Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) svake godine nabavlja vakcine protiv gripe koje su namijenjene rizičnim skupinama stanovništva tog kantona, a to su hronični bolesnici, djeca i osobe starije od 65 godina.

“I za sezonu 2018./19. planirana nabavka je oko 5.000 doza za te skupine stanovništva. Procedura nabavke je u toku. Po provedenom postupku, imat ćemo vakcinu na raspolaganju i bit će odmah dostavljena domovima zdravlja na području ovog kantona”, navode za Fenu iz Instituta.

Kod nabavke u količinama se, kažu, rukovode potrebama, odnosno brojem osoba s rizicima koje se žele zaštiti vakcinom.

“Te podatke dobivamo od nadležnih domova zdravlja. Svake godine obezbjeđujemo vakcinu za hematološke i dijalizne pacijente u KB Zenica i dijaliznim centrima u ovom kantonu”, naglašavaju.

Ističu da za svaku sezonu Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje sastav vakcine, a na osnovu praćenja kretanja i promjena virusa koji su u cirkulaciji.

“Za ovu sezonu planirana je nabavka četverovalentne vakcine, koja u odnosu na raniju trovalentnu, ima veću zaštitnu moć. Prije aplikacije vakcine, potreban je pregled ljekara i u slučaju postojanja kontraidikacija, vakcina neće biti aplicirana. Ako ne postoje kontraindikacije, vakcina se aplicira, a za razvijanje zaštite potrebno je 15 do 20 dana, tako da je bolje primiti vakcinu ranije kad je izloženost manja”, naglašavaju.

S obzirom da je broj vacinisanih osoba mali, oko 1 posto stanovništva kantona, ovaj broj ne može imati značajan utjecaj na kretanje gripe tokom sezone.

Kako navode, zaštitna moć vakcine nije apsolutna, ali da je velika govori i to da među oboljelim od gripe na području ZDK-a, kod kojeg je laboratorijski dokazan virus gripe od kojeg vakcina štiti, nije bilo onih koji su vakcinisani.

“Vakcinacija, kao najefikasnija specifična preventivna mjera, kod nas je, generalno u velikoj krizi. Tako je i zainteresiranost stanovništva za vakcinaciju protiv gripa drastično opala, u odnosu na periode prije antivakcinalnih utjecaja kad nismo mogli nabaviti dovoljno vakcina da bismo odgovorili zahtjevima stanovništva. Bez obzira što se vodimo potrebama, manji broj vakcina ostane neiskorišten što je pokazatelj zainteresiranosti stanovništva za tu preventivnu mjeru”, ističu iz Instituta.

Sezonska gripa je akutna zarazna bolest koju uzrokuje virus influenze. To je sezonska bolest u jesenjim i zimskim mjesecima. Ima pandemijski potencijal jer se brzo i lako širi. Pogađa sve dobne skupine.

Virus se lako prenese sa zaražene osobe na osobe u okolini, uobičajenim socijalnim kontaktom, najčešće putem zraka, ali i ruku i svih predmeta i površina u okolini oboljelog. Zaražena osoba luči virus i prije pojave prvih simptoma, a može da zarazi više od deset osoba u svojoj okolini.

Kod gripe dominiraju opći simptomi kao što je jako izražena malaksalost, gubitak apetita, bolovi u mišićima i zglobovima, povišena tjelesna temperatura, groznica, glavobolja kao i curenje iz nosa, bol u grlu, kihanje, kašalj.

Kod zdravih osoba završava samoizlječenjem. Međutim, gripa može biti kobna za osobe koje boluju od drugih bolesti i starije osobe.

Terapija kod nekomliciranih slučajeva je simptomatska, bez upotrebe antibiotika. Ležanje i odmor je mjera koja će skratiti trajanje bolesti i smanjiti broj kontakata.

Najmoćnija mjera prevencije je vakcinacija. Važne su i druge opće i pojedinačne mjere koje će smanjiti rizik od oboljevanja poput izbjegavanja pretrpanih i pregrijanih prostorija, distanca najmanje od 1 m od osoba koje kašlju i kišu i izbjegavanje rukovanja i ljubljenja s njima, kao i opće higijenske mjere u prostoru u kojem se boravi (higijensko održavanje predmeta i površina, provjetravanje prostorija). Savjetuje se i korištenje papirnatih maramica kao i odlaganje u otpad nakon korištenja, potom dobra fizička kondicija.

Svjetska zdravstvena organizacija dala je smjernice za uspostavljanje epidemiološkog nadzora nad sezonskom gripom, koje zdravstveni radnici slijede pri prijavljivanju oboljenja.

“Aktivni epidemiološki nadzor nad gripom, kao dio globalnog nadzora (tzv. Sentinel nadzor) provodi se od 40. nedjelje prethodne do 20. nedjelje u sljedećoj godini. Radi se o prijavljivanju svih akutnih respiratornih oboljenja (ARI), zatim oboljenja sličnih gripi (ILI) i teških akutnih respiratornih infekcija (SARI) – navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) svake godine nabavlja vakcine protiv gripe koje su namijenjene rizičnim skupinama stanovništva tog kantona, a to su hronični bolesnici, djeca i osobe starije od 65 godina.

