Hrvatski mediji tvrde kako se diplome stečene u Bosni i Hercegovini i Srbiji više neće moći nostrificirati u Hrvatskoj.

To je za Glas Slavonije potvrdio i dekan Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje “Nikola Šubić Zrinski” iz Zagreba. On je rekao kako će do toga doći, jer te diplome ne ispunajavaju potrebne kriterijie.

Ta vijest potvrđena je i u Agenciji za nauku i visoko obrazovanje.

Iz Agencije su pojasnili da se priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (IVK) u Europi te u državama članicama EU-a provodi prema smjernicama tzv. Lisabonske konvencije.

Hrvatska taj postupak priznavanja, koji se zasniva na načelima Zakona o potvrđivanju Lisabonske konvencije, provodi od 1. jula 2004. godine u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija.

Stupanjem na snagu Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija prestao je vrijediti Zakon o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedočanstava i diploma na osnovu kojeg se provodio postupak nostrifikacije.

Kriteriji i postupak reakreditacije

Agencija provodi postupak stručnog priznavanja IVK-a za što je potrebno ispuniti nekoliko kriterija.

Prvi kriterij je da visokoškolska kvalifikacija mora biti izdana od strane akreditirane visokoškolske institucije, a inozemni visokoškolski program akreditiran od strane nadležnog akreditacijskog tijela te države.

Potrebno je proći međunarodni postupak reakreditacije.

“U slučaju kriterija akreditiranosti inozemne visokoškolske institucije važna je vjerodostojnost nadležnog akreditacijskog tijela, odnosno, da je ono prošlo relevantno međunarodno vrednovanje, što nažalost, odnedavno nije slučaj ni s jednom nadležnom agencijom za vanjsko osiguravanje kvaliteta u visokom obrazovanju u BiH i Republici Srbiji”, pojašnjavaju iz Agencije za nauku i visoko obrazovanje RH.

Između ostalog, pojasnili su i da je međunarodna akreditiranost agencija koje provode postupke reakreditacije, uz transparentne i jasne kriterije vanjskog vrednovanja studijskih programa i visokoškolskih institucija, potvrda poslodavcima, obrazovnom sistemu, građanima i studentima da te akreditirane institucije ispunjavaju standarde kvaliteta te njihove kvalifikacije garantiraju kompetentnost i osposobljenost za tržište rada, odnosno za daljnje obrazovanje.

“Univerzitet u Mostaru, u cilju potvrde kvaliteta svojih studijskih programa i kvalifikacija, zatražio te prošao međunarodni postupak reakreditacije svojih sastavnica i studijskih programa, koje je provela hrvatska Agencija za nauku i visoko obrazovanje, a međunarodno je akreditirana te punopravna članica svih relevantnih evropskih udruženja agencija za vanjsko osiguravanje kvaliteta”, odgovorili su iz Agencije.

Na osnovu svih navedenih kriterija te informacija dostupnih od nadležnih međunarodnih institucija, AZVO odlučuje u postupcima priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija.

Niži troškovi studiranja u BiH

Kako piše Glas, brojni stanovnici Vukovarsko-srijemske županije studiraju na dislociranom studiju Univerziteta Mostar u Orašju. Kao prednost ističu velik izbor studijskih grupa, ali i znatno jeftinije školarine nego u Hrvatskoj.

“Orašje nam je blizu, a nas niko ne tretira niti doživljava kao strance, pa se može reći da studiramo na kućnom pragu”, tvrde studenti iz Županje, na granici s Orašjem.

Poručila je i kako Univerzitet u Mostaru provodi nastavu prema pravilima Bolonjskog procesa i da su diplome komplementarne s vropskim, jer su programi usklađeni s programima u Hrvatskoj.

Prema dostupnim podacima, BiH ima 45 visokoškolskih ustanova, od čega je deset javnih i 35 privatnih. Studentima se nudi 1600 studijskih programa.

Glas Slavonije ističe kako su se s porastom broja obrazovnih ustanova, čiji su standardi i kvalitet rada upitni, povećale su i mogućnosti za kupovinu i krivotvorenje diploma, pa je i korupcija u obrazovanju postala rasprostranjena pojava.

