Ombudsmen za ljudska prava Bosne i Hercegovine provest će istragu o imenovanju urednika na BHRT-u, nakon žalbi medijskih udruženja, potvrđeno nam je iz ove institucije.

Nedavno imenovanje Tvrtka Milovića na poziciju urednika dokumentarnog programa BHT-a izazvalo je oštre reakcije sindikata javnog servisa, dijela javnosti i profesionalnih udruženja.

Također, Radio-televizija Federacije BiH odlučila je prekinuti saradnju sa Redakcijom dokumentarnog programa BHRT-a sve dok je Milović na njenom čelu. Razlozi su “vrijeđanje djece žrtava rata, govor mržnje te pozivanje na etničku segregaciju i izolaciju osoba na temelju njihove etničke pripadnosti”.

“U skladu sa Zakonom o Ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine i pravilima postupanja, Institucija će provesti istragu i o nalazima istrage obavijestiti podnosioca žalbe, kako je to praksa i u drugim predmetima, a ukoliko utvrdi eventualna kršenja ljudskih prava postupiti u skladu sa svojim nadležnostima u cilju njihovog otklanjanja. Obzirom da je istraga u toku i činjenicu da je žalba nedavno zaprimljena, nismo u prilici dati više informacija o navedenom slučaju”, rečeno nam je iz Institucije Ombudsmena nakon što je zaprimila je žalbu Udruženja BH novinari.

Upravni odbor udruženja BH novinari i Linija za pomoć novinarima također su zatražili od Upravnog odbora BHRT-a da javnost detaljno informira u vezi sa procesom imenovanja urednika.

Generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić kaže da su zaprimili četiri prijave putem Linije za pomoć novinarima od ljudi koji su konkurisali na različite pozicije.

“Prema tim informacijama, nije ispoštovan zakon o javnom RTV servisu i drugi pravni akti”, tvrdi Rudić te dodaje i da tu itekako postoji i etička strana, koje je isto toliko bitna, a to je da je, dodaje, Milović u javnosti iznosio sporne stavove koji ne priliče čelniku u javnom servisu koji se obraća svim građanima.

Samostalni sindikat radnika u BHRT-u također je izdao saopćenje za javnost u kojem se oštro usprotivio imenovanju Milovića.

Predsjednik sindikata Damir Smital akaže da je Upravni odbor BHRT-a morao voditi računa o tome da je “BHRT mjesto susreta i razmjena ideja, a ne mjesto sukoba i provociranja drugog i drugačijeg”.

Ističe da se tom prilikom moralo razmišljati i o tome kako će to utjecati na one koje plaćaju RTV taksu kao i na novinare i druge medijske radnike na terenu.

“Ukoliko to bude efekat da ljudi prestanu izvršavati svoju zakonsku obavezu, a nažalost mali dio građana plaća RTV taksu i mi svakao jedva držimo nos iznad vode, to će značiti da će nam se desiti septembar prošle godine kada nismo dobili plate, a doprinosi nam svakako kasne. Onda naravno da je ugrožena osnova egzistencija radnika”, kaže Smital.

Dodaje da su radnici BHRT-a u posljednje vrijeme meta raznih napada te da strahuje da će se oni ponavljati.

“Zamislite sada situaciju u kojoj će se naše kolege naći na terenu gdje nema članova Upravnog odbora jer oni neće biti na terenu po hladnoći, tokom poplava, i kada ljudi ne budu htjeli davati izjave, kada naše kolege, ne daj Bože, opet neko napadne. Upravni odbor nije vodio računa o tome, jer su oni daleko, u toplom, i nije ih briga šta će se dešavati na terenu. Nama se tu dešavaju strašne stvari, kamenjanje reportažnih kola i druge situacije”, dodaje.

zastupnik i član Komisije za saobraćaj i komunikacije u Parlamentu BiH Mirsad Mešić kaže da Parlament nije pokrenuo raspravu o situaciji na BHRT-u niti da ima planove za to.

“Parlament imenuje članove Upravnog odbora, ali ne može se miješati u njihovu politiku i izbor kandidata. Naravno, to ne znači da se o problemima ne može raspravljati u Parlamentu. Lično, kao pojedinac sam nezadovoljan izborom kandidata na mjesto urednika, jer ti ljudi moraju biti moralni, bez provokatorskog odnosa prema dijelu građana BiH, moraju biti profesionalci sa visokom etikom jer radi se o javnom servisu svih građana u BiH”, ističe Mešić.

Rudić ističe da se ljudi koji rade u javnim medijima ne mogu ponašati kao da nisu dio javnosti i medijske zajednice.

“Pogotovo je nedopustivo netransparentno ponašanje i arogancija nakon podrške koju su dobijali javni servisi, a BHRT najviše, da se riješi pitanje naplate RTV takse i da se spasi BHRT. Sada taj Upravni odbor nema potrebu da čuje šta javnost misli o kandidatima”, dodaje.

Naši sagovornici kažu da ne misle da javnost treba diktirati ko će biti izabran, ali da građani imaju pravo da vode debatu o kandidatima i da budu upoznati sa načinom na koji su odabrani.

Međutim, dodaju, poznato je da članove Upravnog odbora biraju stranke koje, kažu, pokazuju istu takvu vrstu arogantnosti i neodgovornosti.

