U dosadašnjem toku borbe sa Covid epidemijom domovi zdravlja u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK), zajedno sa Institutom za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) su “iznijeli” najveći teret i svojim radom spriječili “pritisak” na bolnice.

Posebno je značajan bio rad higijensko-epidemioloških službi i službi hitne medicinske pomoći koje su bile prve “na udaru”.

Kako bi se, u očekivanju povećanog broja novih oboljelih, ovaj uspješan sistem dalje unaprijedio, INZ je pokrenuo ove sedmice pojačani stručni nadzor domova zdravlja i higijensko-epidemioloških službi domova zdravlja u svih dvanaest općina Zeničko-dobojskog kantona.

Kako je potvrdio dr. Senad Huseinagić, direktor INZ-a, cilj je jačanje epidemiološkog nadzora, ali i utvrđivanje stanja i potreba lokalnih ustanova u borbi protiv koronavirusa (Covid-19).

U narednih nekoliko dana timovi INZ-a će kroz direktne posjete, anketiranje i razgovore, na licu mjesta utvrditi imaju li i kakvi su planovi djelovanja za oboljenja izazvana Covidom-19, kako funkcioniraju Operativni timovi za praćenje,  nadzor i reagovanje u pandemiji, da li su u funkciji trijažni punktovi, protokoli rada i procedure osiguravanja prostora.

-Cilj je sagledati stanje, do sada urađeno, ali i nedostatke i potrebe svake ustanove koja je prva “linija odbrane” u borbi protiv koronavirusa. To je posebno bitno obzirom da se u narednim sedmicama očekuje “vrhunac” pandemije, ali i pritiska na zdravstveni sistem u ovom, ali i drugim kantonima. To nas ne smije i ne može dočekati nespremne. Podaci iz svih ustanova će biti analizirani, te biti dostupni po završetku obilazaka svih općina i ustanova, ističe Huseinagić.

Zato, kroz svojevrsni anketni upitnik cilj INZ-a je utvrditi i funkcioniraju li dezinfekcione barijere pri izlasku iz trijažnog punkta, koja je dinamika čišćenja, pranja i dezinfekcije trijažnog punkta, prostora u kojem se pregledaju pacijenti sumnjivi na oboljenje, koja se zaštitna oprema koristi, šta se čini na zaštiti zdravstvenog kadra, ali i da li postoje planovi preraspodjela kadra i resursa ako i kad dođe do preopterećenja zdravstvenog sistema.

-Namjera nam je i da dobre prakse i iskustva iz nekih domova zdravlja primijenimo i u ostalim, a sve sa ciljem da nam borba protiv ove epidemije bude što uspješnija, te da svim građanim na području Kantona obezbjedimo jednaku dostupnost, rekao je Huseinagić.

Takođe će se analizirati i sistem “Covid” telefona sa ciljem poboljšanja komunikacije za građanima i omogućavanja pravovremenog savjetovanja i usmjeravanja građana o postupanju u vezi sa rješavanjem bilo kakvih zdravstvenih potreba građana.

U dosadašnjem toku borbe sa Covid epidemijom domovi zdravlja u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK), zajedno sa Institutom za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) su “iznijeli” najveći teret i svojim radom spriječili “pritisak” na bolnice.

Posebno je značajan bio rad higijensko-epidemioloških službi i službi hitne medicinske pomoći koje su bile prve “na udaru”.

Kako bi se, u očekivanju povećanog broja novih oboljelih, ovaj uspješan sistem dalje unaprijedio, INZ je pokrenuo ove sedmice pojačani stručni nadzor domova zdravlja i higijensko-epidemioloških službi domova zdravlja u svih dvanaest općina Zeničko-dobojskog kantona.

Kako je potvrdio dr. Senad Huseinagić, direktor INZ-a, cilj je jačanje epidemiološkog nadzora, ali i utvrđivanje stanja i potreba lokalnih ustanova u borbi protiv koronavirusa (Covid-19).

U narednih nekoliko dana timovi INZ-a će kroz direktne posjete, anketiranje i razgovore, na licu mjesta utvrditi imaju li i kakvi su planovi djelovanja za oboljenja izazvana Covidom-19, kako funkcioniraju Operativni timovi za praćenje,  nadzor i reagovanje u pandemiji, da li su u funkciji trijažni punktovi, protokoli rada i procedure osiguravanja prostora.

-Cilj je sagledati stanje, do sada urađeno, ali i nedostatke i potrebe svake ustanove koja je prva “linija odbrane” u borbi protiv koronavirusa. To je posebno bitno obzirom da se u narednim sedmicama očekuje “vrhunac” pandemije, ali i pritiska na zdravstveni sistem u ovom, ali i drugim kantonima. To nas ne smije i ne može dočekati nespremne. Podaci iz svih ustanova će biti analizirani, te biti dostupni po završetku obilazaka svih općina i ustanova, ističe Huseinagić.

Zato, kroz svojevrsni anketni upitnik cilj INZ-a je utvrditi i funkcioniraju li dezinfekcione barijere pri izlasku iz trijažnog punkta, koja je dinamika čišćenja, pranja i dezinfekcije trijažnog punkta, prostora u kojem se pregledaju pacijenti sumnjivi na oboljenje, koja se zaštitna oprema koristi, šta se čini na zaštiti zdravstvenog kadra, ali i da li postoje planovi preraspodjela kadra i resursa ako i kad dođe do preopterećenja zdravstvenog sistema.

-Namjera nam je i da dobre prakse i iskustva iz nekih domova zdravlja primijenimo i u ostalim, a sve sa ciljem da nam borba protiv ove epidemije bude što uspješnija, te da svim građanim na području Kantona obezbjedimo jednaku dostupnost, rekao je Huseinagić.

Takođe će se analizirati i sistem “Covid” telefona sa ciljem poboljšanja komunikacije za građanima i omogućavanja pravovremenog savjetovanja i usmjeravanja građana o postupanju u vezi sa rješavanjem bilo kakvih zdravstvenih potreba građana.