Raste broj reakcija u regionu na obavljeni sadržaj nacrta rezolucije Ujedinjenih nacija (UN) o Srebrenici, objavio je Memorijalni centar Srebrenica, javlja Anadolu.

Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, jedne od najvažnijih organizacija za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima u regionu, danas je upozorila na važnost usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici pred Generalnom skupštinom UN-a.

“Nije prihvatljivo – sa civilizacijske tačke gledišta odbaciti rezoluciju o genocidu u Srebrenici 1995. godine – baš zbog toga što neke nove generacije neće oprostiti današnjoj Srbiji koja nema snage da se distancira od prošlosti u kojoj nema vlastitih dobrih dela”, poručila je Kandić.

Veton Surroi, novinar i pisac, jedan od pregovarača za mir i nezavisnost Kosova, te osnivač čuvene medijske grupacije KOHA, upozorava da je donošenje rezolucije ključni test za Srbiju.

“Članstvo Kosova u Vijeću Europe i UN-ova rezolucija o Srebrenici su proljetni testovi za stabilnost euroatlantske zajednice Srbije. Izazivanje ovih pitanja dodatno udaljava Srbiju od normalizacije”, upozorava Surroi.

Memorijalni centar Srebrenica je zatražio od preko 200 intelektualaca i zvaničnika u zemlji, regionu i svijetu da se očituju i ohrabre usvajanje rezolucije. S tim u vezi, institucija je na Twitteru (X) podijelila prevod teksta rezolucije na bosanskom jeziku.

“Rezolucija će osigurati da se 11. juli odredi kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine. Bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i podstiče države članice da zaštite utvrđene činjenice, uključujući kroz svoje obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprečavanja revizionizma i ponavljanja genocida u budućnosti. Također, bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju one koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući one koji su odgovorni za genocid u Srebrenici”, stoji u nacrtu rezolucije.

Memorijalni centar je pozdravio i zahvalio se predsjedniku Ruande Paulu Kagame i predsjedniku Njemačke Franku-Walteru Steinmeieru.

“Pored Ruande i Njemačke kao predlagača, za sada su zvanični kopredlagači rezolucije i Čile, Novi Zeland, Malezija, Jordan, Turska, Slovenija, Albanija, Francuska, Bosna i Hercegovina, Italija, Irska, Lihtenštajn, Nizozemska i Finska”, napominju iz Memorijalnog centra Srebrenica.

Raste broj reakcija u regionu na obavljeni sadržaj nacrta rezolucije Ujedinjenih nacija (UN) o Srebrenici, objavio je Memorijalni centar Srebrenica, javlja Anadolu.

Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, jedne od najvažnijih organizacija za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima u regionu, danas je upozorila na važnost usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici pred Generalnom skupštinom UN-a.

“Nije prihvatljivo – sa civilizacijske tačke gledišta odbaciti rezoluciju o genocidu u Srebrenici 1995. godine – baš zbog toga što neke nove generacije neće oprostiti današnjoj Srbiji koja nema snage da se distancira od prošlosti u kojoj nema vlastitih dobrih dela”, poručila je Kandić.

Veton Surroi, novinar i pisac, jedan od pregovarača za mir i nezavisnost Kosova, te osnivač čuvene medijske grupacije KOHA, upozorava da je donošenje rezolucije ključni test za Srbiju.

“Članstvo Kosova u Vijeću Europe i UN-ova rezolucija o Srebrenici su proljetni testovi za stabilnost euroatlantske zajednice Srbije. Izazivanje ovih pitanja dodatno udaljava Srbiju od normalizacije”, upozorava Surroi.

Memorijalni centar Srebrenica je zatražio od preko 200 intelektualaca i zvaničnika u zemlji, regionu i svijetu da se očituju i ohrabre usvajanje rezolucije. S tim u vezi, institucija je na Twitteru (X) podijelila prevod teksta rezolucije na bosanskom jeziku.

“Rezolucija će osigurati da se 11. juli odredi kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine. Bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i podstiče države članice da zaštite utvrđene činjenice, uključujući kroz svoje obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprečavanja revizionizma i ponavljanja genocida u budućnosti. Također, bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju one koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući one koji su odgovorni za genocid u Srebrenici”, stoji u nacrtu rezolucije.

Memorijalni centar je pozdravio i zahvalio se predsjedniku Ruande Paulu Kagame i predsjedniku Njemačke Franku-Walteru Steinmeieru.

“Pored Ruande i Njemačke kao predlagača, za sada su zvanični kopredlagači rezolucije i Čile, Novi Zeland, Malezija, Jordan, Turska, Slovenija, Albanija, Francuska, Bosna i Hercegovina, Italija, Irska, Lihtenštajn, Nizozemska i Finska”, napominju iz Memorijalnog centra Srebrenica.