Gorivo u Bosni i Hercegovini skuplje je nego u Austriji, zemlji visokog životnog standarda i s prosječnim primanjima koja su višestruko veća od ovdašnjih.

Kada se pretvori iz eura u marke, cijena dizela u ovoj zemlji jučer se na pumpama kretala od 2,04 KM do maksimalnih 2,24 KM, a benzina od 2,14 do 2,25 KM po litru. U pitanju su podaci austrijskog auto-moto saveza za pokrajinu Beč. Također, i na društvenim mrežama bh. dijaspora postavila je fotografije koje to isto govore.

Sa druge strane, litar dizela jučer u BiH plaćao se po cijeni od 2,10 do 2,30 KM, a benzina od 2,10 do 2,26 KM, što pokazuje kako su cijene veće, ili u najboljem slučaju iste kao u Austriji.

Međutim, ono što se u velikoj mjeri razlikuje su visina plate koja se zarađuje u ovoj srednjoevropskoj zemlji u odnosu na BiH.

Prema posljednjim podacima, prosječna neto plata u Austriji iznosi 2.009 eura, a u BiH tek 439 eura, a što je, kada se izračuna, četiri i po puta manje.

Domaći potrošači jedinu utjehu mogu da traže u činjenici da je gorivo u BiH zajedno s onim u Makedoniji i dalje najjeftinije u regionu.

Međutim, prema riječima Admira Čavalića, ekonomskog analitičara iz Tuzle, to političarima ne smije da bude opravdanje jer BiH pored ovog ima i brojne druge namete.

On pojašnjava kako cijenu goriva određuje nivo konkurencije u maloprodaji i veleprodaji.

“Iako postoji visoka konkurencija u maloprodaji, u veleprodaji nafte imamo problem jer nemamo te konkurencije. Mi ne kontrolišemo naftu, jer je ne proizvodimo. To najviše uslovljava razliku u cijeni između jedne države i druge”, kazao nam je on.

U pokretu potrošača “Reakcija” iz Banjaluke kažu da su cijene goriva na evropskom nivou, ali da su kućni budžeti građana dosta niži u odnosu na onaj koji potrošači imaju u evropskim zemljama.

Kažu kako u slučaju ovakvih poskupljenja niko ne pita potrošače za njihovo mišljenje.

“Svjedoci smo da su akcize uvedene olako, gdje niko nije razmišljao o potrošačima i o tome da li će to oni moći iznijeti, a u pitanju je proizvod koji moraju koristiti kako bi mogli normalno funkcionisati u svakodnevnom životu. Slično je i kod drugih ekonomskih usluga”, kaže Slaviša Kajkut, predsjednik Udruženja.

Podsjećamo, građani BiH od 1. februara ove godine plaćaju skuplje gorivo s obzirom na to da je tada na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama BiH, kojim je predviđeno da se putarina povećava za 0,15 KM po litru derivata plus PDV. Povećana je i akciza na lož-ulje sa 0,30 na 0,45 KM po litru, a uvedena je i akciza od 0,30 KM na biogoriva i biotečnosti.

Povećanje akciza za sobom je po automatizmu dovelo i do povećanja cijena goriva za isti iznos. Samo nekoliko dana prije ovog poskupljenja cijene goriva su porasle za dodatnih pet feninga.

Gorivo u Bosni i Hercegovini skuplje je nego u Austriji, zemlji visokog životnog standarda i s prosječnim primanjima koja su višestruko veća od ovdašnjih.

Kada se pretvori iz eura u marke, cijena dizela u ovoj zemlji jučer se na pumpama kretala od 2,04 KM do maksimalnih 2,24 KM, a benzina od 2,14 do 2,25 KM po litru. U pitanju su podaci austrijskog auto-moto saveza za pokrajinu Beč. Također, i na društvenim mrežama bh. dijaspora postavila je fotografije koje to isto govore.

Sa druge strane, litar dizela jučer u BiH plaćao se po cijeni od 2,10 do 2,30 KM, a benzina od 2,10 do 2,26 KM, što pokazuje kako su cijene veće, ili u najboljem slučaju iste kao u Austriji.

Međutim, ono što se u velikoj mjeri razlikuje su visina plate koja se zarađuje u ovoj srednjoevropskoj zemlji u odnosu na BiH.

Prema posljednjim podacima, prosječna neto plata u Austriji iznosi 2.009 eura, a u BiH tek 439 eura, a što je, kada se izračuna, četiri i po puta manje.

Domaći potrošači jedinu utjehu mogu da traže u činjenici da je gorivo u BiH zajedno s onim u Makedoniji i dalje najjeftinije u regionu.

Međutim, prema riječima Admira Čavalića, ekonomskog analitičara iz Tuzle, to političarima ne smije da bude opravdanje jer BiH pored ovog ima i brojne druge namete.

On pojašnjava kako cijenu goriva određuje nivo konkurencije u maloprodaji i veleprodaji.

“Iako postoji visoka konkurencija u maloprodaji, u veleprodaji nafte imamo problem jer nemamo te konkurencije. Mi ne kontrolišemo naftu, jer je ne proizvodimo. To najviše uslovljava razliku u cijeni između jedne države i druge”, kazao nam je on.

U pokretu potrošača “Reakcija” iz Banjaluke kažu da su cijene goriva na evropskom nivou, ali da su kućni budžeti građana dosta niži u odnosu na onaj koji potrošači imaju u evropskim zemljama.

Kažu kako u slučaju ovakvih poskupljenja niko ne pita potrošače za njihovo mišljenje.

“Svjedoci smo da su akcize uvedene olako, gdje niko nije razmišljao o potrošačima i o tome da li će to oni moći iznijeti, a u pitanju je proizvod koji moraju koristiti kako bi mogli normalno funkcionisati u svakodnevnom životu. Slično je i kod drugih ekonomskih usluga”, kaže Slaviša Kajkut, predsjednik Udruženja.

Podsjećamo, građani BiH od 1. februara ove godine plaćaju skuplje gorivo s obzirom na to da je tada na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama BiH, kojim je predviđeno da se putarina povećava za 0,15 KM po litru derivata plus PDV. Povećana je i akciza na lož-ulje sa 0,30 na 0,45 KM po litru, a uvedena je i akciza od 0,30 KM na biogoriva i biotečnosti.

Povećanje akciza za sobom je po automatizmu dovelo i do povećanja cijena goriva za isti iznos. Samo nekoliko dana prije ovog poskupljenja cijene goriva su porasle za dodatnih pet feninga.