Proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini je u konstantnom padu, dok istovremeno uvoz raste, a naši sagovornici kažu da je to jako loše za našu privredu, te ističu da bh. građane u narednom periodu zbog ovakve situacije očekuju i veće cijene struje.

Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, BiH je u junu proizvela 1.028 GWh električne energije, što je za 19,8 odsto manje nego u istom mjesecu lani, kada je proizvedeno 1.282 GWh.

“U ukupnoj bruto proizvodnji hidroelektrane su učestvovale sa 29,9 odsto, termoelektrane sa 65,2 odsto, a solarne i vjetroelektrane sa 4,9 odsto”, navodi se u podacima Agencije.

Dodaju da je istovremeno u junu uvezeno 472 GWh električne energije, što je 78,1 odsto više nego u istom mjesecu lani, kada je uvoz bio 265 GWh.

“Uvoz u junu najveći je mjesečni uvoz u posljednjih nekoliko mjeseci. Primjera radi, u maju je uvoz iznosio 373 GWh, u aprilu 419 GWh”, stoji u ovim podacima.

Ističu da je istovremeno u junu je izvezeno 614 GWh sati električne energije ili 4,2 odsto manje nego u istom mjesecu lani, nakon 547 GWh u maju i 487 GWh u aprilu.

“Ukupna proizvodnja iz vjetroelektrana i solarnih elektrana iznosila je u junu 51 GWh, nakon 56 GWh u maju i 52 GWh u aprilu. Proizvodnja je nešto veća nego u istom periodu 2023. godine, kada je u junu proizvedeno 39 GWh, u maju 48 GWh, a u aprilu 47 GWh”, kazali su iz Agencije za statistiku BiH.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da je BiH došla u situaciju da postaje zemlja koja uvozi električnu energiju, umjesto zemlja izvoznik.

“Slušamo non-stop objašnjenja od aktuelne vlasti kako imaju probleme, a nikakvog oni rješenja za ove probleme nemaju, jednostavno dolazimo u situaciju da će nam drastično pasti izvoz električne energije, najtraženije robe iz BiH, a da će doći do rasta uvoza”, kazao je Bečarević.

Prema njegovim riječima, “Elektroprivredi BiH” u mnogim danima je jeftinije da uvozi električnu energiju nego da je proizvodi iz postojećih termoelektrana.

“Građani BiH i dalje mogu očekivati povećanje cijena električne energije, jer ovaj sadašnji sistem postaje neodrživ”, kazao je Bečarević i dodao da su svi koje se bave energetikom prognozirali ovo stanje.

“Sve zemlje u okruženju su počele graditi proizvodne objekte iz obnovljivih izvora, ne treba im ona energija koja se proizvodi iz uglja, jer će ona biti opterećena taksama”, kazao je Bečarević.

Ekonomista Milenko Stanić ističe da je privreda BiH ove godine imala značajan pad izvoza u svim oblastima, a ne samo u pogledu električne energije.

“To pokazuje da je stanje u privredi loše u odnosu na prethodni period. A kad govorimo samo o električnoj energiji, vremenske prilike su bile loše za hidroelektrane, a što se tiče termoelektrana, one u Srpskoj dug o godina posluju u dosta lošim uslovima i uvijek ili su na gubitku poslovanja ili su na ivici gubitka”, kazao je Stanić.

Pojasnio je da je to zbog toga što su postojeći kapaciteti iscrpljeni.

“Ali, ni dinamika kojom bismo morali raditi obnovljive izvore energije i zamjenske izvore, odnosno energiju sunca i vjetra, ne ide onim tempom koji bi trebalo da obezbijedi zamjenu termoelektrana”, kazao je Stanić.

Kako je rekao, zbog manje proizvodnje BiH je prinuđena da uvozi električnu energiju.

“Nažalost, gubimo ključni izvozni adut, što je zaista loše za našu privrednu strukturu”, kazao je Stanić i dodao da u ovoj godini, barem do novembra, ne bi trebalo da bude rasta cijena.

“Zbog stanja u cijelom energetskom sektoru, to pitanje će sigurno u narednom periodu biti otvoreno. Tako da je moguće da će u novembru ili decembru doći do skoka cijena električne energije”, kazao je Stanić.

Proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini je u konstantnom padu, dok istovremeno uvoz raste, a naši sagovornici kažu da je to jako loše za našu privredu, te ističu da bh. građane u narednom periodu zbog ovakve situacije očekuju i veće cijene struje.

Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, BiH je u junu proizvela 1.028 GWh električne energije, što je za 19,8 odsto manje nego u istom mjesecu lani, kada je proizvedeno 1.282 GWh.

“U ukupnoj bruto proizvodnji hidroelektrane su učestvovale sa 29,9 odsto, termoelektrane sa 65,2 odsto, a solarne i vjetroelektrane sa 4,9 odsto”, navodi se u podacima Agencije.

Dodaju da je istovremeno u junu uvezeno 472 GWh električne energije, što je 78,1 odsto više nego u istom mjesecu lani, kada je uvoz bio 265 GWh.

“Uvoz u junu najveći je mjesečni uvoz u posljednjih nekoliko mjeseci. Primjera radi, u maju je uvoz iznosio 373 GWh, u aprilu 419 GWh”, stoji u ovim podacima.

Ističu da je istovremeno u junu je izvezeno 614 GWh sati električne energije ili 4,2 odsto manje nego u istom mjesecu lani, nakon 547 GWh u maju i 487 GWh u aprilu.

“Ukupna proizvodnja iz vjetroelektrana i solarnih elektrana iznosila je u junu 51 GWh, nakon 56 GWh u maju i 52 GWh u aprilu. Proizvodnja je nešto veća nego u istom periodu 2023. godine, kada je u junu proizvedeno 39 GWh, u maju 48 GWh, a u aprilu 47 GWh”, kazali su iz Agencije za statistiku BiH.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da je BiH došla u situaciju da postaje zemlja koja uvozi električnu energiju, umjesto zemlja izvoznik.

“Slušamo non-stop objašnjenja od aktuelne vlasti kako imaju probleme, a nikakvog oni rješenja za ove probleme nemaju, jednostavno dolazimo u situaciju da će nam drastično pasti izvoz električne energije, najtraženije robe iz BiH, a da će doći do rasta uvoza”, kazao je Bečarević.

Prema njegovim riječima, “Elektroprivredi BiH” u mnogim danima je jeftinije da uvozi električnu energiju nego da je proizvodi iz postojećih termoelektrana.

“Građani BiH i dalje mogu očekivati povećanje cijena električne energije, jer ovaj sadašnji sistem postaje neodrživ”, kazao je Bečarević i dodao da su svi koje se bave energetikom prognozirali ovo stanje.

“Sve zemlje u okruženju su počele graditi proizvodne objekte iz obnovljivih izvora, ne treba im ona energija koja se proizvodi iz uglja, jer će ona biti opterećena taksama”, kazao je Bečarević.

Ekonomista Milenko Stanić ističe da je privreda BiH ove godine imala značajan pad izvoza u svim oblastima, a ne samo u pogledu električne energije.

“To pokazuje da je stanje u privredi loše u odnosu na prethodni period. A kad govorimo samo o električnoj energiji, vremenske prilike su bile loše za hidroelektrane, a što se tiče termoelektrana, one u Srpskoj dug o godina posluju u dosta lošim uslovima i uvijek ili su na gubitku poslovanja ili su na ivici gubitka”, kazao je Stanić.

Pojasnio je da je to zbog toga što su postojeći kapaciteti iscrpljeni.

“Ali, ni dinamika kojom bismo morali raditi obnovljive izvore energije i zamjenske izvore, odnosno energiju sunca i vjetra, ne ide onim tempom koji bi trebalo da obezbijedi zamjenu termoelektrana”, kazao je Stanić.

Kako je rekao, zbog manje proizvodnje BiH je prinuđena da uvozi električnu energiju.

“Nažalost, gubimo ključni izvozni adut, što je zaista loše za našu privrednu strukturu”, kazao je Stanić i dodao da u ovoj godini, barem do novembra, ne bi trebalo da bude rasta cijena.

“Zbog stanja u cijelom energetskom sektoru, to pitanje će sigurno u narednom periodu biti otvoreno. Tako da je moguće da će u novembru ili decembru doći do skoka cijena električne energije”, kazao je Stanić.