U Bosanskom narodnom pozorištu Zenica protekli vikend je održana Svečana akademija Bošnjačkog društva pisaca (BDP), uz bogati kulturni program u kojemu je sudjelovao Omladinski hor Zenica pod dirigovanjem maestra Milenka Karovića, nastupe dramskog umjetnika Irfana Kasumovića i violinistice Jasmine Kasumović te brojnih bošnjačkih pisaca koji su govorili svoju poeziju.

Na svečanost su pristigle i delegacije bošnjačkih pisaca sa Sandžaka, iz Bosanske krajine, Brčko distrikta, Hercegovine, Norveške i Njemačke. U foajeu Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, uoči same svečanosti, otvorena je izložba “Bošnjačka književnost”.

Potreba za osnivanjem Bošnjačkog društva pisaca stara je nekoliko decenija, a jučer je istaknuto da je ova svečanost historijski događaj koji treba omogućiti bošnjačkom književniku i njegovom djelu potrebnu vidljivost, te komparativno sagledavanje dosega, u smislu valoriziranja, analize, te očuvanja i veće prisutnosti bosanskog jezika kako na domaćoj javnoj sceni tako i u zemljama trenutnog boravka naših pisaca. Bošnjački pisci, urednici, prevodioci, kritičari, publicisti, historičari, izdavači i drugi intelektualci kroz ovo udruženje težit će ostvarivanju zajedničkih profesionalnih i općih interesa, te zastupanju prava i slobode izražavanja svih komponenti vlastitog identiteta.

“Najbezazlenije nacionalno obilježavanje pisca postalo je predmetom svojevrsnog prokazivanja iako je uloga književnosti u stvaranju nacionalne svijesti i čuvanja nacionalnog identiteta neosporno ogromna. Dakle, u aktualnom javnom diskursu postoje izrazite tendencije negiranja, relativiziranja i rastakanja nacionalnog bitka. Takav javni, aktualni trenutak, Bošnjaci, a samim tim naši književnici i njihova književnost, žive duže od jednog stoljeća, iako u svim relevantnim, univerzalnim enciklopedijama u svijetu, biografije pisaca zauzimaju i sadržajem i obimom najviše prostora”, istakao je predsjednik BDP-a Almir Zalihić u svojem govoru i dodao da se pisci i književnost smatraju vrlo bitnim činiocima nacionalne tradicije i nacionalne kulturne baštine, a samim tim i svjetionicima svjetskog univerzalnog prosperitetnog uma.

“Svako etiketiranje nacionalnog ponosa, kao i pripisivanje mu onog što on ne sadrži u svom habitusu, znači ponižavanje, uvredu i prijetnju s nesagledivim posljedicama u budućnosti. Alarmantno je i pitanje kakvu ćemo ostavštinu predati idućim naraštajima, ako danas pristajemo na floskule-smicalice da je umjetnost anacionalna, da se mora okrenuti svjetskim trendovima i doktrinama, virtualnom čitatelju koji je politički, nacionalno i rodno indiferentan. Još su pogubnije aktualne floskule-smicalice da isticanje bošnjačkog nacionalnog prefiksa znači rastakanje bosanskohercegovačkog identiteta, pa i državnosti. Ova vrsta smicalica vodi u dalje podjele, te marginalizaciju kako bošnjačke književne tradicije tako i aktualne književne produkcije”, poručio je Zalihić te objasnio da će BDP biti kuća bitka u kojoj će se ugodno, svoji na svome, osjećati pisci iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka (Srbije i Crne Gore), Makedonije, Hrvatske, Kosova, Slovenije, Njemačke, Norveške, Švedske, Amerike, i svih drugih zemalja u koje su ih okolnosti odvele.

Nakon jednogodišnjih priprema profilirani su određeni sadržaji i programi rada BDP-a, koje trenutno broji preko 50 članova, što je bio tek prvi ciklus primanja u članstvo.

