade na Gazu poslije napada Hamasovog naoružanog krila brigada Al-Qassam 7. oktobra.

SAD pruža neograničenu podršku Izraelu koji je izazivao smrt hiljada civila i uništio civilnu infrastrukturu, uključujući bolnice.

Američka administracija nije ni kritikovala, a kamoli osudila Izrael zbog napada na Gazu.

Američka administracija, koja nije iskoristila svoj utjecaj da zaustavi izraelske napade na Gazu pružila je podršku vladi izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Pravo na odbranu

U saopštenju od 7. oktobra američki predsjednik Biden branio je pravo Izraela na odbranu.

“Poručujem da smo spremni pružiti svu podršku izraelskoj vladi i narodu”, kazao je.

Američki državni sekretar Antony Blinken je 8. oktobra također kazao da “Izrael ima pravo da se brani” te komentarisao i mogućnost Izraela da uđe u Gazu.

“Ne želim da ulazim u pitanje šta Izrael može ili ne može učiniti u Gazi. Na ovaj ili onaj način, oni moraju poduzeti mjere kako bi spriječili da se napad Hamasa ponovi. Ni od jedne zemlje ne treba očekivati ​​da živi u strahu. Činjenica je da su teroristi prešli granicu, ušli u domove ljudi, ubijali ih nasred ulice, a neke od njih i zarobili. Ovo je nedopustivo u svim demokratijama. Izrael mora učiniti sve što može da spriječi da se ovo ponovi”, kazao je Blinken.

SAD podržale Izrael vojnom pomoći

U svom govoru u Bijeloj kući 10. oktobra, dok su izraelski napadi na Gazu nastavljeni, Biden je otvoreno podržao izraelske napade na Gazu, umjesto da uputi kritiku.

Istakao je da Izrael ima “dužnost da odgovori” na napade Hamasa.

“Moramo biti vrlo jasni u ovom trenutku. Mi smo na strani Izraela. Mi ćemo pružiti sve što je Izraelu potrebno da zaštiti svoje građane, odbrani se i odgovori na ovaj napad”, rekao je Biden.

Poručio je također da će SAD nastaviti slati vojnu pomoć Izraelu.

“Pobrinut ćemo se da ključna vojna sredstva Izraela ne budu iscrpljena dok brani svoje gradove i građane”, dodao je.

Biden branio tvrdnje Izraela

Biden je iznio nepotvrđene tvrdnje da je Hamas odrubljivao glave bebama kako bi time podržao izraelske napade u Gazi, rekavši da je čak vidio i dokaze o tome.

“Amerikancima je važno da vide šta se tamo dešava. Radim ovaj posao dugo vremena. Nikad nisam mislio da ću vidjeti potvrđene snimke terorista kako odsijecaju glave djeci”, rekao je Biden u Bijeloj kući 11. oktobra.

Međutim, zvaničnici Bijele kuće su kasnije objavili da Biden nije vidio nikakve dokaze o tome.

Poruka Blinkena Izraelu

Blinken je posjetio Izrael 12. oktobra, kada je broj poginulih u Gazi već dostigao 1.537 ljudi, uključujući 500 djece i 276 žena.

Blinken, koji uopšte nije komentirao ubijenu djecu i civile u Gazi, često je tokom susreta s Netanyahuom isticao da SAD stoji uz Izrael.

“Ja sam danas ovdje ne samo kao američki državni sekretar, već i kao Jevrej”, kazao je Blinken koji je pritom potpuno ignorisao humanitarnu tragediju u Gazi.

Dodao je da je donio jasnu poruku Izraelu.

“Možete biti dovoljno jaki da se odbranite. Ali dokle god postoji SAD uvijek ćemo biti uz vas”, rekao je.

Biden podržao Izrael u Tel Avivu

Američki predsjednik Biden posjetio je Tel Aviv 18. oktobra, dan nakon napada izraelske vojske na baptističku bolnicu Al-Ahli u blokiranom Pojasu Gaze.

Biden tom prilikom uopšte nije osudio napad na bolnicu.

