Od 4.903 zahtjeva koji su u MUP Hrvatske pristigli ove godine i lani državljani Srbije podnijeli su 2.982 zahtjeva, slijede državljani BiH sa 974 zahtjeva, a u proteklih 30 godina “naturalizacijom” je u hrvatsko državljanstvo primljen 1,1 milion stranih državljana, piše u srijedu Večernji list.

Iako je isticao za manje od mjesec dana, tačnije 1. januara iduće godine, Sabor je prošlog petka rok za podnošenje zahtjeva za dobivanjem hrvatskog državljanstva produžio za još godinu dana.

Državni sekretar u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić naveo je pritom i podatke kako je tijekom 2020. zaprimljeno ukupno 1.923 takvih zahtjeva, a u 11 mjeseci ove godine njih 2.980, dodajući da se u nekim konzularnim uredima termin čeka po nekoliko sedmica, a negdje i nekoliko mjeseci.

Elektronički sistem zaprimljenih zahtjeva za utvrđivanje hrvatskog državljanstva omogućava davanje statističkih podataka po parametru državljanstva osobe koja podnosi zahtjev, a ne po mjestu (konzularnom uredu ili diplomatskoj misiji Republike Hrvatske u inozemstvu) podnošenja zahtjeva.

U pravilu se državljanstvo osobe podudara s državom u kojoj je podnesen zahtjev uz rijetke iznimke. Primjerice, državljanin Bosne i Hercegovine ili Republike Srbije može i u Njemačkoj podnijeti zahtjev ako u toj državi legalno boravi zbog posla, navelo je na upit Večernjeg lista Ministarstva unutarnjih poslova nakon čega je uslijedilo brojčano navođenje podataka o zaprimljenim zahtjevima.

Od ukupnog broja zahtjeva za utvrđivanje hrvatskog državljanstva (4.903) koji su zaprimljeni u Ministarstvu unutarnjih poslova, nakon što je 1. januara 2020. godine stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, najveći broj zahtjeva podnijeli su državljani Republike Srbije (2982 zahtjeva), Bosne i Hercegovine (974), Kanade (212), Sjedinjenih Američkih Država (135), Australije (98), Savezne Republike Njemačke (87), Crne Gore (77), Republike Slovenije (63), Republike Sjeverne Makedonije (52), Ujedinjenog Kraljevstva (42), Francuske (18), Švedske (15).

Državljani nekih drugih zemalja zastupljeni su s brojem zahtjeva za utvrđivanjem hrvatskog državljanstva manjim od 10 (Kosova, Italije, Novog Zelanda, Švicarske itd.), stoji u odgovoru iz Ministarstva unutarnjih poslova, donosi Večernji list.

Od 4.903 zahtjeva koji su u MUP Hrvatske pristigli ove godine i lani državljani Srbije podnijeli su 2.982 zahtjeva, slijede državljani BiH sa 974 zahtjeva, a u proteklih 30 godina “naturalizacijom” je u hrvatsko državljanstvo primljen 1,1 milion stranih državljana, piše u srijedu Večernji list.

Iako je isticao za manje od mjesec dana, tačnije 1. januara iduće godine, Sabor je prošlog petka rok za podnošenje zahtjeva za dobivanjem hrvatskog državljanstva produžio za još godinu dana.

Državni sekretar u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić naveo je pritom i podatke kako je tijekom 2020. zaprimljeno ukupno 1.923 takvih zahtjeva, a u 11 mjeseci ove godine njih 2.980, dodajući da se u nekim konzularnim uredima termin čeka po nekoliko sedmica, a negdje i nekoliko mjeseci.

Elektronički sistem zaprimljenih zahtjeva za utvrđivanje hrvatskog državljanstva omogućava davanje statističkih podataka po parametru državljanstva osobe koja podnosi zahtjev, a ne po mjestu (konzularnom uredu ili diplomatskoj misiji Republike Hrvatske u inozemstvu) podnošenja zahtjeva.

U pravilu se državljanstvo osobe podudara s državom u kojoj je podnesen zahtjev uz rijetke iznimke. Primjerice, državljanin Bosne i Hercegovine ili Republike Srbije može i u Njemačkoj podnijeti zahtjev ako u toj državi legalno boravi zbog posla, navelo je na upit Večernjeg lista Ministarstva unutarnjih poslova nakon čega je uslijedilo brojčano navođenje podataka o zaprimljenim zahtjevima.

Od ukupnog broja zahtjeva za utvrđivanje hrvatskog državljanstva (4.903) koji su zaprimljeni u Ministarstvu unutarnjih poslova, nakon što je 1. januara 2020. godine stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, najveći broj zahtjeva podnijeli su državljani Republike Srbije (2982 zahtjeva), Bosne i Hercegovine (974), Kanade (212), Sjedinjenih Američkih Država (135), Australije (98), Savezne Republike Njemačke (87), Crne Gore (77), Republike Slovenije (63), Republike Sjeverne Makedonije (52), Ujedinjenog Kraljevstva (42), Francuske (18), Švedske (15).

Državljani nekih drugih zemalja zastupljeni su s brojem zahtjeva za utvrđivanjem hrvatskog državljanstva manjim od 10 (Kosova, Italije, Novog Zelanda, Švicarske itd.), stoji u odgovoru iz Ministarstva unutarnjih poslova, donosi Večernji list.