Prezentirana je i službena internetska stranica Bošnjačkog društva pisaca (www.bdp.ba), koja je aktivna i na kojoj se mogu pronaći svi relevantni podaci o članovima koji su primljeni u prvom ciklusu. Bitan segment rada BDP-a svakako će biti izdavačka djelatnost, najavljeno je, a početak tih aktivnosti obilježeno je puštanjem u rad portala časopisa za književnu praksu “Subjekt” (www.subjekt.ba), koji će vrlo brzo izaći i u tiskanom obliku te će imati i svoj podlistak (“Subject International”) u kojemu će bošnjačka književnost biti prevođena na strane jezike.

Članove Upravnog odbora BDP-a čine Filip Mursel Begović (predsjednik), prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, Zehnija Bulić, prof. dr. Ena Begović-Sokolija i Mujo Musagić.

Ispred Upravnog odbora BDP-a obratio se Filip Mursel Begović koji je istakao da su Bošnjaci jedan od rijetkih naroda na svijetu koji nemaju svoj nacionalni časopis za kulturu.

“Mi smo se dva mjeseca lomili oko imena našg časopisa. Već u zamoru od te potrage za imenom zavirili smo u gramatičke kategorije – predikat, ne može, atribut, apozicija… i izgovorili smo subjekt. I na tome stali. ‘Subjekt’ – izgovorio sam. ‘Da, Subjekt’ – odgovorio je Almir. Imamo državni subjekt, privredni subjekt, nacionalni subjekt, poetski subjekt, bošnjački subjekt, konstitutivni subjekt… To je to. Subjekt, onaj s bošnjačkim imenom, onaj s individualitetom, onaj koji nije i neće biti i neće dopustiti da bude ničiji objekt. No, pozicija subjekta u svakoj rečenici jeste da ovisi o radnji, što je pozicija predikata. A šta je to? Radnja je Bosna i Hercegovina, bez nje ni naš književni Subjekt nema svrhe, nema pokreta, a u pokretu je, kako znamo, bereket. Hrvatski pisci su se nekada budili uz krilaticu – Neka bude živost! Mi se vraćamo sebi u ovome vremenu uz unutarnji vapaj – neka bude Bereket”, objasnio je Begović.

Predsjednik Upravnog odbora je napomenuo i o vezi bosanskoga i bošnjačkoga u pristupima BDP-a.

“Mi nismo nikome prijetnja, mi smo organska potreba našega naroda i naših pisaca, mi nikako ne možemo biti prijetnja ničemu državotvornome jer mi izrastamo iz Bosne, mi smo njen gradivni element, mi živimo Bosnu, volimo Bosnu, branimo Bosnu i poprilično bi bilo šokantno da nekome uopće padne na pamet da bi bošnjački pisci, svojim jednim institucionalnim okupljanjem, mogli biti neki djelić i poligon za disoluciju te iste Bosne, da bi mogli nešto umanjiti od njene državnosti. Baš suprotno – mogu samo pojačati i unaprijediti”, naglasio je Begović.

Na Svečanoj akademiji obratili su se i književnici Halid Kadrić i Zehnija Bulić, član Upravnog odbora BDP-a i predsjednik Bošnjačkog udruženja književnika Sandžaka te pokrovitelj, ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK Mirza Mušija, koji je potom izveo i pjesmu “Bosna” Nedžada Ibrišimovića.

Iz BDP-a su najavili da će njihova centralna književna nagrada nositi ime jednog od najvećih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih pisaca – Nedžada Ibrišimovića.

Tokom svečanosti iz svojeg djela su govorili pisci Amir Talić, Bisera Suljić Boškailo, Bajrudin Planjac, Šaban Šarenkapić, Mustafa Širbić i Mujo Musagić.

Pokrovitelji Svečane akademije su bili potpredsjednik FBiH Refik Lendo, predsjedavajući Skupštine ZDK Ćazim Huskić, premijer ZDK Nezir Pivić i ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK Mirza Mušija.

