Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi govorio je danas na digitalnoj konferenciji povodom 25. godišnjice srebreničkog genocida “Sjećanje na Srebrenicu: Evropa je dijelila historiju“.
“Jedan od najmračnijih trenutaka čovječanstva i moderne evropske historije dogodio se prije 25 godina u julu 1995., kada su snage oružanih snaga bosanskih Srba u sigurnom području Srebrenice, grada, namjerno i metodično ubili više od 8. 372 muškaraca i dječaka muslimana u gradu u kojem su mislili da su sigurni. Njihova tijela su tada bila sakrivena u masovnim grobnicama. Vrhunac rata koji je protutnjao širom Bosne i Hercegovine od 1992. do 1995. godine”, kazao je na početku svog govora Varhelyi.
“Danas, nakon što su posljednje žrtve pokopane dostojanstveno, naša srca i misli ponovno su s njima i sa preživjelima, njihovim porodicama i prijateljima čiji su se životi tragičnim događajima zauvijek promijenili. Poštujemo žrtve i izražavamo suosjećanje sa svima koji tuguju. Neka pronađu izlječenje za svoju dugotrajnu bol”, dodaje je evropski komesar.
Najtragičniji događaj
Kako je naveo, srebrenički genocid, najtragičniji događaj počinjen na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, još uvijek je otvorena rana u srcu Evrope.
“I dalje nas progoni i podsjeća nas na našu zajedničku odgovornost da spriječimo da se genocid više ne ponovi. Srebrenica poziva na odgovornost. Pravda se mora desiti, a svi odgovorni za masakr moraju se suočiti s posljedicama svojih postupaka. Nakon 25 godina, hitnije je nego ikad više okončati nekažnjavanje počinitelja ratnih zločina”, kazao je komesar EU.
Kaže da su ovaj masakr dva međunarodna suda prepoznali kao genocidni čin: Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju 2004. i Međunarodni sud pravde 2006. Te utvrđene činjenice, kazao je Varhelyi, o onome što se događalo u Srebrenici danas bi trebalo da budu jasne svima.
“Ovaj dio evropske povijesti mora se podržati protiv svakog pokušaja poricanja i revizionizma, što je u suprotnosti s najosnovnijim europskim vrijednostima. Pokušaji revizije historije u Bosni i Hercegovini ili bilo gdje drugo su neprihvatljivi. Politički lideri odgovorni su za poticanje pomirenja, a ne za poticanje nacionalističkih narativa, što će samo produbiti nepovjerenje, povećati strah i ojačati mržnju. Civilno društvo također ima temeljnu ulogu u njegovanju demokratske kulture na Zapadnom Balkanu i u cijeloj Evropi, posebno u korist mlade generacije. Priznanje prošlosti je nužan korak da se prevaziđe ta tragična zaostavština i izgradi mirna i prosperitetna budućnost, zasnovana na istini i pravdi”, poručio je Varhelyi.
Naučiti lekciju
Na nama je svima u Evropi ,kako kaže on, da naučimo lekciju o Srebrenici.
“Vrijednosti tako dramatično povrijeđene prije 25 godina – pravo na život i poštivanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokratija, jednakost – sada su u srži našeg angažmana s Bosnom i Hercegovinom i njenim građanima, kao i sa cijelim Zapadnim Balkanom na njihov put u EU integraciju. Evropska komisija nastavlja podržavati te vrijednosti u svojim odnosima sa Zapadnim Balkanom. Sve su dotične zemlje pozvane da u potpunosti prihvate i provode presude i odluke međunarodnih sudova. Bosna i Hercegovina se poziva da promiče okruženje pogodno za pomirenje kako bi se prevazišlo nasljeđe rata. To podrazumijeva pružanje odštete žrtvama ratnog silovanja i mučenja, podržavanje povratka izbjeglica i raseljenih osoba, te omogućavanje porodicama nestalih da postignu zatvor”, kazao je on.
Evropska unija, kazao je, nastavit će podržavati Bosnu i Hercegovinu u napredovanju na njenom europskom putu uspostavljajući društvo u kojem vladaju pluralizam, pravda i ljudsko dostojanstvo.
“Kroz pristupni proces EU će nastaviti pratiti Zapadni Balkan prema pomirenju i regionalnoj saradnji, u svrhu izgradnje mirne i prosperitetne budućnosti za sve ljude u regiji”, poručio je on.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
