Povodom Međunarodnog dana hrane u Hotelu “Zenica” održan je seminar na temu “Sigurnost hrane – procjena rizika”.

- Izbori 2024 -

Seminaru su prisustvovali zdravstveni profesionalci iz oblasti javnog zdravstva, zadrugari sa područja općina, kantona i Federacije BiH, sanitarni, veterinarski i tržišni inspektori, predstavnici vladinih ustanova, nevladinih organizacija i preduzeća za proizvodnju, te predstavnici za uvoz i promet životnih namirnica i gotove hrane.

Sigurnost hrane jedan je od najvećih problema vezanih uz klimatske promjene. Globalna populacija u stalnom je porastu, a očekuje se da će do 2050. godine dostići brojku od 9,6 milijardi.

- Izbori 2024 -

Kako bi se zadovoljila tako velika potražnja, poljoprivreda i prehrambeni sistemi trebat će se prilagoditi nepovoljnim učincima klimatskih promjena, te postati otporniji, produktivniji i održiviji.

Kako ističe prof.dr.sc. Smajil Durmišević, negativan utjecaj klimatskih promjena na prirodne resurse, od pada globalnih zaliha i kvaliteta vode, kao i degradacije zemljišta, naglašava sve veću važnost korištenja tih resursa na održiv način.

“Kvalitetno upravljanje zemljištom i šumarstvom može dovesti do prirodne apsorpcije ugljičnog dioksida, čime se smanjuje emisija stakleničnih gasova”, navodi Durmišević.

Svijet ima za cilj postizanje “Nula gladi” do 2030. godine, a klimatske promjene su izazov na koji se mora obratiti pažnja kako bi nastavili borbu protiv gladi.

“Procjenjuje se da poljoprivredna proizvodnja mora porasti za oko 60% do 2050. godine kako bi se nahranila populacija koja je u porastu. Vidite da se danas više od 1/3 proizvedene hrane u svijetu baca u otpad. To iznosti oko 1,3 milijarde tona godišnje”, ističe Durmišević.

Uzgoj hrane na održivi način znači usvajanje prakse koja proizvodi više koristeći manje, na istom području, racionalno iskorištavajući prirodne resurse. To također znači smanjenje gubitaka hrane prije dobivanja konačnog proizvoda ili maloprodaje, kroz niz inicijativa, uključujući bolju žetvu, skladištenje, pakiranje, transport, infrastrukturu, tržišne mehanizme, kao i insitucionalne i pravne okvire.

Povodom Međunarodnog dana hrane u Hotelu “Zenica” održan je seminar na temu “Sigurnost hrane – procjena rizika”.

- Izbori 2024 -

Seminaru su prisustvovali zdravstveni profesionalci iz oblasti javnog zdravstva, zadrugari sa područja općina, kantona i Federacije BiH, sanitarni, veterinarski i tržišni inspektori, predstavnici vladinih ustanova, nevladinih organizacija i preduzeća za proizvodnju, te predstavnici za uvoz i promet životnih namirnica i gotove hrane.

Sigurnost hrane jedan je od najvećih problema vezanih uz klimatske promjene. Globalna populacija u stalnom je porastu, a očekuje se da će do 2050. godine dostići brojku od 9,6 milijardi.

- Izbori 2024 -

Kako bi se zadovoljila tako velika potražnja, poljoprivreda i prehrambeni sistemi trebat će se prilagoditi nepovoljnim učincima klimatskih promjena, te postati otporniji, produktivniji i održiviji.

Kako ističe prof.dr.sc. Smajil Durmišević, negativan utjecaj klimatskih promjena na prirodne resurse, od pada globalnih zaliha i kvaliteta vode, kao i degradacije zemljišta, naglašava sve veću važnost korištenja tih resursa na održiv način.

“Kvalitetno upravljanje zemljištom i šumarstvom može dovesti do prirodne apsorpcije ugljičnog dioksida, čime se smanjuje emisija stakleničnih gasova”, navodi Durmišević.

Svijet ima za cilj postizanje “Nula gladi” do 2030. godine, a klimatske promjene su izazov na koji se mora obratiti pažnja kako bi nastavili borbu protiv gladi.

“Procjenjuje se da poljoprivredna proizvodnja mora porasti za oko 60% do 2050. godine kako bi se nahranila populacija koja je u porastu. Vidite da se danas više od 1/3 proizvedene hrane u svijetu baca u otpad. To iznosti oko 1,3 milijarde tona godišnje”, ističe Durmišević.

Uzgoj hrane na održivi način znači usvajanje prakse koja proizvodi više koristeći manje, na istom području, racionalno iskorištavajući prirodne resurse. To također znači smanjenje gubitaka hrane prije dobivanja konačnog proizvoda ili maloprodaje, kroz niz inicijativa, uključujući bolju žetvu, skladištenje, pakiranje, transport, infrastrukturu, tržišne mehanizme, kao i insitucionalne i pravne okvire.