Hrvatska privreda nastavlja da se bori s tekućom energetskom krizom, kao i s inflacijom, koja je dosegla vrhunac od 13,5 posto u novembru 2022., što je neizbježno dovelo do ukupnog povećanja cijena. Cijelom Evropom širi se glas da Hrvatska postaje jedna od najskupljih turističkih zemalja, pišu hrvatski mediji.
“Eksplozija cijena u Hrvatskoj. Zašto rastu cijene u Hrvatskoj? I smještaj, hrana i sve ostalo bit će skupo. Donosimo sve informacije o eksploziji cijena u Hrvatskoj”, piše na portalu Kroati.de.
To je portal koji već 20 godina prati Hrvatsku, centralno je mjesto za Njemce i Austrijance koji traže smještaj i provod u Hrvatskoj, prenosi Slobodna Dalmacija. Pokrenuli su i anketu na TikTok kanalu Kroati.de i postavili pitanje “Da li je Hrvatska poskupjela?”. U anketi je učestvovalo gotovo 700 ljudi, a 81 posto je odgovorilo sa “da”, a 19 posto sa “ne”.
“Cijene u Hrvatskoj rastu već duže vrijeme i tome se ne nazire kraj. Mještani već alarmiraju da su svakodnevne stvari poput namirnica i cijena u restoranima teško pristupačne. Turisti koji ljetuju u Hrvatskoj ponekad su začuđeni i iznervirani daljnjim rastom cijena”, navode.
Posljednjih sedmica pojavili su se brojni naslovi poput “Turisti šokirani cijenama – sada slijede reakcije”, “Hrvatska: juče je bio raj za odmor – ovako je poskupjelo” ili “Skupi klub šokirao hrvatske izletnike” i slični objavljeni sadržaji u medijima koji upućuju na poskupljenja u Hrvatskoj. Turisti su šokirani razvojem cijena i govore o kraju nekadašnjeg raja za odmor.
Šta se iza toga krije?
Da, istina je da je Hrvatska posljednjih godina sve skuplja kao popularna turistička destinacija, navodi njemački portal. Cijene namirnica, usluga i sličnog rastu već mjesecima, a kraj poskupljenjima se ne vidi.
Političari poriču da je za to krivo uvođenje eura, a ako se bolje pogleda, postoji zapravo nekoliko činilaca koji su doprinijeli ovakvom razvoju događaja. Hrvatska privreda nastavlja da se bori s tekućom energetskom krizom, kao i s inflacijom, koja je dosegla vrhunac od 13,5 posto u novembru 2022, što je neizbježno dovelo do ukupnog povećanja cijena.
Tu je prelaz valute na euro 1. januara 2023., koji je došao u najgorem mogućem trenutku. Međutim, hrvatska Vlada radi na razvoju strategija za rješavanje ovih izazova i obezbjeđenje privredne i cjenovne stabilnosti. Pa su situaciju opisali po poglavljima:
Rast cijena smještaja
U 2023. brojni vlasnici i iznajmljivači apartmana za odmor u Hrvatskoj znatno su povećali cijene smještaja. Ovo poskupljenje pravdali su činjenicom da su sveprisutna inflacija i povećani troškovi poslovanja zbog energetske krize i povećanja plata čistačica doveli do daljeg poskupljenja.
Planirani prelazak s hrvatske kune na euro iskorišten je kao dodatna prilika za povećanje cijena po želji. U nekim slučajevima smještaj je naplaćen i do 50 posto više u odnosu na prethodnu godinu, bez primjetnog poboljšanja usluge.
Također valja napomenuti da su se mjeseci juli i avgust prošle godine (2022.) smatrali navodnim krajem pandemije korone, a ponovno stečena sloboda putovanja značila je da su oba mjeseca bila u potpunosti popunjena. Zbog velikih očekivanja iznajmljivača to je dovelo do navedene politike cijena.
Ova nagla korekcija cijena i razvoj događaja izazvale su čuđenje i opravdano negodovanje mnogih turista. Iako su u prvim mjesecima 2023. bile dobre rezervacije za vrhunac sezone, vrtoglavi skok cijena doveo je do bujice otkazivanja. Kao odgovor na to, mnogi su iznajmljivači ponovo naglo smanjili cijene smještaja u kratkom roku kako bi zatvorili praznine u rezervacijama.
Poskupljenje hrane
Cijene su porasle i u hrvatskim supermarketima. Ako uporedite cijene, brzo shvatite da su mnoge namirnice daleko skuplje nego u Njemačkoj ili Austriji. Hrvatska je 2022. i 2023. godine doživjela zabrinjavajući rast cijena hrane, što je uzelo veliki danak i potrošačima i privredi zemlje.