Hrvatski mediji tvrde kako se diplome stečene u Bosni i Hercegovini i Srbiji više neće moći nostrificirati u Hrvatskoj.

To je za Glas Slavonije potvrdio i dekan Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje “Nikola Šubić Zrinski” iz Zagreba. On je rekao kako će do toga doći, jer te diplome ne ispunajavaju potrebne kriterijie.

Ta vijest potvrđena je i u Agenciji za nauku i visoko obrazovanje.

Iz Agencije su pojasnili da se priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (IVK) u Europi te u državama članicama EU-a provodi prema smjernicama tzv. Lisabonske konvencije.

Hrvatska taj postupak priznavanja, koji se zasniva na načelima Zakona o potvrđivanju Lisabonske konvencije, provodi od 1. jula 2004. godine u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija.

Stupanjem na snagu Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija prestao je vrijediti Zakon o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedočanstava i diploma na osnovu kojeg se provodio postupak nostrifikacije.

Kriteriji i postupak reakreditacije

Agencija provodi postupak stručnog priznavanja IVK-a za što je potrebno ispuniti nekoliko kriterija.

Prvi kriterij je da visokoškolska kvalifikacija mora biti izdana od strane akreditirane visokoškolske institucije, a inozemni visokoškolski program akreditiran od strane nadležnog akreditacijskog tijela te države.

Potrebno je proći međunarodni postupak reakreditacije.

“U slučaju kriterija akreditiranosti inozemne visokoškolske institucije važna je vjerodostojnost nadležnog akreditacijskog tijela, odnosno, da je ono prošlo relevantno međunarodno vrednovanje, što nažalost, odnedavno nije slučaj ni s jednom nadležnom agencijom za vanjsko osiguravanje kvaliteta u visokom obrazovanju u BiH i Republici Srbiji”, pojašnjavaju iz Agencije za nauku i visoko obrazovanje RH.

Između ostalog, pojasnili su i da je međunarodna akreditiranost agencija koje provode postupke reakreditacije, uz transparentne i jasne kriterije vanjskog vrednovanja studijskih programa i visokoškolskih institucija, potvrda poslodavcima, obrazovnom sistemu, građanima i studentima da te akreditirane institucije ispunjavaju standarde kvaliteta te njihove kvalifikacije garantiraju kompetentnost i osposobljenost za tržište rada, odnosno za daljnje obrazovanje.

“Univerzitet u Mostaru, u cilju potvrde kvaliteta svojih studijskih programa i kvalifikacija, zatražio te prošao međunarodni postupak reakreditacije svojih sastavnica i studijskih programa, koje je provela hrvatska Agencija za nauku i visoko obrazovanje, a međunarodno je akreditirana te punopravna članica svih relevantnih evropskih udruženja agencija za vanjsko osiguravanje kvaliteta”, odgovorili su iz Agencije.

Na osnovu svih navedenih kriterija te informacija dostupnih od nadležnih međunarodnih institucija, AZVO odlučuje u postupcima priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija.

Niži troškovi studiranja u BiH

Kako piše Glas, brojni stanovnici Vukovarsko-srijemske županije studiraju na dislociranom studiju Univerziteta Mostar u Orašju. Kao prednost ističu velik izbor studijskih grupa, ali i znatno jeftinije školarine nego u Hrvatskoj.

“Orašje nam je blizu, a nas niko ne tretira niti doživljava kao strance, pa se može reći da studiramo na kućnom pragu”, tvrde studenti iz Županje, na granici s Orašjem.

Poručila je i kako Univerzitet u Mostaru provodi nastavu prema pravilima Bolonjskog procesa i da su diplome komplementarne s vropskim, jer su programi usklađeni s programima u Hrvatskoj.

Prema dostupnim podacima, BiH ima 45 visokoškolskih ustanova, od čega je deset javnih i 35 privatnih. Studentima se nudi 1600 studijskih programa.

Glas Slavonije ističe kako su se s porastom broja obrazovnih ustanova, čiji su standardi i kvalitet rada upitni, povećale su i mogućnosti za kupovinu i krivotvorenje diploma, pa je i korupcija u obrazovanju postala rasprostranjena pojava.