Ombudsmen za ljudska prava Bosne i Hercegovine provest će istragu o imenovanju urednika na BHRT-u, nakon žalbi medijskih udruženja, potvrđeno nam je iz ove institucije.

Nedavno imenovanje Tvrtka Milovića na poziciju urednika dokumentarnog programa BHT-a izazvalo je oštre reakcije sindikata javnog servisa, dijela javnosti i profesionalnih udruženja.

Također, Radio-televizija Federacije BiH odlučila je prekinuti saradnju sa Redakcijom dokumentarnog programa BHRT-a sve dok je Milović na njenom čelu. Razlozi su “vrijeđanje djece žrtava rata, govor mržnje te pozivanje na etničku segregaciju i izolaciju osoba na temelju njihove etničke pripadnosti”.

“U skladu sa Zakonom o Ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine i pravilima postupanja, Institucija će provesti istragu i o nalazima istrage obavijestiti podnosioca žalbe, kako je to praksa i u drugim predmetima, a ukoliko utvrdi eventualna kršenja ljudskih prava postupiti u skladu sa svojim nadležnostima u cilju njihovog otklanjanja. Obzirom da je istraga u toku i činjenicu da je žalba nedavno zaprimljena, nismo u prilici dati više informacija o navedenom slučaju”, rečeno nam je iz Institucije Ombudsmena nakon što je zaprimila je žalbu Udruženja BH novinari.

Upravni odbor udruženja BH novinari i Linija za pomoć novinarima također su zatražili od Upravnog odbora BHRT-a da javnost detaljno informira u vezi sa procesom imenovanja urednika.

Generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić kaže da su zaprimili četiri prijave putem Linije za pomoć novinarima od ljudi koji su konkurisali na različite pozicije.

“Prema tim informacijama, nije ispoštovan zakon o javnom RTV servisu i drugi pravni akti”, tvrdi Rudić te dodaje i da tu itekako postoji i etička strana, koje je isto toliko bitna, a to je da je, dodaje, Milović u javnosti iznosio sporne stavove koji ne priliče čelniku u javnom servisu koji se obraća svim građanima.

Samostalni sindikat radnika u BHRT-u također je izdao saopćenje za javnost u kojem se oštro usprotivio imenovanju Milovića.

Predsjednik sindikata Damir Smital akaže da je Upravni odbor BHRT-a morao voditi računa o tome da je “BHRT mjesto susreta i razmjena ideja, a ne mjesto sukoba i provociranja drugog i drugačijeg”.

Ističe da se tom prilikom moralo razmišljati i o tome kako će to utjecati na one koje plaćaju RTV taksu kao i na novinare i druge medijske radnike na terenu.

“Ukoliko to bude efekat da ljudi prestanu izvršavati svoju zakonsku obavezu, a nažalost mali dio građana plaća RTV taksu i mi svakao jedva držimo nos iznad vode, to će značiti da će nam se desiti septembar prošle godine kada nismo dobili plate, a doprinosi nam svakako kasne. Onda naravno da je ugrožena osnova egzistencija radnika”, kaže Smital.

Dodaje da su radnici BHRT-a u posljednje vrijeme meta raznih napada te da strahuje da će se oni ponavljati.

“Zamislite sada situaciju u kojoj će se naše kolege naći na terenu gdje nema članova Upravnog odbora jer oni neće biti na terenu po hladnoći, tokom poplava, i kada ljudi ne budu htjeli davati izjave, kada naše kolege, ne daj Bože, opet neko napadne. Upravni odbor nije vodio računa o tome, jer su oni daleko, u toplom, i nije ih briga šta će se dešavati na terenu. Nama se tu dešavaju strašne stvari, kamenjanje reportažnih kola i druge situacije”, dodaje.

zastupnik i član Komisije za saobraćaj i komunikacije u Parlamentu BiH Mirsad Mešić kaže da Parlament nije pokrenuo raspravu o situaciji na BHRT-u niti da ima planove za to.

“Parlament imenuje članove Upravnog odbora, ali ne može se miješati u njihovu politiku i izbor kandidata. Naravno, to ne znači da se o problemima ne može raspravljati u Parlamentu. Lično, kao pojedinac sam nezadovoljan izborom kandidata na mjesto urednika, jer ti ljudi moraju biti moralni, bez provokatorskog odnosa prema dijelu građana BiH, moraju biti profesionalci sa visokom etikom jer radi se o javnom servisu svih građana u BiH”, ističe Mešić.

Rudić ističe da se ljudi koji rade u javnim medijima ne mogu ponašati kao da nisu dio javnosti i medijske zajednice.

“Pogotovo je nedopustivo netransparentno ponašanje i arogancija nakon podrške koju su dobijali javni servisi, a BHRT najviše, da se riješi pitanje naplate RTV takse i da se spasi BHRT. Sada taj Upravni odbor nema potrebu da čuje šta javnost misli o kandidatima”, dodaje.

Naši sagovornici kažu da ne misle da javnost treba diktirati ko će biti izabran, ali da građani imaju pravo da vode debatu o kandidatima i da budu upoznati sa načinom na koji su odabrani.

Međutim, dodaju, poznato je da članove Upravnog odbora biraju stranke koje, kažu, pokazuju istu takvu vrstu arogantnosti i neodgovornosti.