Zakon o posebnom Registru osoba pravomoćno osuđenih za kaznena djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima u Federaciji uskoro će stupiti na snagu.

Jedan od predlagača ovog zakona i federalni delegat u prošlom sazivu Jasmin Duvnjak kazao je za Faktor da su škole, ali i druge ustanove koje rade s djecom sada obavezne prije zaposlenja kandidata za posao tražiti izvod iz registra pedofila.

U Registar će biti upisane osobe pravomoćno osuđene za kaznena djela učinjena prema djeci i maloljetnicima: silovanje, spolni odnos s djetetom, bludne radnje, zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom, navođenje na prostituciju, upoznavanje djeteta s pornografijom, rodoskrvnuće…

Zastupnik Duvnjak kaže da je od upućivanja nacrta zakona pa do njegovog konačnog usvajanja u oba doma Parlamenta FBiH prošlo pet godina što je, prema njegovom mišljenju, neodgovorno i neprhvatljivo “kao da smo radili na složenim pitanjima ustavnih reformi”

“Zakonom će se omogućiti veći stepen zaštite djece koje ugrožavaju pedofili i recidivisti. Stvorili smo pretpostavke da se pedofili udalje od mjesta na kojima su djeca, od vrtića, škola, nevladinih organizacija koje rade s djecom i mladiima. Imamo u bazi DNK profil tih osoba. Zakonom nećemo riješiti problem pedofilije i te psihopatologije, ali ćemo preventivno djelovati da se smanji mogućnost recividizma kod presuđenih za ova kaznena djela”, kazao je Duvnjak.

Osim imena i prezimena, spola, datuma rođenja, općine, države rođenja, JMB-a, u Registar se upisuju, između ostalog, prebivalište osuđenog, odnosno boravište s adresom stanovanja u vrijeme izvršenja presude, zakonski naziv kaznenog djela, podaci o zaposlenju, podaci značajni za fizičko prepoznavanje osuđenog i njegova fotografija u vrijeme stupanja na izdržavanje kazne zatvora i u vrijeme izlaska iz kazneno-popravne ustanove i DNK profil.

Kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova vode poseban kantonalni registar, a federalni registar vodi FUP. Podaci iz Registra vodit će se trajno i neće se brisati.

Kada su u pitanju prekršajne odredbe, kaznom od 8.000 do 15.000 maraka bit će kažnjena odgovorna osoba, recimo u školi ili vrtiću ukoliko ne zatraži podatke iz Registra.

Novčanom kaznom od 500 do 2.000 maraka kaznit će se za prekršaj osoba koja zloupotrijebi podatke iz Registra s ciljem zastrašivanja ili uznemiravanja osoba upisanih u Registar ili članova njihove porodice ili te podatke javno objavi.

Republika Srpska ovakav registar je dobila 2018. godine, a Miloš Bukejlović, ministar pravde ovog entiteta, kazao je na sjednici Narodne skupštine RS-a u martu 2023. godine da se u registru nalazi oko 200 osoba.

Zakon o posebnom Registru osoba pravomoćno osuđenih za kaznena djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima u Federaciji uskoro će stupiti na snagu.

Jedan od predlagača ovog zakona i federalni delegat u prošlom sazivu Jasmin Duvnjak kazao je za Faktor da su škole, ali i druge ustanove koje rade s djecom sada obavezne prije zaposlenja kandidata za posao tražiti izvod iz registra pedofila.

U Registar će biti upisane osobe pravomoćno osuđene za kaznena djela učinjena prema djeci i maloljetnicima: silovanje, spolni odnos s djetetom, bludne radnje, zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom, navođenje na prostituciju, upoznavanje djeteta s pornografijom, rodoskrvnuće…

Zastupnik Duvnjak kaže da je od upućivanja nacrta zakona pa do njegovog konačnog usvajanja u oba doma Parlamenta FBiH prošlo pet godina što je, prema njegovom mišljenju, neodgovorno i neprhvatljivo “kao da smo radili na složenim pitanjima ustavnih reformi”

“Zakonom će se omogućiti veći stepen zaštite djece koje ugrožavaju pedofili i recidivisti. Stvorili smo pretpostavke da se pedofili udalje od mjesta na kojima su djeca, od vrtića, škola, nevladinih organizacija koje rade s djecom i mladiima. Imamo u bazi DNK profil tih osoba. Zakonom nećemo riješiti problem pedofilije i te psihopatologije, ali ćemo preventivno djelovati da se smanji mogućnost recividizma kod presuđenih za ova kaznena djela”, kazao je Duvnjak.

Osim imena i prezimena, spola, datuma rođenja, općine, države rođenja, JMB-a, u Registar se upisuju, između ostalog, prebivalište osuđenog, odnosno boravište s adresom stanovanja u vrijeme izvršenja presude, zakonski naziv kaznenog djela, podaci o zaposlenju, podaci značajni za fizičko prepoznavanje osuđenog i njegova fotografija u vrijeme stupanja na izdržavanje kazne zatvora i u vrijeme izlaska iz kazneno-popravne ustanove i DNK profil.

Kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova vode poseban kantonalni registar, a federalni registar vodi FUP. Podaci iz Registra vodit će se trajno i neće se brisati.

Kada su u pitanju prekršajne odredbe, kaznom od 8.000 do 15.000 maraka bit će kažnjena odgovorna osoba, recimo u školi ili vrtiću ukoliko ne zatraži podatke iz Registra.

Novčanom kaznom od 500 do 2.000 maraka kaznit će se za prekršaj osoba koja zloupotrijebi podatke iz Registra s ciljem zastrašivanja ili uznemiravanja osoba upisanih u Registar ili članova njihove porodice ili te podatke javno objavi.

Republika Srpska ovakav registar je dobila 2018. godine, a Miloš Bukejlović, ministar pravde ovog entiteta, kazao je na sjednici Narodne skupštine RS-a u martu 2023. godine da se u registru nalazi oko 200 osoba.