Često smo svjedoci dobrih, ali i loših iskustava pacijenata kada su u pitanju zdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini. Loše iskustvo pacijenta u bolnici može biti vrlo stresno i traumatično iskustvo koje može ostaviti dugotrajne posljedice na zdravlje pacijenta.
Jedan od glavnih uzroka problema u zdravstvenom sistemu je nedostatak resursa, uključujući nedostatak medicinskog osoblja i opreme. To dovodi do preopterećenosti zdravstvenog sustava, dugih lista čekanja i nedovoljne brige o pacijentima. S druge strane, svjedoci smo svakodnevnog zapošljavanja i uhljebljavanja nemedicinskog kadra u pravne i ekonomske sektore. U Zeničko-dobojskom kantonu smo dobili novu vlast, nove ministre, ali nažalost praksa zapošljavanja podobnih je nastavljena i pored ‘zabrane koju je krajem prošle godine donijela nova većina u ZDK’.
Dugotrajno čekanje na pregled može dovesti do pogoršanja stanja pacijenta, što dovodi do dodatnih troškova za liječenje i lošeg ishoda. Pacijenti koji dugo čekaju na pregled mogu osjećati anksioznost i strah.
Kakav je zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini govori nam čitalac (identitet poznat redakciji) koji je odlučio sa nama podijeliti svoje iskustvo na odjelu interne medicine Kantonalne bolnice Zenica.
Zeničanin, koji je 1986. godište, navodi da je zbog tegoba sa disanjem i bolom u prsima otišao u porodičnu ambulantu kako bi potražio pomoć. Na osnovu urađenog EKG-a, mjerenja pritiska i zasićenosti kisika u krvi upućen je u Kantonalnu bolnicu Zenica.
– Nakon što sam došao u prijemnu ambulantu, na odjelu Interne medicine Kantonalne bolnice Zenica, mogu reći da sam odmah primljen u ordinaciju gdje mi je ponovo urađen nalaz EKG-a i izmjeren pritisak. Dežurni doktor Malik Ejubović, kojem se ovom prilikom i zahvaljujem na profesionalnosti i ljubaznosti, je rekao da je potrebno uraditi analizu krvi kako bi dijagnosticirali da li je došlo do srčanog udara (infarkta miokarda). Nakon što su vrijednost tzv. troponina u krvi bile uredne, pušten sam na kućno liječenje i mirovanje uz obaveznu pretragu svih nalaza. Također, dobio sam i novu terapiju – govori o svom iskustvu čitatelj.
Kaže da boluje od hipertenzije još od 2014. godine te da koristi terapiju za snižavanje krvnog pritiska.
Ističe kako mu je rečeno da je potrebno uraditi kompletnu krvnu sliku, UZV srca, ergometriju srca, UZV bubrega…
– Nakon povratka iz Kantonalne bolnice Zenica, u porodičnoj ambulanti sam dobio nove uputnice za bolnicu za nalaz UZV i ergometriju srca, te dodatnu analizu krvi. Rečeno mi je da odmah sutradan zakažem termin u Kantonalnoj bolnici Zenica i da bi mi oni na osnovu nalaza trebali dati termin već naredne sedmice. Porodični doktor me naručio i za UZV bubrega, ali mi je rekao da ću morati čekati slobodan termin koji će biti tek 11. aprila.
Kako navodi, kako mu je i preporučeno, već sutradan u jutarnjim satima odlazi ponovo na odjel Interne medicine Kantonalne bolnice Zenica gdje je, kako kaže, uvidio kakav je zaista naš zdravstveni sistem.
– Došao sam u bolnicu i dalje sa otežanim disanjem i jakom glavoboljom. Nakon što sam na šalteru predao nalaze sa uputnicama gospođa/ica mi je rekla kako ima termin u decembru mjesecu ove godine i upitala me da li mi odgovara. Zamolio sam je da mi ponovi izgovoreno, jer nisam bio siguran da sam dobro čuo, nakon čega sam upitao da li meni treba da se u tom periodu nešto dogodi gore kako bi ranije mogao biti primljen. Kazala je kako me za ergometriju srca može naručiti ‘ranije’ u mjesecu julu, ali da joj je naređeno da ne smije ubacivati dodatne pacijente u termine, te da će isti biti vraćeni. Upitao sam da li to znači da ja sada kao osoba koja radi i ima zdravstveno osiguranje, jer poslodavac redovno izmiruje obaveze, mora privatno platiti pomenuti nalaz? Odgovorila mi je da me razumije i da nažalost je i sama svjesna ‘nakaradnog’ zdravstvenog sistema i da je i to jedan od razloga što mnogi danas napuštaju BiH – kaže ovaj razočarani Zeničanin.
Na kraju ističe da je imao pozitivna iskustva na drugim odjelima i da je osoblje sa kojim je imao kontakt bilo ljubazno i pristupačno, ali je očigledno problem u samom funkcionisanju našeg zdravstvenog sistema i rješenje je na ‘višem nivou’.
– U ovakvim okolnostima čovjek nekad dođe u situaciju da se zapita da li ćemo uopšte doživjeti da u ovoj državi zdravstveni sistem funkcioniše kao u zemljama EU? Možda zdravstveni sistem u EU nije najbolji, ali vjerujem da kada su u pitanju ovakvi slučajevi poput problema sa srcem, da sistem ima bolji odgovor – kazao je za kraj Zeničanin.
Ako imate i vi iskustva, pohvale i kritike nam pišite, a koje ćemo i u budućnosti tematizirati i objavljivati.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.