U Bosanskom narodnom pozorištu Zenica protekli vikend je održana Svečana akademija Bošnjačkog društva pisaca (BDP), uz bogati kulturni program u kojemu je sudjelovao Omladinski hor Zenica pod dirigovanjem maestra Milenka Karovića, nastupe dramskog umjetnika Irfana Kasumovića i violinistice Jasmine Kasumović te brojnih bošnjačkih pisaca koji su govorili svoju poeziju.

Na svečanost su pristigle i delegacije bošnjačkih pisaca sa Sandžaka, iz Bosanske krajine, Brčko distrikta, Hercegovine, Norveške i Njemačke. U foajeu Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, uoči same svečanosti, otvorena je izložba “Bošnjačka književnost”.

Potreba za osnivanjem Bošnjačkog društva pisaca stara je nekoliko decenija, a jučer je istaknuto da je ova svečanost historijski događaj koji treba omogućiti bošnjačkom književniku i njegovom djelu potrebnu vidljivost, te komparativno sagledavanje dosega, u smislu valoriziranja, analize, te očuvanja i veće prisutnosti bosanskog jezika kako na domaćoj javnoj sceni tako i u zemljama trenutnog boravka naših pisaca. Bošnjački pisci, urednici, prevodioci, kritičari, publicisti, historičari, izdavači i drugi intelektualci kroz ovo udruženje težit će ostvarivanju zajedničkih profesionalnih i općih interesa, te zastupanju prava i slobode izražavanja svih komponenti vlastitog identiteta.

“Najbezazlenije nacionalno obilježavanje pisca postalo je predmetom svojevrsnog prokazivanja iako je uloga književnosti u stvaranju nacionalne svijesti i čuvanja nacionalnog identiteta neosporno ogromna. Dakle, u aktualnom javnom diskursu postoje izrazite tendencije negiranja, relativiziranja i rastakanja nacionalnog bitka. Takav javni, aktualni trenutak, Bošnjaci, a samim tim naši književnici i njihova književnost, žive duže od jednog stoljeća, iako u svim relevantnim, univerzalnim enciklopedijama u svijetu, biografije pisaca zauzimaju i sadržajem i obimom najviše prostora”, istakao je predsjednik BDP-a Almir Zalihić u svojem govoru i dodao da se pisci i književnost smatraju vrlo bitnim činiocima nacionalne tradicije i nacionalne kulturne baštine, a samim tim i svjetionicima svjetskog univerzalnog prosperitetnog uma.

“Svako etiketiranje nacionalnog ponosa, kao i pripisivanje mu onog što on ne sadrži u svom habitusu, znači ponižavanje, uvredu i prijetnju s nesagledivim posljedicama u budućnosti. Alarmantno je i pitanje kakvu ćemo ostavštinu predati idućim naraštajima, ako danas pristajemo na floskule-smicalice da je umjetnost anacionalna, da se mora okrenuti svjetskim trendovima i doktrinama, virtualnom čitatelju koji je politički, nacionalno i rodno indiferentan. Još su pogubnije aktualne floskule-smicalice da isticanje bošnjačkog nacionalnog prefiksa znači rastakanje bosanskohercegovačkog identiteta, pa i državnosti. Ova vrsta smicalica vodi u dalje podjele, te marginalizaciju kako bošnjačke književne tradicije tako i aktualne književne produkcije”, poručio je Zalihić te objasnio da će BDP biti kuća bitka u kojoj će se ugodno, svoji na svome, osjećati pisci iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka (Srbije i Crne Gore), Makedonije, Hrvatske, Kosova, Slovenije, Njemačke, Norveške, Švedske, Amerike, i svih drugih zemalja u koje su ih okolnosti odvele.

Nakon jednogodišnjih priprema profilirani su određeni sadržaji i programi rada BDP-a, koje trenutno broji preko 50 članova, što je bio tek prvi ciklus primanja u članstvo.

