Vozači u BiH plaćaju skuplje gorivo nego stanovnici Luksemburga, države koja se smatra najbogatijom članicom Evropske unije.

Po informacijama objavljenim na sajtu Spoljnotrgovinske komore BiH, koja se poziva na podatke Međunarodne unije cestovnog transporta (IRU), benzin 95 smo u protekloj sedmici plaćali 2,26, benzin 98 koštao je 2,41, a dizel 2,36 KM.

U istom periodu u Luksemburgu je benzin 95 koštao 1,1 euro (2,15 KM), a benzin 98 1,193 eura (2,33 KM), dok je za litar dizela trebalo izdvojiti 1,02 eura (1,99 KM).

Još u nekim od nas znatno bogatijim evropskim državama, poput Njemačke, Austrije i Slovenije, pojedine vrste goriva je moguće točiti po gotovo istim ili, pak, nižim cijenama nego na bh. benzinskim pumpama. Istina, kod nas naftni derivati jesu jeftiniji nego u većini članica EU, ali to nikako nije pravilo.

Na primjer, za litar benzina 95 je u protekloj sedmici u Austriji trebalo izdvojiti 1,17 eura, ili 2,28 KM, što je tek dva feninga više nego u BiH. Međutim, Austrijanci od nas dosta više plaćaju benzin 98 i dizel.

Slovenci su u minuloj sedmici za litar dizela izdvajali 1,19 eura (2,32 KM), dok je kod nas to gorivo bilo skuplje, i koštalo je 2,36 KM. Ipak, kod nas su jeftiniji benzini nego u Deželi.

Dizel je i u Slovačkoj bio jeftiniji nego kod nas, i to za dva feninga. Zanimljivo je da je dizel u Njemačkoj samo tri feninga skuplji nego u BiH, ali, ruku na srce, benzin plaćamo mnogo manje nego Nijemci.

Izvor “Nezavisnih”, upućen u kretanja na tržištima energenata, ističe da se cijene goriva u BiH već duži period približavaju onima u državama EU.

“Na početku 2017. godine Hrvatska je imala višu cijenu u odnosu na nas za 75 feninga, a sada je ta razlika svedena na minimalnu, gotovo zanemarivu, od svega nekoliko feninga”, kaže sagovornik “Nezavisnih”.

U udruženjima za zaštitu potrošača kažu da je neprihvatljivo opravdanje države da su joj ruke svezane zbog slobodnog formiranja cijena.

Kako ističu, iza takvog pasivnog odnosa prema problemu krije se to što se, zapravo, na skuplje gorivo slijevaju i veći porezi u budžet.

Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” Tuzlanskog kantona, nije iznenađena činjenicom da gorivo plaćamo više nego stanovnici Luksemburga.

“Očito da oni distributeri u BiH koji su snažni određuju kakav profit žele i svi ostali moraju da ih slijede. Većina distributera ima različite troškove, a mi na pumpama imamo identične cijene, tako da se očito radi o dogovoru da se prati onaj koji je najjači i najdrskiji da odredi najvišu cijenu i tako sebi isplanira dobru dobit”, kaže Bulićeva.

Inače, svoje cjenovnike naftni prometnici pravdaju brojnim faktorima koji, kako tvrde, utiču na to koliko ćemo plaćati gorivo, uključujući i rafinerijske cijene.

Vozači u BiH plaćaju skuplje gorivo nego stanovnici Luksemburga, države koja se smatra najbogatijom članicom Evropske unije.

Po informacijama objavljenim na sajtu Spoljnotrgovinske komore BiH, koja se poziva na podatke Međunarodne unije cestovnog transporta (IRU), benzin 95 smo u protekloj sedmici plaćali 2,26, benzin 98 koštao je 2,41, a dizel 2,36 KM.

U istom periodu u Luksemburgu je benzin 95 koštao 1,1 euro (2,15 KM), a benzin 98 1,193 eura (2,33 KM), dok je za litar dizela trebalo izdvojiti 1,02 eura (1,99 KM).

Još u nekim od nas znatno bogatijim evropskim državama, poput Njemačke, Austrije i Slovenije, pojedine vrste goriva je moguće točiti po gotovo istim ili, pak, nižim cijenama nego na bh. benzinskim pumpama. Istina, kod nas naftni derivati jesu jeftiniji nego u većini članica EU, ali to nikako nije pravilo.

Na primjer, za litar benzina 95 je u protekloj sedmici u Austriji trebalo izdvojiti 1,17 eura, ili 2,28 KM, što je tek dva feninga više nego u BiH. Međutim, Austrijanci od nas dosta više plaćaju benzin 98 i dizel.

Slovenci su u minuloj sedmici za litar dizela izdvajali 1,19 eura (2,32 KM), dok je kod nas to gorivo bilo skuplje, i koštalo je 2,36 KM. Ipak, kod nas su jeftiniji benzini nego u Deželi.

Dizel je i u Slovačkoj bio jeftiniji nego kod nas, i to za dva feninga. Zanimljivo je da je dizel u Njemačkoj samo tri feninga skuplji nego u BiH, ali, ruku na srce, benzin plaćamo mnogo manje nego Nijemci.

Izvor “Nezavisnih”, upućen u kretanja na tržištima energenata, ističe da se cijene goriva u BiH već duži period približavaju onima u državama EU.

“Na početku 2017. godine Hrvatska je imala višu cijenu u odnosu na nas za 75 feninga, a sada je ta razlika svedena na minimalnu, gotovo zanemarivu, od svega nekoliko feninga”, kaže sagovornik “Nezavisnih”.

U udruženjima za zaštitu potrošača kažu da je neprihvatljivo opravdanje države da su joj ruke svezane zbog slobodnog formiranja cijena.

Kako ističu, iza takvog pasivnog odnosa prema problemu krije se to što se, zapravo, na skuplje gorivo slijevaju i veći porezi u budžet.

Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” Tuzlanskog kantona, nije iznenađena činjenicom da gorivo plaćamo više nego stanovnici Luksemburga.

“Očito da oni distributeri u BiH koji su snažni određuju kakav profit žele i svi ostali moraju da ih slijede. Većina distributera ima različite troškove, a mi na pumpama imamo identične cijene, tako da se očito radi o dogovoru da se prati onaj koji je najjači i najdrskiji da odredi najvišu cijenu i tako sebi isplanira dobru dobit”, kaže Bulićeva.

Inače, svoje cjenovnike naftni prometnici pravdaju brojnim faktorima koji, kako tvrde, utiču na to koliko ćemo plaćati gorivo, uključujući i rafinerijske cijene.