Carski rez je operativna intervencija kojom se preko uzdužnog ili poprečnog reza prednjeg zida trbuha, ispod pupka, vrši porod. Izvodi se u tačno određenim indikacijama kako majke, tako i ploda.

Razlozi mogu biti apsolutni, naprimjer apsolutno sužena zdjelica, nepravilnosti genitalnog trakta majke, poprečni položaj ploda posteljica koja pokriva ušće materice, placenta previja, prijeteća ruptura materice, prijevremeno odvajanje posteljice abrupcija, herpes genitalnog trakta.

Relativne indikacije su EPH gestoze, raniji carski rez, zastoj u razvoju ploda, komplikacije dijabetesa kod majke, ranija konizacija, poremećaj u ritmu trudova. Proširene indikacije su starije prvorotkinje, bračna neplodnost u anamnezi, stanja nakon intervencija na grliću materice i rodnici, psihijatrijska oboljenja, neurološki poremećaji, ponekad oftalmološke indikacije kod težih anomalija refrakcije, kardiološki statusi….

U razgovoru za Fenu specijalistica ginekologije i akušerstva doc.dr. Jasmina Gutić smatra da je potrebno vratiti povjerenje u prirodni porođaj, a operativno dovršene porođaje vratiti u okvire preporučenih stopa.

Misli da je to najbolje uraditi širom društvenom akcijom, u smislu informacija dostupnih ženama reproduktivne dobi, većim angažiranjem ordinirajućih akušera, određenim stavom struke na osnovu medicine zasnovane na dokazima, te eliminacijom paramedicinskih faktora.

“Moramo biti svjesni činjenice da je akušerstvo jedna od najodgovornijih i najzahtjevnijih struka u medicini, da se uglavnom misli da imamo zdrave trudnice i da je sve što se desi prilikom porođaja posljedica ljekarske greške, što naravno nije tačno”, kazala je.

Ističe da je sve više oboljenja mladih žena koja se manifestiraju u toku trudnoće, poremećaja u razvoju ploda i toku porođaja koji se nisu mogli predvidjeti, tako da akušeri u strahu od tužbi i odšteta odluče da je sigurniji operativni način pristupa porodu.

“Ima tu i drugih momenata kao što su nedovoljan broj stručnih, iskusnih babica, potom fama da je neki mladi ljekar ‘stručnjak’ za carski rez, što kod mnogih, dovodi do gubitka samopouzdanja prilikom prirodnog porođaja”, kazala je.

Ima, kaže, još mnogo pitanja kojima se, u svakoj sredini, mora pobrinuti struka, ali i ponavlja ‘problema u radu imaju najviše ona odjeljenja koja nemaju usvojene smjernice i vodilje, zasnovane na iskustvu i provjerene u praksi onih koji to rade najbolje’.

“Tamo gdje nema improvizacije i ishitrenih odluka i gdje svaki ljekar po svojoj savjesti, etici, radi timski, dogovora se sa kolegama, gdje se komisijski odlučuje o indikacijama, uz human i odgovoran odnos prema porodilji siguran je uspjeh u misiji povratka instituciji prirodnog porođaja. Naravno, ne na štetu pacijenta i protivno pravilima struke”, naglašava doc. dr. Jasmina Gutić.

Nažalost, operativni zahvat nosi i mogućnost intraoperativnih i postoperativnih komplikacija, od krvarenja, infekcije, tromboembolije što, kako ističe, treba imati u vidu kad se pacijentici ponekad predloži operativno dovršavanje trudnoće u kategoriji proširenih indikacija.

“Naša je stvarnost da se u nekim sredinama smatra da je opcija ugodnog poroda carski rez i da je to najbolji izbor, ponekad i po želji trudnice, nažalost”, upozorila je.

Tu, kaže, treba voditi računa da etnička pripadnost, geografsko podneblje, naslijeđe pa i individualna procjena (koju steknemo stručnim, detaljnim i savjesnim praćenjem trudnice) rezultira i najpovoljnijom opcijom dovršavanja trudnoće.

“Struka je svjesna komercijalizacije te vrste operacija u akušerstvu, ali jedino akreditacija, certificiranje porodilišta, striktno urađene vodilje i procedure mogu rezultirati da se incidencija te vrste intervencija u akušerstvu smanji”, dodaje.