“Bio sam jako tužan i ljut zbog jučerašnje eksplozije u bolnici u Gazi. Prema onome što sam vidio, za ovo je odgovorna druga strana, a ne vi”, kazao je Biden, čime je pokušao osloboditi Izrael krivice, iako nije imao nikakve dokaze.

Tog 18. oktobra, dok je Biden bio u posjeti Tel Avivu, palestinsko Ministarstvo zdravlja objavilo je da je 3.478 ljudi ubijeno u Gazi, a više od 12.000 je ranjeno u izraelskim napadima.

Bez crvene linije za Izrael

Osim toga, američki zvaničnici uopšte ne povlače crvenu liniju protiv Izraela u vezi s ubijanjem civila i ratnim zločinima i uzdržavaju se od osude izraelskih napada.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Jake Sullivan, na konferenciji za novinare održanoj u Bijeloj kući 10. oktobra, odgovorio je na pitanje da li SAD ima crvenu liniju kada je u pitanju Izrael.

“Ovdje nisam da povlačim crvene linije, dajem upozorenja ili da dajem nekome lekcije”, rekao je.

Povodom tvrdnji da je Izrael koristio zabranjene bombe s bijelim fosforom u Gazi, Sullivan je 15. oktobra ponovio da njegova dužnost nije da povlači crvene linije.

Koordinator za strateške komunikacije Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby rekao je u izjavi od 27. oktobra, kada je broj ubijenih u Gazi porastao na 7.326, uključujući 3.038 djece, da SAD nema crvenih linija za Izrael.

Kirby je 8. novembra ponovo potvrdio da SAD nema crvenu liniju protiv Izraela, kada je broj ubijenih u Gazi već porastao na 10.569, od čega 4.324 djece i 2.823 žena.

Bez ograničenja za oružje Izraelu

U momentima dok je američka administracija nastavila aktivnu podršku Izraelu u naoružanju, SAD nije nametnuo nikakva ograničenja u smislu upotrebe tog oružja od strane Izraela.

Na pitanje o upotrebi oružja poslatog Izraelu protiv civila, zamjenica glasnogovornika Pentagona Sabrina Singh je 30. oktobra, kada je broj ubijenih u Gazi premašio osam hiljada, istakla da nema ograničenja u tom pogledu.

“Ne postavljamo ograničenja o tome kako bi Izrael trebao koristiti oružje koje mu je dato. U potpunosti je na izraelskoj vojsci kako će ga koristiti u svojim operacijama. Ne namećemo nikakva ograničenja”, dodala je.

Retorika SAD-a

Početna retorika američke administracije o “bezuslovnoj podršci” koju je dala Izraelu počela je djelimično da se mijenja nakon što je skoro deset hiljada ljudi ubijeno u Gazi.

Tokom druge posjete Izraelu 3. novembra, Blinken je u izjavama podsjetio Izrael na ubijene civile u Gazi, ali se do tog datuma broj ubijenih u Gazi približio deset hiljada.

Blinken je tada naglasio da “Izrael ima pravo voditi vojnu operaciju protiv Hamasa, ali da civili moraju biti zaštićeni”.

Portparolka Pentagona Singh je u izjavi 7. novembra izbjegla direktne kritike na račun Izraela, ali je istakla da oružje od SAD-a treba da se koristi u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom.

Blinken je potom u izjavi u New Delhiju 10. novembra kazao da je potrebno isporučiti humanitarnu pomoć Gazi.

“Previše Palestinaca je do sada poginulo, bilo je previše civilnih žrtava u posljednjih nekoliko sedmica. Želimo učiniti sve što je moguće da spriječimo da im bude nanijeta šteta i da intenziviramo isporuku humanitarne pomoći”, rekao je.

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan je 12. novembra komentarisao izraelske napade na bolnicu u Gazi.

“SAD ne želi da vidi sukobe u bolnicama gdje su mete nevini ljudi i pacijenti i već smo razgovarali s izraelskim odbrambenim snagama po ovom pitanju”, kazao je on.

