Tužioci Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) zatražili su da se odbije zahtjev Vojislava Šešelja da mu se omogući žalba na pravosnažnu presudu kojom je osuđen na deset godina zatvora zbog podsticanja i počinjenja progona Hrvata 1992. u selu Hrtkovci u Vojvodini, piše BIRN.

Kako se navodi u podnesku koji je potpisala tužiteljica Barbara Goy, odluke Žalbenog vijeća su konačne uz iznimku revizije presude, zbog čega se treba odbiti Šešeljev zahtjev da mu se dozvoli žalba.

“Statut MMKS-a, kao i statuti Tribunala za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, ne dozvoljavaju pravo na drugu žalbu, što uključuje situacije kada se u žalbenom postupku osudi osoba koja je u prvostepenom postupku oslobođena”, navela je tužiteljica Goy.

Tužiteljica je također navela da su Šešeljevi navodi da mu je “onemogućeno pravo da učestvuje u žalbenoj proceduri” netačni.

Šešelj je u svom zahtjevu Mehanizmu naveo da je pravo na žalbu na osuđujuću presudu “elementarno pravo”, koje se ne smije nikome osporiti.

“Presuda izrečena od strane Mehanizma predstavlja pravni presedan… Nezamislivo je da osoba koja se proglasi krivom i osudi za zločin nema pravo da se žali na takvu odluku”, naveo je Šešelj.

U aprilu ove godine Šešelj je proglašen krivim po tri tačke optužnice za progon, deportacije i druga nečovječna djela. Prethodno je prvostepenom presudom Šešelj bio oslobođen krivice.

Drugostepenom presudom Šešelj je proglašen odgovornim po osnovu govora održanog 1992. u Hrtkovcima, kojim je poticao na deportacije, progone i druga nehumana djela, poput zločina protiv čovječnosti, kao i za činjenje progona.

Šešelj je rekao da je proglašen krivim samo da bi se “pokrilo” vrijeme koje je proveo u pritvoru Tribunala.

Istom presudom Šešelj je oslobođen krivice za zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH, iako je Mehanizam kritikovao određene zaključke Prvostepenog vijeća, poput onog da u Zvorniku nije počinjen progon nesrpskog stanovništva.

Mehanizam će odluku o Šešeljevom zahtjevu donijeti naknadno.

Tužioci Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) zatražili su da se odbije zahtjev Vojislava Šešelja da mu se omogući žalba na pravosnažnu presudu kojom je osuđen na deset godina zatvora zbog podsticanja i počinjenja progona Hrvata 1992. u selu Hrtkovci u Vojvodini, piše BIRN.

Kako se navodi u podnesku koji je potpisala tužiteljica Barbara Goy, odluke Žalbenog vijeća su konačne uz iznimku revizije presude, zbog čega se treba odbiti Šešeljev zahtjev da mu se dozvoli žalba.

“Statut MMKS-a, kao i statuti Tribunala za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, ne dozvoljavaju pravo na drugu žalbu, što uključuje situacije kada se u žalbenom postupku osudi osoba koja je u prvostepenom postupku oslobođena”, navela je tužiteljica Goy.

Tužiteljica je također navela da su Šešeljevi navodi da mu je “onemogućeno pravo da učestvuje u žalbenoj proceduri” netačni.

Šešelj je u svom zahtjevu Mehanizmu naveo da je pravo na žalbu na osuđujuću presudu “elementarno pravo”, koje se ne smije nikome osporiti.

“Presuda izrečena od strane Mehanizma predstavlja pravni presedan… Nezamislivo je da osoba koja se proglasi krivom i osudi za zločin nema pravo da se žali na takvu odluku”, naveo je Šešelj.

U aprilu ove godine Šešelj je proglašen krivim po tri tačke optužnice za progon, deportacije i druga nečovječna djela. Prethodno je prvostepenom presudom Šešelj bio oslobođen krivice.

Drugostepenom presudom Šešelj je proglašen odgovornim po osnovu govora održanog 1992. u Hrtkovcima, kojim je poticao na deportacije, progone i druga nehumana djela, poput zločina protiv čovječnosti, kao i za činjenje progona.

Šešelj je rekao da je proglašen krivim samo da bi se “pokrilo” vrijeme koje je proveo u pritvoru Tribunala.

Istom presudom Šešelj je oslobođen krivice za zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH, iako je Mehanizam kritikovao određene zaključke Prvostepenog vijeća, poput onog da u Zvorniku nije počinjen progon nesrpskog stanovništva.

Mehanizam će odluku o Šešeljevom zahtjevu donijeti naknadno.