U Federaciji BiH procent carskih rezova iznosio je 24,3 posto u 2014. godini. Docentica Gutić upozorava da se nastavlja trend povećanja tog broja u odnosu na preporučeni od Svjetske zdravstvene organizacije (10 do 15 posto). Po njenim riječima, ta stopa slična je prosjeku država Evropske unije.

Statistika pokazuje da najmanje tih zahvata ima u Africi (oko 2 posto). To je područje s najvećim natalitetom i najmanjim bruto domaćim proizvodom (BDP) po glavi stanovnika. Jedna studija SZO govori o tome da samo 14 od 137 država u kojima je provedena, ima stope odgovarajuće preporučenim.

Po analizi 2000-2016. godina, stopa carskih rezova, na 1.000 živorođene djece, pokazuje porast u Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj. Dok je u Austriji i Sloveniji stabilna, u Njemačkoj se zabilježen porast do 30 posto. Po nekim podacima, u Brazilu iznosi i do 50 posto, Kipru 52 posto, nordijskim državama 17 posto, a UK do 25 posto.

“Podatke treba za neke sredine uzeti s rezervom, jer zavisno od uređenja sistema nadzora i prijavljivanja javnog i privatnog sektora koji obavljaju te intervencije, podaci su relativni. Jedno je sigurno, a to je da dobra antenatalna zaštita (skup postupaka koji se u trudnice provode za vrijeme trudnoće radi rađanja zdrava djeteta te očuvanja majčinog zdravlja), uz stručno obavljen porođaj, rezultira smanjenim mortalitetom i morbiditetom kako majki tako i novorođenčadi”, ističe.

Gutić podsjeća da je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) dala 26 novih preporuka u vezi s tim među kojima je potreba većeg informiranja porodilje, više strpljenja i posvećenosti pružanju razumnih informacija značajnih za finaliziranje njene trudnoće, naročito povratak instituciji prirodnih porođaja s minimalnim intervencijama medicinskog osoblja.

Carski rez je operativna intervencija kojom se preko uzdužnog ili poprečnog reza prednjeg zida trbuha, ispod pupka, vrši porod. Izvodi se u tačno određenim indikacijama kako majke, tako i ploda.

Razlozi mogu biti apsolutni, naprimjer apsolutno sužena zdjelica, nepravilnosti genitalnog trakta majke, poprečni položaj ploda posteljica koja pokriva ušće materice, placenta previja, prijeteća ruptura materice, prijevremeno odvajanje posteljice abrupcija, herpes genitalnog trakta.

Relativne indikacije su EPH gestoze, raniji carski rez, zastoj u razvoju ploda, komplikacije dijabetesa kod majke, ranija konizacija, poremećaj u ritmu trudova. Proširene indikacije su starije prvorotkinje, bračna neplodnost u anamnezi, stanja nakon intervencija na grliću materice i rodnici, psihijatrijska oboljenja, neurološki poremećaji, ponekad oftalmološke indikacije kod težih anomalija refrakcije, kardiološki statusi….

U razgovoru za Fenu specijalistica ginekologije i akušerstva doc.dr. Jasmina Gutić smatra da je potrebno vratiti povjerenje u prirodni porođaj, a operativno dovršene porođaje vratiti u okvire preporučenih stopa.

Misli da je to najbolje uraditi širom društvenom akcijom, u smislu informacija dostupnih ženama reproduktivne dobi, većim angažiranjem ordinirajućih akušera, određenim stavom struke na osnovu medicine zasnovane na dokazima, te eliminacijom paramedicinskih faktora.

“Moramo biti svjesni činjenice da je akušerstvo jedna od najodgovornijih i najzahtjevnijih struka u medicini, da se uglavnom misli da imamo zdrave trudnice i da je sve što se desi prilikom porođaja posljedica ljekarske greške, što naravno nije tačno”, kazala je.

Ističe da je sve više oboljenja mladih žena koja se manifestiraju u toku trudnoće, poremećaja u razvoju ploda i toku porođaja koji se nisu mogli predvidjeti, tako da akušeri u strahu od tužbi i odšteta odluče da je sigurniji operativni način pristupa porodu.