Međutim, ova promjena diskursa američke administracije nije uopšte utjecala na Izrael, a broj ljudi koji su ubijeni u Gazi od 7. oktobra premašio je 11 hiljada.

SAD nije pozvao na prekid vatre

Uprkos civilnim žrtvama u Gazi, SAD i dalje odbija da jasno pozove na primirje.

Glasnogovornici Bijele kuće i Ministarstva vanjskih poslova kao opravdanje za to koriste tezu da bi “prekid vatre bio od koristi Hamasu”.

Uprkos činjenici da je u izraelskim napadima ubijeno više od 11 hiljada civila i da su na meti civilna infrastruktura, uključujući bolnice, još uvijek nema kritika ili osuda američke administracije prema izraelskoj vladi.

SAD poslao dva ratna broda

Američka administracija, koja je od početka godine do 7. oktobra pružila oko 3,8 milijardi dolara pomoći Izraelu, nije dala tačnu cifru koliko je iznosila ukupna vojna podrška Izraelu nakon tog datuma.

List “Wall Street Journal” tvrdi da je 31. oktobra Bidenova administracija obavijestila Kongres o slanju municije u Izrael u vrijednosti od 320 miliona dolara.

Američka administracija poslala je dva ratna broda u region nakon 7. oktobra i tamo drži dvije hiljade vojnika spremnih za raspoređivanje u slučaju potrebe.

Nova pomoć za Izrael

Bidenova administracija je također tražila od Kongresa da pruži 14 milijardi dolara pomoći Izraelu.

Predstavnički dom američkog Kongresa odobrio je nacrt zakona kojim se Izraelu pruža pomoć od 14,3 milijarde dolara. Međutim, ovaj prijedlog zakona zahtijeva da se novac smanji iz budžeta američke Porezne službe, a demokrate, uključujući Bidena, protive se ovom zakonu.

Broj ubijenih u izraelskim napadima na Gazu premašio je 11 hiljada, a izraelska administracija je u tim napadima dobila neograničenu podršku Sjedinjenih Američkih Država (SAD), javlja Anadolu.

Zvaničnici američke administracije koriste retoriku kojom opravdavaju izraelske napade na Gazu poslije napada Hamasovog naoružanog krila brigada Al-Qassam 7. oktobra.

SAD pruža neograničenu podršku Izraelu koji je izazivao smrt hiljada civila i uništio civilnu infrastrukturu, uključujući bolnice.

Američka administracija nije ni kritikovala, a kamoli osudila Izrael zbog napada na Gazu.

Američka administracija, koja nije iskoristila svoj utjecaj da zaustavi izraelske napade na Gazu pružila je podršku vladi izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Pravo na odbranu

U saopštenju od 7. oktobra američki predsjednik Biden branio je pravo Izraela na odbranu.

“Poručujem da smo spremni pružiti svu podršku izraelskoj vladi i narodu”, kazao je.

Američki državni sekretar Antony Blinken je 8. oktobra također kazao da “Izrael ima pravo da se brani” te komentarisao i mogućnost Izraela da uđe u Gazu.

“Ne želim da ulazim u pitanje šta Izrael može ili ne može učiniti u Gazi. Na ovaj ili onaj način, oni moraju poduzeti mjere kako bi spriječili da se napad Hamasa ponovi. Ni od jedne zemlje ne treba očekivati ​​da živi u strahu. Činjenica je da su teroristi prešli granicu, ušli u domove ljudi, ubijali ih nasred ulice, a neke od njih i zarobili. Ovo je nedopustivo u svim demokratijama. Izrael mora učiniti sve što može da spriječi da se ovo ponovi”, kazao je Blinken.

SAD podržale Izrael vojnom pomoći

U svom govoru u Bijeloj kući 10. oktobra, dok su izraelski napadi na Gazu nastavljeni, Biden je otvoreno podržao izraelske napade na Gazu, umjesto da uputi kritiku.

Istakao je da Izrael ima “dužnost da odgovori” na napade Hamasa.

