Za dvije hiljade maraka prije rata u Ukrajini Muhamed Softić je bio obezbijeđen dvije grijne sezone. Sada mu je toliko potrebno za jednu zimu. Prošle godine teško je bilo i nabaviti pelet, a cijena je bila veća za više od 300 KM u odnosu na 2021. Ove godine nema oscilacija u cijenu, dok o pojeftinjenju nema ni riječi.

“Vjerujte mi da ima ljudi koji se mikrokreditno zadužuju gdje su velike kamatne stope da bi se pripremili za zimu. Bilo to za drva, ugalj, pa tako i za pelet”, rekao je Softić.

Pelet su građani 2021. plaćali manje od 300 KM. Prošle godine cijena je rasla i bila je u jednom trenutku preko 700 KM. Ove godine kreće se oko 520 KM. Cijena uglja je sada 285 KM.

A za metar cjepanih drva potrebno je izdvojiti od 150 do 170 KM. Potražnja za ugljem je prilično velika, kao da se stari trendovi vraćaju – a sve će se to nesumnjivo odraziti na aerozagađenje.

“Bilježimo pad potražnje za peletom, a porast za ugljem jer su instalacije iste što se tiče cijevi i za pelet i za ugalj, mnogi su se odlučili za ugalj kao alternativu. Ono što je još primjetno je da je sve popularnije grijanje na struju, odnosno na klimu”, rekao je Muhamed Helać iz kompanije za prodaju peleta, drva i uglja.

Oni koji se griju na plin još uvijek ne znaju šta ih ove zime očekuje. Prethodni period kada su cijene plina i nafte bile niže, kažu stručnjaci, nadležni nisu dobro iskoristili jer rezerve i dalje nemamo.

“Mi ćemo sigurno imati poskupljenje nafte i naftnih derivata i to vrlo brzo. Već sada imate 90-92 dolara po baleru, a to smo mogli za jednu trećinu manje uzeti prije par mjeseci. Ne trebamo se iznenaditi ako gorivo bude preko 3 KM, dizel i naftne prerađevine”, rekao je Draško Aćimović, ekonomski stručnjak.

Građani veće kontrole inspekcija, ograničavanje cijena, kao i sprečavanje zloupotreba tokom inflacije, kažu, nisu dočekali. Zato su i sada skeptični.

“Jednom cijene kada se popnu ne vraćaju se na staro… iako nema potrebe za tim velikim cijenama. Da su ljudi makar dobili veće plate i to… gdje sredstva idu? Na bogaćenje pojedinaca”, kaže Softić.

Zbog tog bogaćenja pojedini građani prošle zime morali su boraviti u hladnim prostorijama. Da se to i sada ne bi ponovilo upozoravaju iz Udruženja potrošača.

“Mi smo imali prošle godine da su ljudi uplatili ugalj, da ga nisu dobili i vraćene su im poslije pare za koje nisu mogli kupiti ni 70% od onoga što su naručili prvobitno. Pozivamo sve državne institucije da se time pozabave”, navela je Gordana Bulić iz Udruženja potrošača TK.

Institucije od kojih se očekuju potezi koji će građanima omogućiti da njihovi novčanici ne ostanu sasvim prazni. Jer prošle zime jesu.

Za dvije hiljade maraka prije rata u Ukrajini Muhamed Softić je bio obezbijeđen dvije grijne sezone. Sada mu je toliko potrebno za jednu zimu. Prošle godine teško je bilo i nabaviti pelet, a cijena je bila veća za više od 300 KM u odnosu na 2021. Ove godine nema oscilacija u cijenu, dok o pojeftinjenju nema ni riječi.

“Vjerujte mi da ima ljudi koji se mikrokreditno zadužuju gdje su velike kamatne stope da bi se pripremili za zimu. Bilo to za drva, ugalj, pa tako i za pelet”, rekao je Softić.

Pelet su građani 2021. plaćali manje od 300 KM. Prošle godine cijena je rasla i bila je u jednom trenutku preko 700 KM. Ove godine kreće se oko 520 KM. Cijena uglja je sada 285 KM.

A za metar cjepanih drva potrebno je izdvojiti od 150 do 170 KM. Potražnja za ugljem je prilično velika, kao da se stari trendovi vraćaju – a sve će se to nesumnjivo odraziti na aerozagađenje.

“Bilježimo pad potražnje za peletom, a porast za ugljem jer su instalacije iste što se tiče cijevi i za pelet i za ugalj, mnogi su se odlučili za ugalj kao alternativu. Ono što je još primjetno je da je sve popularnije grijanje na struju, odnosno na klimu”, rekao je Muhamed Helać iz kompanije za prodaju peleta, drva i uglja.

Oni koji se griju na plin još uvijek ne znaju šta ih ove zime očekuje. Prethodni period kada su cijene plina i nafte bile niže, kažu stručnjaci, nadležni nisu dobro iskoristili jer rezerve i dalje nemamo.

“Mi ćemo sigurno imati poskupljenje nafte i naftnih derivata i to vrlo brzo. Već sada imate 90-92 dolara po baleru, a to smo mogli za jednu trećinu manje uzeti prije par mjeseci. Ne trebamo se iznenaditi ako gorivo bude preko 3 KM, dizel i naftne prerađevine”, rekao je Draško Aćimović, ekonomski stručnjak.

Građani veće kontrole inspekcija, ograničavanje cijena, kao i sprečavanje zloupotreba tokom inflacije, kažu, nisu dočekali. Zato su i sada skeptični.

“Jednom cijene kada se popnu ne vraćaju se na staro… iako nema potrebe za tim velikim cijenama. Da su ljudi makar dobili veće plate i to… gdje sredstva idu? Na bogaćenje pojedinaca”, kaže Softić.

Zbog tog bogaćenja pojedini građani prošle zime morali su boraviti u hladnim prostorijama. Da se to i sada ne bi ponovilo upozoravaju iz Udruženja potrošača.

“Mi smo imali prošle godine da su ljudi uplatili ugalj, da ga nisu dobili i vraćene su im poslije pare za koje nisu mogli kupiti ni 70% od onoga što su naručili prvobitno. Pozivamo sve državne institucije da se time pozabave”, navela je Gordana Bulić iz Udruženja potrošača TK.

Institucije od kojih se očekuju potezi koji će građanima omogućiti da njihovi novčanici ne ostanu sasvim prazni. Jer prošle zime jesu.