“Ima tu i drugih momenata kao što su nedovoljan broj stručnih, iskusnih babica, potom fama da je neki mladi ljekar ‘stručnjak’ za carski rez, što kod mnogih, dovodi do gubitka samopouzdanja prilikom prirodnog porođaja”, kazala je.

Ima, kaže, još mnogo pitanja kojima se, u svakoj sredini, mora pobrinuti struka, ali i ponavlja ‘problema u radu imaju najviše ona odjeljenja koja nemaju usvojene smjernice i vodilje, zasnovane na iskustvu i provjerene u praksi onih koji to rade najbolje’.

“Tamo gdje nema improvizacije i ishitrenih odluka i gdje svaki ljekar po svojoj savjesti, etici, radi timski, dogovora se sa kolegama, gdje se komisijski odlučuje o indikacijama, uz human i odgovoran odnos prema porodilji siguran je uspjeh u misiji povratka instituciji prirodnog porođaja. Naravno, ne na štetu pacijenta i protivno pravilima struke”, naglašava doc. dr. Jasmina Gutić.

Nažalost, operativni zahvat nosi i mogućnost intraoperativnih i postoperativnih komplikacija, od krvarenja, infekcije, tromboembolije što, kako ističe, treba imati u vidu kad se pacijentici ponekad predloži operativno dovršavanje trudnoće u kategoriji proširenih indikacija.

“Naša je stvarnost da se u nekim sredinama smatra da je opcija ugodnog poroda carski rez i da je to najbolji izbor, ponekad i po želji trudnice, nažalost”, upozorila je.

Tu, kaže, treba voditi računa da etnička pripadnost, geografsko podneblje, naslijeđe pa i individualna procjena (koju steknemo stručnim, detaljnim i savjesnim praćenjem trudnice) rezultira i najpovoljnijom opcijom dovršavanja trudnoće.

“Struka je svjesna komercijalizacije te vrste operacija u akušerstvu, ali jedino akreditacija, certificiranje porodilišta, striktno urađene vodilje i procedure mogu rezultirati da se incidencija te vrste intervencija u akušerstvu smanji”, dodaje.

U Federaciji BiH procent carskih rezova iznosio je 24,3 posto u 2014. godini. Docentica Gutić upozorava da se nastavlja trend povećanja tog broja u odnosu na preporučeni od Svjetske zdravstvene organizacije (10 do 15 posto). Po njenim riječima, ta stopa slična je prosjeku država Evropske unije.

Statistika pokazuje da najmanje tih zahvata ima u Africi (oko 2 posto). To je područje s najvećim natalitetom i najmanjim bruto domaćim proizvodom (BDP) po glavi stanovnika. Jedna studija SZO govori o tome da samo 14 od 137 država u kojima je provedena, ima stope odgovarajuće preporučenim.

Po analizi 2000-2016. godina, stopa carskih rezova, na 1.000 živorođene djece, pokazuje porast u Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj. Dok je u Austriji i Sloveniji stabilna, u Njemačkoj se zabilježen porast do 30 posto. Po nekim podacima, u Brazilu iznosi i do 50 posto, Kipru 52 posto, nordijskim državama 17 posto, a UK do 25 posto.

“Podatke treba za neke sredine uzeti s rezervom, jer zavisno od uređenja sistema nadzora i prijavljivanja javnog i privatnog sektora koji obavljaju te intervencije, podaci su relativni. Jedno je sigurno, a to je da dobra antenatalna zaštita (skup postupaka koji se u trudnice provode za vrijeme trudnoće radi rađanja zdrava djeteta te očuvanja majčinog zdravlja), uz stručno obavljen porođaj, rezultira smanjenim mortalitetom i morbiditetom kako majki tako i novorođenčadi”, ističe.

Gutić podsjeća da je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) dala 26 novih preporuka u vezi s tim među kojima je potreba većeg informiranja porodilje, više strpljenja i posvećenosti pružanju razumnih informacija značajnih za finaliziranje njene trudnoće, naročito povratak instituciji prirodnih porođaja s minimalnim intervencijama medicinskog osoblja.