Evropski parlament je danas u formi rezolucije, sa 483 glasa “za”, 73 protiv i 133 suzdržanih, usvojio izvještaj o Bosni i Hercegovini koji je pripremio i nedavno usvojio Komitet za vanjske poslove, javlja Anadolu Agency (AA).
Izvještaj je podijeljen u sedam poglavlja koja se odnose na proces pomirenja, funkcionisanje demokratskih institucija, vladavinu prava, osnovna ljudska prava, socio-ekonomske reforme, povezanost, energiju i okoliš, vanjsku politiku i sigurnost.
U izvještaju se navodi da Evropska unija snažno podržava suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Bosne i Hercegovine te se osuđuju pokušaji narušavanja državnosti i Ustava Bosne i Hercegovine i apeluje se na domaće političare da donesu Ustav koji će biti u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
U rezoluciji se također osuđuje nacionalistička i zapaljiva retorika, poricanje i veličanje ratnih zločina, uključujući i genocid u Srebrenici.
Također su odbijeni svi amandmani na tekst prijedloga rezolucije hrvatskih eurozastupnika, tako da nije spomenuta ni pitanje konstitutivnosti niti “legitimno predstavljanje”.
U proces pomirenja moraju biti uključene mlade osobe
U Komitetu za vanjsku politiku Evropskg parlamenta naveli su da u proces pomirenja moraju biti uključene mlade osobe i to kroz proces obrazovanja, te se zahtijeva uklanjanje diskriminacije djece u oblasti obrazovanja po različitim osnovama, a što se odnosi i na diskriminaciju na osnovu etničkog identiteta. Naglašeno je da se mora izvršiti reforma obrazovanja kojom će se mladima omogućiti perspektivna budućnost.
Naglašeno je da Bosna i Hercegovina mora u potpunosti izvršiti 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, a posebno je naglašena važnost efikasnije saradnje različitih nivoa vlasti u BiH. Poručeno je da je osnaživanje državne vlasti bitno za integraciju Bosne i Hercegovine u EU.
Pravosuđe u BiH mora biti nezavisno i profesionalno
Navedeno je da pravosuđe u BiH mora biti nezavisno i profesionalno, te da je potrebno izvršiti reformu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) u skladu sa preporukama Evropske komisije i Venecijanske komisije. Naglašena je važnost borbe protiv organizovanog kriminala, izdvojivši borbu protiv finansijskog kriminala, sukoba interesa i zaštitu zviždača ili prijavitelja korupcije i drugih nezakonitih radnji.
U Komitetu za vanjsku politiku Evropskog parlamenta su izrazili zabrinutost za osnovna ljudska prava u Bosni i Hercegovini, te su pozvali na sprečavanje i sankcionisanje govora mržnje prema etničkim i vjerskim manjinama, ženama, LGBTIQ+ osobama, migrantima i tražiteljima azila.
Poručeno je da BiH mora imati centralizirane i harmonizirane procedure za registraciju firme, te je u tom kontekstu naglašena nužnost digitalizacije i informatizacije javne uprave te se zahtijeva depolitizacija javnih preduzeća i kreiranje javno dostupnog registra kompanija koje su u državnom vlasništvu.
Među potezima koje su pozdravili jeste i taj što je Bosna i Hercegovina pristala da provede Pariški sporazum o zaštiti okoliša, ali se traži da BiH mora uspostaviti standarde kao i u EU vezano za zaštitu okoliša, što podrazumijeva zelenu i digitalnu transformaciju zemlje. Naglašeno je da moraju postojati harmonizirani i kontinuirani napori za poboljšanje kvalitete zraka.
Iz Komiteta za vanjsku politiku poručili su da BiH mora riješiti bilateralna pitanja sa susjednim državama, a to se odnosi na granicu sa Srbijom i Hrvatskom, kao i na rješavanje otvorenih pitanja u odnosima sa Kosovom.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.