“I za sezonu 2018./19. planirana nabavka je oko 5.000 doza za te skupine stanovništva. Procedura nabavke je u toku. Po provedenom postupku, imat ćemo vakcinu na raspolaganju i bit će odmah dostavljena domovima zdravlja na području ovog kantona”, navode za Fenu iz Instituta.

Kod nabavke u količinama se, kažu, rukovode potrebama, odnosno brojem osoba s rizicima koje se žele zaštiti vakcinom.

“Te podatke dobivamo od nadležnih domova zdravlja. Svake godine obezbjeđujemo vakcinu za hematološke i dijalizne pacijente u KB Zenica i dijaliznim centrima u ovom kantonu”, naglašavaju.

Ističu da za svaku sezonu Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje sastav vakcine, a na osnovu praćenja kretanja i promjena virusa koji su u cirkulaciji.

“Za ovu sezonu planirana je nabavka četverovalentne vakcine, koja u odnosu na raniju trovalentnu, ima veću zaštitnu moć. Prije aplikacije vakcine, potreban je pregled ljekara i u slučaju postojanja kontraidikacija, vakcina neće biti aplicirana. Ako ne postoje kontraindikacije, vakcina se aplicira, a za razvijanje zaštite potrebno je 15 do 20 dana, tako da je bolje primiti vakcinu ranije kad je izloženost manja”, naglašavaju.

S obzirom da je broj vacinisanih osoba mali, oko 1 posto stanovništva kantona, ovaj broj ne može imati značajan utjecaj na kretanje gripe tokom sezone.

Kako navode, zaštitna moć vakcine nije apsolutna, ali da je velika govori i to da među oboljelim od gripe na području ZDK-a, kod kojeg je laboratorijski dokazan virus gripe od kojeg vakcina štiti, nije bilo onih koji su vakcinisani.

“Vakcinacija, kao najefikasnija specifična preventivna mjera, kod nas je, generalno u velikoj krizi. Tako je i zainteresiranost stanovništva za vakcinaciju protiv gripa drastično opala, u odnosu na periode prije antivakcinalnih utjecaja kad nismo mogli nabaviti dovoljno vakcina da bismo odgovorili zahtjevima stanovništva. Bez obzira što se vodimo potrebama, manji broj vakcina ostane neiskorišten što je pokazatelj zainteresiranosti stanovništva za tu preventivnu mjeru”, ističu iz Instituta.

Sezonska gripa je akutna zarazna bolest koju uzrokuje virus influenze. To je sezonska bolest u jesenjim i zimskim mjesecima. Ima pandemijski potencijal jer se brzo i lako širi. Pogađa sve dobne skupine.

Virus se lako prenese sa zaražene osobe na osobe u okolini, uobičajenim socijalnim kontaktom, najčešće putem zraka, ali i ruku i svih predmeta i površina u okolini oboljelog. Zaražena osoba luči virus i prije pojave prvih simptoma, a može da zarazi više od deset osoba u svojoj okolini.

Kod gripe dominiraju opći simptomi kao što je jako izražena malaksalost, gubitak apetita, bolovi u mišićima i zglobovima, povišena tjelesna temperatura, groznica, glavobolja kao i curenje iz nosa, bol u grlu, kihanje, kašalj.

Kod zdravih osoba završava samoizlječenjem. Međutim, gripa može biti kobna za osobe koje boluju od drugih bolesti i starije osobe.

Terapija kod nekomliciranih slučajeva je simptomatska, bez upotrebe antibiotika. Ležanje i odmor je mjera koja će skratiti trajanje bolesti i smanjiti broj kontakata.

Najmoćnija mjera prevencije je vakcinacija. Važne su i druge opće i pojedinačne mjere koje će smanjiti rizik od oboljevanja poput izbjegavanja pretrpanih i pregrijanih prostorija, distanca najmanje od 1 m od osoba koje kašlju i kišu i izbjegavanje rukovanja i ljubljenja s njima, kao i opće higijenske mjere u prostoru u kojem se boravi (higijensko održavanje predmeta i površina, provjetravanje prostorija). Savjetuje se i korištenje papirnatih maramica kao i odlaganje u otpad nakon korištenja, potom dobra fizička kondicija.

Svjetska zdravstvena organizacija dala je smjernice za uspostavljanje epidemiološkog nadzora nad sezonskom gripom, koje zdravstveni radnici slijede pri prijavljivanju oboljenja.

“Aktivni epidemiološki nadzor nad gripom, kao dio globalnog nadzora (tzv. Sentinel nadzor) provodi se od 40. nedjelje prethodne do 20. nedjelje u sljedećoj godini. Radi se o prijavljivanju svih akutnih respiratornih oboljenja (ARI), zatim oboljenja sličnih gripi (ILI) i teških akutnih respiratornih infekcija (SARI) – navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.