“Moramo biti vrlo jasni u ovom trenutku. Mi smo na strani Izraela. Mi ćemo pružiti sve što je Izraelu potrebno da zaštiti svoje građane, odbrani se i odgovori na ovaj napad”, rekao je Biden.

Poručio je također da će SAD nastaviti slati vojnu pomoć Izraelu.

“Pobrinut ćemo se da ključna vojna sredstva Izraela ne budu iscrpljena dok brani svoje gradove i građane”, dodao je.

Biden branio tvrdnje Izraela

Biden je iznio nepotvrđene tvrdnje da je Hamas odrubljivao glave bebama kako bi time podržao izraelske napade u Gazi, rekavši da je čak vidio i dokaze o tome.

“Amerikancima je važno da vide šta se tamo dešava. Radim ovaj posao dugo vremena. Nikad nisam mislio da ću vidjeti potvrđene snimke terorista kako odsijecaju glave djeci”, rekao je Biden u Bijeloj kući 11. oktobra.

Međutim, zvaničnici Bijele kuće su kasnije objavili da Biden nije vidio nikakve dokaze o tome.

Poruka Blinkena Izraelu

Blinken je posjetio Izrael 12. oktobra, kada je broj poginulih u Gazi već dostigao 1.537 ljudi, uključujući 500 djece i 276 žena.

Blinken, koji uopšte nije komentirao ubijenu djecu i civile u Gazi, često je tokom susreta s Netanyahuom isticao da SAD stoji uz Izrael.

“Ja sam danas ovdje ne samo kao američki državni sekretar, već i kao Jevrej”, kazao je Blinken koji je pritom potpuno ignorisao humanitarnu tragediju u Gazi.

Dodao je da je donio jasnu poruku Izraelu.

“Možete biti dovoljno jaki da se odbranite. Ali dokle god postoji SAD uvijek ćemo biti uz vas”, rekao je.

Biden podržao Izrael u Tel Avivu

Američki predsjednik Biden posjetio je Tel Aviv 18. oktobra, dan nakon napada izraelske vojske na baptističku bolnicu Al-Ahli u blokiranom Pojasu Gaze.

Biden tom prilikom uopšte nije osudio napad na bolnicu.

“Bio sam jako tužan i ljut zbog jučerašnje eksplozije u bolnici u Gazi. Prema onome što sam vidio, za ovo je odgovorna druga strana, a ne vi”, kazao je Biden, čime je pokušao osloboditi Izrael krivice, iako nije imao nikakve dokaze.

Tog 18. oktobra, dok je Biden bio u posjeti Tel Avivu, palestinsko Ministarstvo zdravlja objavilo je da je 3.478 ljudi ubijeno u Gazi, a više od 12.000 je ranjeno u izraelskim napadima.

Bez crvene linije za Izrael

Osim toga, američki zvaničnici uopšte ne povlače crvenu liniju protiv Izraela u vezi s ubijanjem civila i ratnim zločinima i uzdržavaju se od osude izraelskih napada.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Jake Sullivan, na konferenciji za novinare održanoj u Bijeloj kući 10. oktobra, odgovorio je na pitanje da li SAD ima crvenu liniju kada je u pitanju Izrael.

“Ovdje nisam da povlačim crvene linije, dajem upozorenja ili da dajem nekome lekcije”, rekao je.

Povodom tvrdnji da je Izrael koristio zabranjene bombe s bijelim fosforom u Gazi, Sullivan je 15. oktobra ponovio da njegova dužnost nije da povlači crvene linije.

Koordinator za strateške komunikacije Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby rekao je u izjavi od 27. oktobra, kada je broj ubijenih u Gazi porastao na 7.326, uključujući 3.038 djece, da SAD nema crvenih linija za Izrael.

Kirby je 8. novembra ponovo potvrdio da SAD nema crvenu liniju protiv Izraela, kada je broj ubijenih u Gazi već porastao na 10.569, od čega 4.324 djece i 2.823 žena.