Ova poskupljenja uzrokovana su, između ostalog, povećanjem troškova energije i transporta, koji su doveli do povećanja troškova proizvodnje i isporuke i da su na kraju direktno prebačeni na potrošače.
Povećani troškovi goriva i energije također su imali negativan utjecaj na cijeli lanac snabdijevanja hranom. Zbog toga su cijene hrane u Hrvatskoj dosegle slične ili čak više nivoe nego u susjednim zemljama.
Prosječne cijene u pekarama, na primjer, porasle su oko 15 posto. Sličan razvoj vidljiv je i u sektoru maloprodaje, gdje su proizvodi poput mlijeka, pilećeg mesa i piva u prosjeku porasli za oko 17 posto.
Očigledno je primjetan porast cijena povrća, pri čemu su neke sorte jako pogođene. Kelj je porastao 188 posto, crveni luk 95 posto, limun 90 posto, narandže 89 posto, jabuke 86 posto, a mrkva 80 posto.
Dok su cijene goriva među najnižim u regionu zbog državnih ograničenja, uvozni proizvodi posebno se bore s velikim povećanjem cijena.
Prije svega, to utječe na svakodnevni život lokalnog stanovništva i predstavlja izazov za mnoge kućne budžete. Međutim, Vlada je preduzela protivmjere protiv inflacije, uključujući subvencije i podršku poljoprivrednicima, kontrolu cijena i podsticanje lokalne proizvodnje. Trenutno postoje znakovi blagog popuštanja jer cijene pojedinih proizvoda poput šećera, ulja i žitarica ponovo padaju, što daje nadu za budućnost.
Eksplozija cijena u restoranima
U 2022. i 2023. godini hrvatska gastronomija bilježi značajna poskupljenja, koja su bila primjetna i kod hrane i kod pića.
“Obični” restorani, kao i otmjeni objekti, bili su jednako pogođeni ovim trendom. Troškovi ručka ili večere ponegdje su porasli za oko 20 do 25 posto u odnosu na prethodnu godinu. Čak su i svakodnevni napici poput kafe i alkoholnih pića zabilježili porast do 25 posto.
Razlozi poskupljenja u ugostiteljstvu su složeni. Osim ulaganja u infrastrukturu, tu odlučujuću ulogu imaju i rast cijena sirovina, poskupljenja hrane i inflacija. Osim toga, Vladine mjere za poboljšanje uvjeta rada i povećanje minimalne plate povećale su troškove poslovanja. Neki su inflaciju povezivali i s prelaskom s hrvatske kune na euro, ali Vlada je tu tvrdnju oštro demantirala.
Nažalost, promjena valute dovela je i do izolovanih nezakonitih i skrivenih prilagođavanja cijena od ugostitelja. Uprkos zakonskim posljedicama i oštrim kaznama, nadzor nad svim ugostiteljskim objektima u praksi je izuzetno težak.
To je dovelo do nerazmjernih povećanja cijena i proizvoljnog određivanja cijena. Ovakav razvoj događaja izazvao je zbunjenost i čuđenje u zemlji i inostranstvu. Primjeri poput jedne kuglice sladoleda za pet eura u Dubrovniku, hamburgera za 22 eura u Rovinju ili Aperol Spritza od 1 decilitra za 11 eura u Šibeniku natjerali su sve da odmahnu glavom.
Posjeta restoranu danas je za mnoge mještane rijetko luksuzno iskustvo zbog politike cijena. Kao rezultat toga, većina restorana u turističkim područjima ograničava svoje radno vrijeme na ljetnje mjesece, što zauzvrat utječe na cijene.
Dok su neke kompanije imale koristi od viših cijena u kratkom roku, mnogi potrošači još uvijek se bore da održe korak s povećanim troškovima.
Posljedice za turizam
Na budući razvoj turizma u Hrvatskoj značajno će utjecati kretanje cijena u zemlji. Ovo je nesumnjivo jedan od najvažnijih izazova za turistički sektor. Mogućnost daljnjeg nepredvidivog rasta cijena, ne samo zbog ograničene kupovne moći domaćeg stanovništva, mogla bi dovesti do odlaska više kvalifikovanih stručnjaka iz zemlje, što bi ostavilo ozbiljne posljedice.
Ali, za daljnju afirmaciju Hrvatske kao atraktivne turističke destinacije od presudne je važnosti ne samo voditi uravnoteženu politiku cijena, već i kontinuirano ulagati u unaprjeđenje turističke infrastrukture.
Modernizacija smještaja, dobro razvijene saobraćajnice i održive aktivnosti u slobodno vrijeme ne samo da doprinose usluzi putnika, već služe i zaštiti i očuvanju prirodnih resursa i ljepote zemlje.
Ti su koraci ključni za održavanje dugoročne konkurentnosti Hrvatske u poređenju s drugim popularnim odredištima poput Italije, Turske ili Egipta.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
