Sljedeća pandemija mogla bi krenuti iz amazonske prašume, upozorava brazilski ekolog David Lapola.

Tvrdi da ljudsko posezanje za životinjskim staništima prelazi sve granice zbog krčenja šuma.

Naučnici kažu da urbanizacija dotadašnjih divljina pridonosi pojavi zoonotskih bolesti, onih koje sa životinja prelaze na ljude.

To uključuje novi koronavirus, koji je najvjerojatnije ‘skočio’ sa šišmiša na ljude u kineskoj pokrajini Hubei koja se rapidno urbanizuje.

Lapola (38), koji proučava kako ljudska aktivnost preoblikuje ekosisteme tropskih šuma, tvrdi da se isti procesi zbivaju u Amazoniji.

• Amazonija je ogroman rezervoar virusa. Bolje da ne iskušavamo sreću – rekao je u razgovoru za AFP.

Najveća svjetska prašuma nestaje uznemirujućom brzinom.

Prošle godine, prve u predsjedničkom mandatu desničara i klimatskog skeptika Bolsonara, koji želi otvoriti nekad zaštićena domorodačka područja za rudarenje i poljoprivredu, deforestacija Amazonije znatno je porasla.

Trend se nastavlja i ove.

• Kad stvorite ekološku neravnotežu, tada virus može skočiti sa životinja na ljude – rekao je.

Slično se već dogodilo pri pojavama HIV-a, ebole i groznice denga.

• Ti virusi su se pojavili i raširili zbog ekoloških neravnoteža – kaže Lapola.

Dosad je većina takvih epidemija bila koncentrirana u južnoj Aziji i Africi.

Velika bioraznolikost Amazonije mogla bi regiju pretvoriti “u najveći svjetski bazen koronavirusa”, rekao je Lapola misleći na koronaviruse generalni, a ne samo na uzročnika postojeće pandemije.

• To je još jedan razlog da se Amazonija ne koristi iracionalno – naglasio je.

• Moramo prepraviti odnos između našeg društva i prašume – tvrdi.

• Inače će svijetu slijediti još pandemija s nepredvidivim ishodima. Bolje nam je da igramo na sigurno.

Sljedeća pandemija mogla bi krenuti iz amazonske prašume, upozorava brazilski ekolog David Lapola.

Tvrdi da ljudsko posezanje za životinjskim staništima prelazi sve granice zbog krčenja šuma.

Naučnici kažu da urbanizacija dotadašnjih divljina pridonosi pojavi zoonotskih bolesti, onih koje sa životinja prelaze na ljude.

To uključuje novi koronavirus, koji je najvjerojatnije ‘skočio’ sa šišmiša na ljude u kineskoj pokrajini Hubei koja se rapidno urbanizuje.

Lapola (38), koji proučava kako ljudska aktivnost preoblikuje ekosisteme tropskih šuma, tvrdi da se isti procesi zbivaju u Amazoniji.

• Amazonija je ogroman rezervoar virusa. Bolje da ne iskušavamo sreću – rekao je u razgovoru za AFP.

Najveća svjetska prašuma nestaje uznemirujućom brzinom.

Prošle godine, prve u predsjedničkom mandatu desničara i klimatskog skeptika Bolsonara, koji želi otvoriti nekad zaštićena domorodačka područja za rudarenje i poljoprivredu, deforestacija Amazonije znatno je porasla.

Trend se nastavlja i ove.

• Kad stvorite ekološku neravnotežu, tada virus može skočiti sa životinja na ljude – rekao je.

Slično se već dogodilo pri pojavama HIV-a, ebole i groznice denga.

• Ti virusi su se pojavili i raširili zbog ekoloških neravnoteža – kaže Lapola.

Dosad je većina takvih epidemija bila koncentrirana u južnoj Aziji i Africi.

Velika bioraznolikost Amazonije mogla bi regiju pretvoriti “u najveći svjetski bazen koronavirusa”, rekao je Lapola misleći na koronaviruse generalni, a ne samo na uzročnika postojeće pandemije.

• To je još jedan razlog da se Amazonija ne koristi iracionalno – naglasio je.

• Moramo prepraviti odnos između našeg društva i prašume – tvrdi.

• Inače će svijetu slijediti još pandemija s nepredvidivim ishodima. Bolje nam je da igramo na sigurno.