Iako su u BiH mnogi, uglavnom visoki zvaničnici optuživani, rijetko ko je osuđen za “nesavjestan rad u službi”.

Ovo krivično djelo izbačeno je iz većine krivičnih zakonodavstava u EU, međutim stručnjaci u BiH još nisu načisto da li je došlo vrijeme da i BiH to uradi, odnosno iz svog Krivičnog zakona izbriše ovo, po mnogim mišljenjima, nedokazivo krivično djelo.

“U naše zakonodavstvo to je uvedeno 1946. godine i njime se pokušavala očistiti uprava od nepartijskih ljudi. I dan-danas se to krivično djelo zloupotrebljava i politike se pokušavaju obračunati s ljudima koji im nisu po volji i koriste pravosuđe za to. Bitno obilježje djela je očigledna nesavjesnost, a to je toliko neodređeno, da možeš svakoga optužiti. Šta je očigledna nesavjesnost? To je toliko neodređeno, da je suprotno načelu da krivično djelo mora biti određeno u dovoljnoj mjeri da svako zna kako se treba ponašati da ne bi došao pod udar zakona”, rekao je Branko Perić, sudija Suda BiH.

Inače, ovo krivično djelo usko je vezano za “zloupotrebu službenog položaja” i u većini zemalja EU je izbačeno, a nedavno ga je i Hrvatska izbrisala iz svog Krivičnog zakona. Problem je u tome što je gotovo nemoguće dokazati da je neko nesavjesno postupao ili “svjesno” kršio zakon, propis itd. Sven Alkalaj, bivši ministar spoljnih poslova, Marina Pendeš, ministar odbrane BiH, Mladen Ivanić, u to vrijeme predsjednik Vlade RS, Milorad Dodik, takođe tadašnji premijer, itd. samo su neki od funkcionera koji su oslobođeni optužbe za nesavjestan rad u službi. Ima i slučajeva gdje su ljudi osuđeni za to krivično djelo, međutim ipak je to u daleko manjem obimu.

Prema sadašnjem zakonodavstvu, službena ili odgovorna osoba u institucijama koja svjesnim kršenjem zakona, drugih propisa ili opšteg akta ili propuštanjem dužnosti nadzora očigledno nesavjesno postupi u vršenju dužnosti pa usljed toga nastupi teža povreda prava drugog ili imovinska šteta koja prelazi iznos od 1.000 KM, biće kažnjena kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina, a ako šteta prelazi 10.000 KM, biće kažnjena zatvorom od jedne do deset godina. Među stručnjacima ima i mišljenja da je u BiH još rano za brisanje tog krivičnog djela.

“Nisam za to da se ukine, jer je nekada vrlo teško dokazati zloupotrebu pa tužilaštvo ide preko nesavjesnog rada u službi. Mislim da to djelo ima smisla, a bojim se da bi ukidanjem tolerisali mnoge nezakonitosti tih državnih službenika i mnogi bi bili abolirani na taj način”, rekao je Mirko Dabić, banjalučki advokat, dodajući da se radi o koruptivnom krivičnom djelu i da i u tom smislu treba da ostane.

Slično misli i Krstan Simić, pravni stručnjak i bivši sudija Ustavnog suda BiH, naglašavajući da je “biće” tog krivičnog djela u zloupotrebi službenog položaja ili ovlaštenja, ali da je pitanje ko je danas sve službeno lice.

“Prema posljednjim zakonskim rješenjima koja postoje u nekim pravnim sistemima, to krivično djelo veže se isključivo za pojam državnog službenika. Pobornik sam da to krivično djelo ne treba brisati, jer upravo najviši pritisak javnosti je na rad javnih funkcionera, i osloboditi ih toga je preuranjeno. Da li je to teško dokazati ili ne, to je na tužilaštvu, ali bilo bi hrabro to brisati”, rekao je Simić.

Iako su u BiH mnogi, uglavnom visoki zvaničnici optuživani, rijetko ko je osuđen za “nesavjestan rad u službi”.

Ovo krivično djelo izbačeno je iz većine krivičnih zakonodavstava u EU, međutim stručnjaci u BiH još nisu načisto da li je došlo vrijeme da i BiH to uradi, odnosno iz svog Krivičnog zakona izbriše ovo, po mnogim mišljenjima, nedokazivo krivično djelo.

“U naše zakonodavstvo to je uvedeno 1946. godine i njime se pokušavala očistiti uprava od nepartijskih ljudi. I dan-danas se to krivično djelo zloupotrebljava i politike se pokušavaju obračunati s ljudima koji im nisu po volji i koriste pravosuđe za to. Bitno obilježje djela je očigledna nesavjesnost, a to je toliko neodređeno, da možeš svakoga optužiti. Šta je očigledna nesavjesnost? To je toliko neodređeno, da je suprotno načelu da krivično djelo mora biti određeno u dovoljnoj mjeri da svako zna kako se treba ponašati da ne bi došao pod udar zakona”, rekao je Branko Perić, sudija Suda BiH.

Inače, ovo krivično djelo usko je vezano za “zloupotrebu službenog položaja” i u većini zemalja EU je izbačeno, a nedavno ga je i Hrvatska izbrisala iz svog Krivičnog zakona. Problem je u tome što je gotovo nemoguće dokazati da je neko nesavjesno postupao ili “svjesno” kršio zakon, propis itd. Sven Alkalaj, bivši ministar spoljnih poslova, Marina Pendeš, ministar odbrane BiH, Mladen Ivanić, u to vrijeme predsjednik Vlade RS, Milorad Dodik, takođe tadašnji premijer, itd. samo su neki od funkcionera koji su oslobođeni optužbe za nesavjestan rad u službi. Ima i slučajeva gdje su ljudi osuđeni za to krivično djelo, međutim ipak je to u daleko manjem obimu.

Prema sadašnjem zakonodavstvu, službena ili odgovorna osoba u institucijama koja svjesnim kršenjem zakona, drugih propisa ili opšteg akta ili propuštanjem dužnosti nadzora očigledno nesavjesno postupi u vršenju dužnosti pa usljed toga nastupi teža povreda prava drugog ili imovinska šteta koja prelazi iznos od 1.000 KM, biće kažnjena kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina, a ako šteta prelazi 10.000 KM, biće kažnjena zatvorom od jedne do deset godina. Među stručnjacima ima i mišljenja da je u BiH još rano za brisanje tog krivičnog djela.

“Nisam za to da se ukine, jer je nekada vrlo teško dokazati zloupotrebu pa tužilaštvo ide preko nesavjesnog rada u službi. Mislim da to djelo ima smisla, a bojim se da bi ukidanjem tolerisali mnoge nezakonitosti tih državnih službenika i mnogi bi bili abolirani na taj način”, rekao je Mirko Dabić, banjalučki advokat, dodajući da se radi o koruptivnom krivičnom djelu i da i u tom smislu treba da ostane.

Slično misli i Krstan Simić, pravni stručnjak i bivši sudija Ustavnog suda BiH, naglašavajući da je “biće” tog krivičnog djela u zloupotrebi službenog položaja ili ovlaštenja, ali da je pitanje ko je danas sve službeno lice.

“Prema posljednjim zakonskim rješenjima koja postoje u nekim pravnim sistemima, to krivično djelo veže se isključivo za pojam državnog službenika. Pobornik sam da to krivično djelo ne treba brisati, jer upravo najviši pritisak javnosti je na rad javnih funkcionera, i osloboditi ih toga je preuranjeno. Da li je to teško dokazati ili ne, to je na tužilaštvu, ali bilo bi hrabro to brisati”, rekao je Simić.