Bez ograničenja za oružje Izraelu

U momentima dok je američka administracija nastavila aktivnu podršku Izraelu u naoružanju, SAD nije nametnuo nikakva ograničenja u smislu upotrebe tog oružja od strane Izraela.

Na pitanje o upotrebi oružja poslatog Izraelu protiv civila, zamjenica glasnogovornika Pentagona Sabrina Singh je 30. oktobra, kada je broj ubijenih u Gazi premašio osam hiljada, istakla da nema ograničenja u tom pogledu.

“Ne postavljamo ograničenja o tome kako bi Izrael trebao koristiti oružje koje mu je dato. U potpunosti je na izraelskoj vojsci kako će ga koristiti u svojim operacijama. Ne namećemo nikakva ograničenja”, dodala je.

Retorika SAD-a

Početna retorika američke administracije o “bezuslovnoj podršci” koju je dala Izraelu počela je djelimično da se mijenja nakon što je skoro deset hiljada ljudi ubijeno u Gazi.

Tokom druge posjete Izraelu 3. novembra, Blinken je u izjavama podsjetio Izrael na ubijene civile u Gazi, ali se do tog datuma broj ubijenih u Gazi približio deset hiljada.

Blinken je tada naglasio da “Izrael ima pravo voditi vojnu operaciju protiv Hamasa, ali da civili moraju biti zaštićeni”.

Portparolka Pentagona Singh je u izjavi 7. novembra izbjegla direktne kritike na račun Izraela, ali je istakla da oružje od SAD-a treba da se koristi u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom.

Blinken je potom u izjavi u New Delhiju 10. novembra kazao da je potrebno isporučiti humanitarnu pomoć Gazi.

“Previše Palestinaca je do sada poginulo, bilo je previše civilnih žrtava u posljednjih nekoliko sedmica. Želimo učiniti sve što je moguće da spriječimo da im bude nanijeta šteta i da intenziviramo isporuku humanitarne pomoći”, rekao je.

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan je 12. novembra komentarisao izraelske napade na bolnicu u Gazi.

“SAD ne želi da vidi sukobe u bolnicama gdje su mete nevini ljudi i pacijenti i već smo razgovarali s izraelskim odbrambenim snagama po ovom pitanju”, kazao je on.

Međutim, ova promjena diskursa američke administracije nije uopšte utjecala na Izrael, a broj ljudi koji su ubijeni u Gazi od 7. oktobra premašio je 11 hiljada.

SAD nije pozvao na prekid vatre

Uprkos civilnim žrtvama u Gazi, SAD i dalje odbija da jasno pozove na primirje.

Glasnogovornici Bijele kuće i Ministarstva vanjskih poslova kao opravdanje za to koriste tezu da bi “prekid vatre bio od koristi Hamasu”.

Uprkos činjenici da je u izraelskim napadima ubijeno više od 11 hiljada civila i da su na meti civilna infrastruktura, uključujući bolnice, još uvijek nema kritika ili osuda američke administracije prema izraelskoj vladi.

SAD poslao dva ratna broda

Američka administracija, koja je od početka godine do 7. oktobra pružila oko 3,8 milijardi dolara pomoći Izraelu, nije dala tačnu cifru koliko je iznosila ukupna vojna podrška Izraelu nakon tog datuma.

List “Wall Street Journal” tvrdi da je 31. oktobra Bidenova administracija obavijestila Kongres o slanju municije u Izrael u vrijednosti od 320 miliona dolara.

Američka administracija poslala je dva ratna broda u region nakon 7. oktobra i tamo drži dvije hiljade vojnika spremnih za raspoređivanje u slučaju potrebe.

Nova pomoć za Izrael

Bidenova administracija je također tražila od Kongresa da pruži 14 milijardi dolara pomoći Izraelu.

Predstavnički dom američkog Kongresa odobrio je nacrt zakona kojim se Izraelu pruža pomoć od 14,3 milijarde dolara. Međutim, ovaj prijedlog zakona zahtijeva da se novac smanji iz budžeta američke Porezne službe, a demokrate, uključujući Bidena, protive se ovom zakonu.