Izvještaj o radu Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog kantona za 2023. godinu usvojen je većinom sa samo jednim suzdržanim glasom, a u razgovoru s direktorom Besimom Spahićem kolege portala Klix.ba su saznale na koji način se boriti protiv nelegalnog tržišta i šta sve rade radnici/poslodavci da bi izbjegli kazne.

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog kantona u odnosu na prethodne godine, prošle godine je ostvarila najuspješnije poslovanje. U potpunosti su realizovali planirani program rada, ali i obavili veći broj inspekcijskih nadzora od onog planiranog.

“Naš fokus djelovanja je bio na otkrivanju i sankcionisanju rada na crno, a posebna pažnja je posvećena i kontroli i nadzoru primjene odluke mjere zaključavanja cijena osnovnih životnih namirnica te nadzor cijena nafte i naftnih derivata gdje je izrečeno dosta novčanih kazni”, kazao je Spahić.

Dodao je da bi rezultati i aktivnosti na terenu bili još bolji kada bi imali adekvatnu kadrovsku popunjenost koja danas iznosi oko 60 posto. Odnosno Kantonalna uprava za inspekcijske poslove ima oko 70 uposlenika od potrebnih 127 što dodatno otežava rad na terenu i sprječavanju nelegalnih poslovanja.

“Imamo i neadekvatne propise koji ne rješavaju trajno određene probleme. I danas imamo rad na crno. Najlakše do toga dođemo putem anonimnih prijava i građani su naša najveća podrška u sprječavanju rada na crno”, dodao je Spahić.

Ističe da radnici po dolasku inspekcije često skidaju radnu uniformu, bježe s radnog mjesta, a posebno s gradilišta gdje je “normalno” vidjeti građevinare kako preskaču ogradu i napuštaju gradilište.

Zabrinjavajući je i broj izrečenih kazni, što nije konkretno mjerilo rada, pa je prošle godine izdato 3,45 miliona KM kazni, a 2022. godine oko 2,8 miliona KM. Naplata izrečenih kazni je oko 70 posto, dok se oko 30 posto izrečenih kazni uglavnom potražuje putem suda.

Spahić je naglasio i da kaznena politika nije adekvatna jer su kazne jednake i velikim i malim preduzećima.

Na kraju je kazao da ulaze u deficit s brojem inspektora te da bi se kadrovskim jačanjem, adekvatnim propisima koji bi dodatno uredili tržište i kaznenom politikom postigli legalniji rad na tržištu.

Izvještaj o radu Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog kantona za 2023. godinu usvojen je većinom sa samo jednim suzdržanim glasom, a u razgovoru s direktorom Besimom Spahićem kolege portala Klix.ba su saznale na koji način se boriti protiv nelegalnog tržišta i šta sve rade radnici/poslodavci da bi izbjegli kazne.

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog kantona u odnosu na prethodne godine, prošle godine je ostvarila najuspješnije poslovanje. U potpunosti su realizovali planirani program rada, ali i obavili veći broj inspekcijskih nadzora od onog planiranog.

“Naš fokus djelovanja je bio na otkrivanju i sankcionisanju rada na crno, a posebna pažnja je posvećena i kontroli i nadzoru primjene odluke mjere zaključavanja cijena osnovnih životnih namirnica te nadzor cijena nafte i naftnih derivata gdje je izrečeno dosta novčanih kazni”, kazao je Spahić.

Dodao je da bi rezultati i aktivnosti na terenu bili još bolji kada bi imali adekvatnu kadrovsku popunjenost koja danas iznosi oko 60 posto. Odnosno Kantonalna uprava za inspekcijske poslove ima oko 70 uposlenika od potrebnih 127 što dodatno otežava rad na terenu i sprječavanju nelegalnih poslovanja.

“Imamo i neadekvatne propise koji ne rješavaju trajno određene probleme. I danas imamo rad na crno. Najlakše do toga dođemo putem anonimnih prijava i građani su naša najveća podrška u sprječavanju rada na crno”, dodao je Spahić.

Ističe da radnici po dolasku inspekcije često skidaju radnu uniformu, bježe s radnog mjesta, a posebno s gradilišta gdje je “normalno” vidjeti građevinare kako preskaču ogradu i napuštaju gradilište.

Zabrinjavajući je i broj izrečenih kazni, što nije konkretno mjerilo rada, pa je prošle godine izdato 3,45 miliona KM kazni, a 2022. godine oko 2,8 miliona KM. Naplata izrečenih kazni je oko 70 posto, dok se oko 30 posto izrečenih kazni uglavnom potražuje putem suda.

Spahić je naglasio i da kaznena politika nije adekvatna jer su kazne jednake i velikim i malim preduzećima.

Na kraju je kazao da ulaze u deficit s brojem inspektora te da bi se kadrovskim jačanjem, adekvatnim propisima koji bi dodatno uredili tržište i kaznenom politikom postigli legalniji rad na tržištu.