Prezentirana je i službena internetska stranica Bošnjačkog društva pisaca (www.bdp.ba), koja je aktivna i na kojoj se mogu pronaći svi relevantni podaci o članovima koji su primljeni u prvom ciklusu. Bitan segment rada BDP-a svakako će biti izdavačka djelatnost, najavljeno je, a početak tih aktivnosti obilježeno je puštanjem u rad portala časopisa za književnu praksu “Subjekt” (www.subjekt.ba), koji će vrlo brzo izaći i u tiskanom obliku te će imati i svoj podlistak (“Subject International”) u kojemu će bošnjačka književnost biti prevođena na strane jezike.

Članove Upravnog odbora BDP-a čine Filip Mursel Begović (predsjednik), prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, Zehnija Bulić, prof. dr. Ena Begović-Sokolija i Mujo Musagić.

Ispred Upravnog odbora BDP-a obratio se Filip Mursel Begović koji je istakao da su Bošnjaci jedan od rijetkih naroda na svijetu koji nemaju svoj nacionalni časopis za kulturu.

“Mi smo se dva mjeseca lomili oko imena našg časopisa. Već u zamoru od te potrage za imenom zavirili smo u gramatičke kategorije – predikat, ne može, atribut, apozicija… i izgovorili smo subjekt. I na tome stali. ‘Subjekt’ – izgovorio sam. ‘Da, Subjekt’ – odgovorio je Almir. Imamo državni subjekt, privredni subjekt, nacionalni subjekt, poetski subjekt, bošnjački subjekt, konstitutivni subjekt… To je to. Subjekt, onaj s bošnjačkim imenom, onaj s individualitetom, onaj koji nije i neće biti i neće dopustiti da bude ničiji objekt. No, pozicija subjekta u svakoj rečenici jeste da ovisi o radnji, što je pozicija predikata. A šta je to? Radnja je Bosna i Hercegovina, bez nje ni naš književni Subjekt nema svrhe, nema pokreta, a u pokretu je, kako znamo, bereket. Hrvatski pisci su se nekada budili uz krilaticu – Neka bude živost! Mi se vraćamo sebi u ovome vremenu uz unutarnji vapaj – neka bude Bereket”, objasnio je Begović.

Predsjednik Upravnog odbora je napomenuo i o vezi bosanskoga i bošnjačkoga u pristupima BDP-a.

“Mi nismo nikome prijetnja, mi smo organska potreba našega naroda i naših pisaca, mi nikako ne možemo biti prijetnja ničemu državotvornome jer mi izrastamo iz Bosne, mi smo njen gradivni element, mi živimo Bosnu, volimo Bosnu, branimo Bosnu i poprilično bi bilo šokantno da nekome uopće padne na pamet da bi bošnjački pisci, svojim jednim institucionalnim okupljanjem, mogli biti neki djelić i poligon za disoluciju te iste Bosne, da bi mogli nešto umanjiti od njene državnosti. Baš suprotno – mogu samo pojačati i unaprijediti”, naglasio je Begović.

Na Svečanoj akademiji obratili su se i književnici Halid Kadrić i Zehnija Bulić, član Upravnog odbora BDP-a i predsjednik Bošnjačkog udruženja književnika Sandžaka te pokrovitelj, ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK Mirza Mušija, koji je potom izveo i pjesmu “Bosna” Nedžada Ibrišimovića.

Iz BDP-a su najavili da će njihova centralna književna nagrada nositi ime jednog od najvećih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih pisaca – Nedžada Ibrišimovića.

Tokom svečanosti iz svojeg djela su govorili pisci Amir Talić, Bisera Suljić Boškailo, Bajrudin Planjac, Šaban Šarenkapić, Mustafa Širbić i Mujo Musagić.

Pokrovitelji Svečane akademije su bili potpredsjednik FBiH Refik Lendo, predsjedavajući Skupštine ZDK Ćazim Huskić, premijer ZDK Nezir Pivić i ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK Mirza Mušija.