Rasprava o maržama trgovačkih lanaca u Hrvatskoj ne jenjava, a mnogi građani i dalje izražavaju nezadovoljstvo zbog visokih cijena proizvoda. Hrvatski investitor i poduzetnik Nenad Bakić objavio je na svom Facebook profilu detaljnu analizu poslovanja jednog od vodećih domaćih trgovačkih lanaca, pružajući drugačiji pogled na to kako se formiraju cijene na policama.

Prema njegovoj analizi, lanac je u 2023. godini ostvario neto dobit od 5,8%. Međutim, ukoliko bi se nabavni popusti prikazivali kao smanjenje ulaznih cijena (što je ekonomski realnije), neto dobit bi iznosila 6,4%. Ova razina profitabilnosti iznad je prosjeka jednog od najvećih europskih trgovačkih lanaca, Carrefoura, čija se neto marža u proteklih pet godina kretala između 0,91% i 1,99%.

Posebno zanimljiv dio analize odnosi se na amortizaciju imovine. Dok domaći lanac amortizira svoje građevine u roku od 10 godina, što znači da imovina gubi 10% vrijednosti godišnje, Carrefour to radi u periodu od 40 godina, odnosno po stopi od 2,5% godišnje. Ovaj pristup rezultira:

• manjom iskazanom dobiti,
• manjim poreznim opterećenjem,
• većim tokom novca, što omogućuje brzo smanjenje duga.

Ukoliko bi domaći lanac primijenio metodu amortizacije kakvu koristi Carrefour, njegova neto dobit, uz navedene prilagodbe, iznosila bi oko 9%.

Bakić je dodatno objasnio razlike između pojmova marže i markupa. Marža je iznos zarade unutar konačne cijene proizvoda, dok markup predstavlja zaradu u odnosu na ulaznu cijenu. Na primjeru domaćeg lanca, nominalni markup porastao je s 22,8% u 2020. godini na 30,2% u 2023. godini. To znači da su proizvodi kupljeni za 100 kuna u prosjeku prodavani za 130,2 kune.

Međutim, stvarni markup je još veći kada se uzmu u obzir dodatni popusti i rabati koje lanac dobiva od dobavljača. Prema računici, stvarni markup iznosio je čak 49%. To znači da je proizvod, koji je uz popust kupljen za 88 kuna, na kraju prodan za 130 kuna, ostvarivši zaradu od 42 kune ili 47% u odnosu na ulaznu cijenu.

Ova analiza pokazuje da visoke cijene u trgovinama ne proizlaze samo iz rasta uvoznih cijena, već i iz specifičnog računovodstvenog pristupa trgovačkih lanaca. Također se postavlja pitanje transparentnosti – da li bi drugačiji prikaz podataka dao precizniji uvid u stvarnu profitabilnost i marže lanaca?

Građani, nezadovoljni visokim cijenama, pozivaju na veću kontrolu i transparentnost poslovanja trgovačkih lanaca.

Rasprava o maržama trgovačkih lanaca u Hrvatskoj ne jenjava, a mnogi građani i dalje izražavaju nezadovoljstvo zbog visokih cijena proizvoda. Hrvatski investitor i poduzetnik Nenad Bakić objavio je na svom Facebook profilu detaljnu analizu poslovanja jednog od vodećih domaćih trgovačkih lanaca, pružajući drugačiji pogled na to kako se formiraju cijene na policama.

Prema njegovoj analizi, lanac je u 2023. godini ostvario neto dobit od 5,8%. Međutim, ukoliko bi se nabavni popusti prikazivali kao smanjenje ulaznih cijena (što je ekonomski realnije), neto dobit bi iznosila 6,4%. Ova razina profitabilnosti iznad je prosjeka jednog od najvećih europskih trgovačkih lanaca, Carrefoura, čija se neto marža u proteklih pet godina kretala između 0,91% i 1,99%.

Posebno zanimljiv dio analize odnosi se na amortizaciju imovine. Dok domaći lanac amortizira svoje građevine u roku od 10 godina, što znači da imovina gubi 10% vrijednosti godišnje, Carrefour to radi u periodu od 40 godina, odnosno po stopi od 2,5% godišnje. Ovaj pristup rezultira:

• manjom iskazanom dobiti,
• manjim poreznim opterećenjem,
• većim tokom novca, što omogućuje brzo smanjenje duga.

Ukoliko bi domaći lanac primijenio metodu amortizacije kakvu koristi Carrefour, njegova neto dobit, uz navedene prilagodbe, iznosila bi oko 9%.

Bakić je dodatno objasnio razlike između pojmova marže i markupa. Marža je iznos zarade unutar konačne cijene proizvoda, dok markup predstavlja zaradu u odnosu na ulaznu cijenu. Na primjeru domaćeg lanca, nominalni markup porastao je s 22,8% u 2020. godini na 30,2% u 2023. godini. To znači da su proizvodi kupljeni za 100 kuna u prosjeku prodavani za 130,2 kune.

Međutim, stvarni markup je još veći kada se uzmu u obzir dodatni popusti i rabati koje lanac dobiva od dobavljača. Prema računici, stvarni markup iznosio je čak 49%. To znači da je proizvod, koji je uz popust kupljen za 88 kuna, na kraju prodan za 130 kuna, ostvarivši zaradu od 42 kune ili 47% u odnosu na ulaznu cijenu.

Ova analiza pokazuje da visoke cijene u trgovinama ne proizlaze samo iz rasta uvoznih cijena, već i iz specifičnog računovodstvenog pristupa trgovačkih lanaca. Također se postavlja pitanje transparentnosti – da li bi drugačiji prikaz podataka dao precizniji uvid u stvarnu profitabilnost i marže lanaca?

Građani, nezadovoljni visokim cijenama, pozivaju na veću kontrolu i transparentnost poslovanja trgovačkih lanaca.