Prošlo je 36 godina od najveće nuklearne katastrofe u Černobilu.

Na današnji dan 1986. godine u nuklearnoj centrali u Černobilu koja se nalazi na ukrajinsko-bjeloruskoj granici i 110 kilometara od Kijeva dogodila se eksplozija koja je izazvala curenje oblaka nuklearnih čestica.

Na mjestu eksplozije podignut je veliki čelični šator, a potpuno uklanjanje centrale planirano je do 2065. godine.

Vlasti tadašnjeg Sovjetskog saveza su pokušale prikriti nesreću, zbog čega je stanovništvo iz Pripjata evakuirano tek naredni dan. Za tri sata, Pripjat je postao grad duhova, a u narednih nekoliko dana na hiljade tona hemijskog materijala je bačeno na reaktor.

Otrovni plin koji se pojavio nakon eksplozije utjecao je i na zemlje poput Rusije, Ukrajine, Bjelorusije i jedan dio evropskih zemalja. Otrovni oblaci nakon deset dana stigli su do SAD-a, Kanade i Japana.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 600.000 ljudi na području od 30 kilometara od mjesta nesreće, bilo je izloženo visokoj dozi radijacije.

Oko pet miliona ljudi u Ukrajini, Bjelorusiji i Rusiji živi na područjima na kojima je rizik od radijacije visok.

Dok je područje od 155.000 kvadratnih kilometara bilo pogođeno eksplozijom, poljoprivredno područje od 52.000 kvadratnih kilometara postalo je neupotrebljivo u narednih 30 godina. Otprilike 404.000 ljudi moralo je napustiti svoje domove.

Nakon nuklearne katastrofe, došlo je do povećanja broja oboljelih od karcinoma štitnjače, leukemije, drugih vrsta karcinoma, katarakte i urođenih patoloških bolesti kod beba u regiji.

Prema Černobilskom forumu, koji čine agencije UN-a, procjenjuje se da je 4.000 ljudi umrlo od posljedica zračenja.

Ukupni ekonomski troškovi katastrofe procjenjuju se na 235 milijardi dolara, navelo je bjelorusko Ministarstvo vanjskih poslova.

Prema odluci Parlamenta Ukrajine, nuklearna centrala će u potpunosti biti uklonjena do 2065. godine. Prema programu, u prvoj etapi koja se realizirala u periodu od 2010. do 2013. godine su izmješteni nuklearni energenti iz centrale. U drugoj etapi, koja će trajati do 2022. godine, radit će se na izolaciji reaktora u kojem je došlo do eksplozije te kontroli ostalih reaktora.

U trećoj etapi, koja će se odvijati od 2022. do 2045. godine, stručnjaci će promatrati situaciju, odnosno nivo radijacije nakon izolacije, da bi u posljednjoj fazi, planiranoj za period od 2045. do 2065, došlo do rušenja centrale i radova na uklanjanju ostataka.

Napuštene zgrade koje se gube među drvećem na ulazu u grad dočekuju posjetioce. Putevi koji su nekad bili bulevari, danas ne postoje. Napušteni domovi, javni objekti, hoteli pod uticajem prirode se raspadaju.

Da bi se ljudi mogli vratiti na 60 posto područja u blizini Černobila bit će potrebno od tri i šest decenija.

Prošlo je 36 godina od najveće nuklearne katastrofe u Černobilu.

Na današnji dan 1986. godine u nuklearnoj centrali u Černobilu koja se nalazi na ukrajinsko-bjeloruskoj granici i 110 kilometara od Kijeva dogodila se eksplozija koja je izazvala curenje oblaka nuklearnih čestica.

Na mjestu eksplozije podignut je veliki čelični šator, a potpuno uklanjanje centrale planirano je do 2065. godine.

Vlasti tadašnjeg Sovjetskog saveza su pokušale prikriti nesreću, zbog čega je stanovništvo iz Pripjata evakuirano tek naredni dan. Za tri sata, Pripjat je postao grad duhova, a u narednih nekoliko dana na hiljade tona hemijskog materijala je bačeno na reaktor.

Otrovni plin koji se pojavio nakon eksplozije utjecao je i na zemlje poput Rusije, Ukrajine, Bjelorusije i jedan dio evropskih zemalja. Otrovni oblaci nakon deset dana stigli su do SAD-a, Kanade i Japana.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 600.000 ljudi na području od 30 kilometara od mjesta nesreće, bilo je izloženo visokoj dozi radijacije.

Oko pet miliona ljudi u Ukrajini, Bjelorusiji i Rusiji živi na područjima na kojima je rizik od radijacije visok.

Dok je područje od 155.000 kvadratnih kilometara bilo pogođeno eksplozijom, poljoprivredno područje od 52.000 kvadratnih kilometara postalo je neupotrebljivo u narednih 30 godina. Otprilike 404.000 ljudi moralo je napustiti svoje domove.

Nakon nuklearne katastrofe, došlo je do povećanja broja oboljelih od karcinoma štitnjače, leukemije, drugih vrsta karcinoma, katarakte i urođenih patoloških bolesti kod beba u regiji.

Prema Černobilskom forumu, koji čine agencije UN-a, procjenjuje se da je 4.000 ljudi umrlo od posljedica zračenja.

Ukupni ekonomski troškovi katastrofe procjenjuju se na 235 milijardi dolara, navelo je bjelorusko Ministarstvo vanjskih poslova.

Prema odluci Parlamenta Ukrajine, nuklearna centrala će u potpunosti biti uklonjena do 2065. godine. Prema programu, u prvoj etapi koja se realizirala u periodu od 2010. do 2013. godine su izmješteni nuklearni energenti iz centrale. U drugoj etapi, koja će trajati do 2022. godine, radit će se na izolaciji reaktora u kojem je došlo do eksplozije te kontroli ostalih reaktora.

U trećoj etapi, koja će se odvijati od 2022. do 2045. godine, stručnjaci će promatrati situaciju, odnosno nivo radijacije nakon izolacije, da bi u posljednjoj fazi, planiranoj za period od 2045. do 2065, došlo do rušenja centrale i radova na uklanjanju ostataka.

Napuštene zgrade koje se gube među drvećem na ulazu u grad dočekuju posjetioce. Putevi koji su nekad bili bulevari, danas ne postoje. Napušteni domovi, javni objekti, hoteli pod uticajem prirode se raspadaju.

Da bi se ljudi mogli vratiti na 60 posto područja u blizini Černobila bit će potrebno od tri i šest decenija.