Birači u Hrvatskoj u nedjelju, 29. decembra, izaći će na izbore na kojima će osmi put od proglašenja nezavisnosti 1992. birati šefa države.
Na trećim ovogodišnjim izborima u Hrvatskoj – nakon evropskih i parlamentarnih, više od 3,7 miliona građana bira između osmero kandidata za predsjednika, javlja Anadolu.
Glavna izborna bitka vodit će se između predsjednika Zorana Milanovića, kandidata Socijaldemokratske partije (SDP) i partnera, i nezavisnog Dragana Primorca, kojeg podržava vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i partneri.
Na glasačkom listiću naći će se i Miro Bulj (Most), Ivana Kekin (Možemo), Branka Lozo (Dom i nacionalno okupljanje), te nezavisni Marija Selak Raspudić, Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo.
Milanović je pobijedio na izborima prije pet godina kao ljevičar i esdepeovac.
Na kraju mandata, javnost ga nerijetko naziva “ljevičarski desničar” i “populista” zbog kritika prema Evropskoj uniji i NATO-u, odnosa prema ratu u Ukrajini i desničarima poput Viktora Orbana i Milorada Dodika, antivakserskih stavova u pandemiji COVID-a.
“Predsjednik za predsjednika” je Milanovićev slogan, koji je prije 27 godina koristio prvi predsjednik nezavisne Hrvatske Franjo Tuđman.
Iza Primorca, stručnjaka iz molekularne biologije i genetike, stoji HDZ Andreja Plenkovića. Politika, a i HDZ, mu nisu nepoznanica. U vladi Ive Sanadera (HDZ) bio je ministar (od 2003. do 2008.).
Kampanju rođenog Banjalučanina uglavnom je vodio HDZ uz slogan “Za novog predsjednika koji ujedinjuje”.
Dvokružni izbori
Predsjednički izbori u Hrvatskoj su direktni i dvokružni i održavaju se svakih pet godina.
Kako bi bio izabran za predsjednika, kandidat u prvom krugu mora osvojiti 50 posto plus jedan glas. Ukoliko se to ne desi, dvoje kandidata sa najviše glasova idu u drugi krug.
Pobjednikom drugog kruga izbora, koji bi trebao biti održan 12. januara, smatra se kandidat koji osvoji veći broj glasova.
Pravo glasa na osmim predsjedničkim izborima ima 3.762.221 birača. Na popisu je više od 92.000 birača manje nego na istim izborima 2019.
U nedjelju u sedam sati bit će otvoreno više od 6.600 birališta u Hrvatskoj, te 105 u 38 država, najviše u Bosni i Hercegovini (42) i Njemačkoj (17).
Izborna šutnja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta, a taje do zatvaranja birališta u 19 sati.
Hrvatska je, nakon proglašenja nezavisnosti od bivše SFRJ, održala sedam predsjedničkih izbora, i birala pet predsjednika.
Franjo Tuđman, prvi predsjednik nezavisne Hrvatske, 1992. i 1997, a Stjepan Mesić 2000. i 2005. Po jedan mandat obnašali su Ivo Josipović, Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović.
Novoizabrani predsjednik hrvatske trebao bi preuzeti dužnost 18. februara 2025.
Svečanost polaganja predsjedničke zakletve obično se održava na Trgu sv. Marka u Zagrebu.
Trg je izabran je zbog simbolike – okružen je zgradama Hrvatskog sabora, Vlade RH, Ustavnog suda i Skupštine Grada Zagreba. U sredini Trga je istoimena crkva ispred koje se održava ceremonija zakletve.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
