Izlaskom na ulicu svakodnevno postajemo učesnici u saobraćaju, bez obzira na to jesmo li vozači ili pješaci. Iako se zakon najčešće bavi upravo vozačima kao odgovornim za činjenje saobraćajnih nezgoda, ne treba zanemariti ni ulogu pješaka. No, i pored odgovornog ponašanja učesnika u saobraćaju, niz je faktora koji dovode do nezgoda, a efikasnijim djelovanjem mogu biti spriječeni.

Sedamnaest ljudi poginulo je prošle godine na cestama Zeničko-dobojskog kantona, a 161 osoba zadobila je teške tjelesne povrede.

– Prolaskom autoputa kroz područje ZDK-a i Zenice poboljšana je sigurnost učesnika u saobraćaju. Prošle godine nismo imali niti jedan smrtni slučaj i broj saobraćajnih nezgoda je znatno smanjen – kaže Elvedin Fišek za Federalnu TV, portparol Uprave policije MUP-a ZDK-a.

Saobraćajne nezgode van urbanih dijelova one su sa najtežim posljedicama, no najviše ih se dešava u urbanim sredinama. U crnoj statistici ovog kantona prednjači Zenica.

– 1.021 saobraćajna nezgoda se dogodila u protekloj godni, u kojima je 6 lica smrtno stradalo dok je 235 lica zadobilo teške ili lakše tjelesne povrede – navodi Fišek.

Uz vozilo i vozača, na sigurnost saobraćaja utječu put i okolina. Urbanističkim rješenjima, poput bolje rasvjete i obilježavanja pješačkih prijelaza, te smanjenjem intenziteta saobraćaja, uptrebom javnog prijevoza moglo bi se znatno utjecati na trenutnu situacija u Zenici.

– U urbanističkom smislu, odvojak prema Fakultetskoj ulici nije trebao da postoji, prema našim prostorno-planskim dokumentima, nego je tu trebao da bude pothodnik, što bi u svakom slučaju u bitnoj mjeri utjecalo na sigurnost saobraćaja – tvrdi arhitekt Boris Britvar.

Najveći rizik u gradskom saobraćaju nosi pješak koji često zaboravlja da pored prava – ima i obaveze kao učesnik u saobraćaju. No, iako su i sami ponekad uzrok nezgode, za razliku od vozača, ne snose krivičnu dogovornost.

– Pravno gledajući, mora postojati sprega između uzroka i posljedice. Pješak zadobiva te povrede i stoga se ne može pješaka krivično goniti po zakonu ukoliko na vozilu nije pričinjena veća materijalna šteta ili putnici u vozilu nisu zadobili teške povrede što je, da kažem, jako rijetka pojava – objašnjava Adis Imamović, stalni sudski vještak saobraćajne struke.

Uz policijsko djelovanje na terenu, na kraju je najvažnija svijest i edukacija svih učesnika u saobraćaju da teške saobraćajne nezgode ostavljaju trag i na vozača i pješaka kojima se zbog saobraćajne nekulture vrlo često trajno mijenja život.

Izlaskom na ulicu svakodnevno postajemo učesnici u saobraćaju, bez obzira na to jesmo li vozači ili pješaci. Iako se zakon najčešće bavi upravo vozačima kao odgovornim za činjenje saobraćajnih nezgoda, ne treba zanemariti ni ulogu pješaka. No, i pored odgovornog ponašanja učesnika u saobraćaju, niz je faktora koji dovode do nezgoda, a efikasnijim djelovanjem mogu biti spriječeni.

Sedamnaest ljudi poginulo je prošle godine na cestama Zeničko-dobojskog kantona, a 161 osoba zadobila je teške tjelesne povrede.

– Prolaskom autoputa kroz područje ZDK-a i Zenice poboljšana je sigurnost učesnika u saobraćaju. Prošle godine nismo imali niti jedan smrtni slučaj i broj saobraćajnih nezgoda je znatno smanjen – kaže Elvedin Fišek za Federalnu TV, portparol Uprave policije MUP-a ZDK-a.

Saobraćajne nezgode van urbanih dijelova one su sa najtežim posljedicama, no najviše ih se dešava u urbanim sredinama. U crnoj statistici ovog kantona prednjači Zenica.

– 1.021 saobraćajna nezgoda se dogodila u protekloj godni, u kojima je 6 lica smrtno stradalo dok je 235 lica zadobilo teške ili lakše tjelesne povrede – navodi Fišek.

Uz vozilo i vozača, na sigurnost saobraćaja utječu put i okolina. Urbanističkim rješenjima, poput bolje rasvjete i obilježavanja pješačkih prijelaza, te smanjenjem intenziteta saobraćaja, uptrebom javnog prijevoza moglo bi se znatno utjecati na trenutnu situacija u Zenici.

– U urbanističkom smislu, odvojak prema Fakultetskoj ulici nije trebao da postoji, prema našim prostorno-planskim dokumentima, nego je tu trebao da bude pothodnik, što bi u svakom slučaju u bitnoj mjeri utjecalo na sigurnost saobraćaja – tvrdi arhitekt Boris Britvar.

Najveći rizik u gradskom saobraćaju nosi pješak koji često zaboravlja da pored prava – ima i obaveze kao učesnik u saobraćaju. No, iako su i sami ponekad uzrok nezgode, za razliku od vozača, ne snose krivičnu dogovornost.

– Pravno gledajući, mora postojati sprega između uzroka i posljedice. Pješak zadobiva te povrede i stoga se ne može pješaka krivično goniti po zakonu ukoliko na vozilu nije pričinjena veća materijalna šteta ili putnici u vozilu nisu zadobili teške povrede što je, da kažem, jako rijetka pojava – objašnjava Adis Imamović, stalni sudski vještak saobraćajne struke.

Uz policijsko djelovanje na terenu, na kraju je najvažnija svijest i edukacija svih učesnika u saobraćaju da teške saobraćajne nezgode ostavljaju trag i na vozača i pješaka kojima se zbog saobraćajne nekulture vrlo često trajno mijenja život.