U Evropskoj uniji nema mjesta za minimiziranje i negiranje ratnih zločina i genocida, kao ni za veličanje ratnih zločinaca, stoji u odgovoru koje je Evropska Komisija poslala organizatorima protesta, tačnije Organizacioniom odboru protesta The World for Bosnia and Herzegovina, a u vezi sa političkom krizom u Bosni i Hercegovini.
Odgovor direktoru Instituta za istraživanje genocida u Kanadi Emiru Ramiću i članu Upravnog odbora organizacije Platform BiH Hamdiji Draganoviću, potpisuje šef jedinice za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo unutar Glavne uprave za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Vassilis Maragos.

Hvala vam na poruci od 13. januara upućenoj predsjednici Komisije von der Leyen, u kojem izražavate zabrinutost zbog trenutne političke situacije u Bosni i Hercegovini i Hercegovine i dostavljate listu potpisnika Vašeg pisma. Predsjednica me je zamolila da vam odgovorim. Dozvolite mi da vam čestitam na uspjehu inicijative koju ste organizirali 10. januara u Briselu i mnogim drugim gradovima. U tom trenutku su bile moje kolege i razgovarali o situaciji u vašoj zemlji sa predstavnicima država članica EU u Vijeće EU – istaknuli su u odgovoru.

Bosna i Hercegovina ima budućnost u EU, napomenuli su, samo kao jedinstvena i suverena zemlja. Predsjednica von der Leyen, podsjetili su, ponovila je ovu poruku tokom svoje posjete BiH u septembru 2021. i posebno je jasno stavila do znanja da je za zemlju ključno da deblokira državne institucije i počne raditi na prijeko potrebnim reformama.

– EU duboko žali zbog produžene političke krize, koja je kočila napredak reformama, te osuđuje blokadu državnih institucija. Staza kojom se trenutno vodi Republika Srpska može dovesti samo do izolacije. Inicijative usmjerene na povlačenje iz državnih institucija su neprihvatljive i ugrožavaju put zemlje ka pristupu EU. EU također oštro osuđuje retoriku i postupke lidera RS tokom neustavne proslave 9. januara, koje su dodatno pojačale tenzije. Rukovodstvo RS bi trebalo da stane na kraj zabrinjavajućem trendu mržnje i netolerancije. Nema mjesta u Evropskoj uniji za minimiziranje i negiranje ratnih zločina i genocida, niti za veličanje ratnih zločinaca – naglasili su iz Evropske komisije.

EU očekuje, naveli su dalje, da se predstavnici entiteta Republike Srpske hitno vrate u punom kapacitetu radu državnih institucija i osiguraju njihovo pravilno funkcionisanje.

– Ovo je ključno za Bosnu i Hercegovinu da u potpunosti ima koristi od fondova EU i potakne socio-ekonomski oporavak od pandemije. Bez potpuno funkcionalnih državnih institucija, Bosna i Hercegovina je u opasnosti da izgubi značajnu finansijsku pomoć, kao što je komesar Varhelyi jasno rekao tokom svoje posjete zemlji u novembru 2021. – naveli su.
Zajedno sa Sjedinjenim Državama i u bliskoj saradnji sa Venecijanskom komisijom Vijeća Evrope i OSCE/ODIHR-om, EU je također posvećena, dodaju, olakšavanju dijaloga o ustavnim i izbornim reformama kako bi se omogućilo svim građanima Bosne i Hercegovine da se kandiduju za Predsjedništvo i Dom naroda bez diskriminacije, čime bi se pridržavalo presudama Evropskog suda za ljudska prava.

– Ove i druge reforme u oblastima demokratije i funkcionalnosti, vladavine prava, fundamentalnih prava i reformi javne uprave su ključne za Bosnu i Hercegovinu da ispuni 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU i da napreduje na svom putu ka EU – istaknuli su iz EK.

Podcrtali su da Bosna i Hercegovina pripada Evropskoj uniji.

– Očekujemo od svih političkih lidera da se fokusiraju na ovu evropsku agendu, i zahvaljujemo Vama i ostatku civilnog društva na tome što skrećete njihovu pažnju na ova vitalna pitanja za mirnu, demokratsku i prosperitetnu budućnost svakog građanina Bosne i Hercegovine. Želim da Vam se još jednom zahvalim na Vašem pismu i na Vašoj posvećenosti perspektivi pristupanja Bosne i Hercegovine EU -stoji u odgovoru.

Podsjetimo, masovni protesti bh. građana u Briselu i gradovima širom svijeta održani su 10. januara.

Kako su organizatori protesta najavili, sljedeći protesti će biti 6. marta kada će izaći na ulice i tražiti od nacionalnih parlamenta da se više angažuju za BiH.

U Evropskoj uniji nema mjesta za minimiziranje i negiranje ratnih zločina i genocida, kao ni za veličanje ratnih zločinaca, stoji u odgovoru koje je Evropska Komisija poslala organizatorima protesta, tačnije Organizacioniom odboru protesta The World for Bosnia and Herzegovina, a u vezi sa političkom krizom u Bosni i Hercegovini.
Odgovor direktoru Instituta za istraživanje genocida u Kanadi Emiru Ramiću i članu Upravnog odbora organizacije Platform BiH Hamdiji Draganoviću, potpisuje šef jedinice za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo unutar Glavne uprave za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Vassilis Maragos.

Hvala vam na poruci od 13. januara upućenoj predsjednici Komisije von der Leyen, u kojem izražavate zabrinutost zbog trenutne političke situacije u Bosni i Hercegovini i Hercegovine i dostavljate listu potpisnika Vašeg pisma. Predsjednica me je zamolila da vam odgovorim. Dozvolite mi da vam čestitam na uspjehu inicijative koju ste organizirali 10. januara u Briselu i mnogim drugim gradovima. U tom trenutku su bile moje kolege i razgovarali o situaciji u vašoj zemlji sa predstavnicima država članica EU u Vijeće EU – istaknuli su u odgovoru.

Bosna i Hercegovina ima budućnost u EU, napomenuli su, samo kao jedinstvena i suverena zemlja. Predsjednica von der Leyen, podsjetili su, ponovila je ovu poruku tokom svoje posjete BiH u septembru 2021. i posebno je jasno stavila do znanja da je za zemlju ključno da deblokira državne institucije i počne raditi na prijeko potrebnim reformama.

– EU duboko žali zbog produžene političke krize, koja je kočila napredak reformama, te osuđuje blokadu državnih institucija. Staza kojom se trenutno vodi Republika Srpska može dovesti samo do izolacije. Inicijative usmjerene na povlačenje iz državnih institucija su neprihvatljive i ugrožavaju put zemlje ka pristupu EU. EU također oštro osuđuje retoriku i postupke lidera RS tokom neustavne proslave 9. januara, koje su dodatno pojačale tenzije. Rukovodstvo RS bi trebalo da stane na kraj zabrinjavajućem trendu mržnje i netolerancije. Nema mjesta u Evropskoj uniji za minimiziranje i negiranje ratnih zločina i genocida, niti za veličanje ratnih zločinaca – naglasili su iz Evropske komisije.

EU očekuje, naveli su dalje, da se predstavnici entiteta Republike Srpske hitno vrate u punom kapacitetu radu državnih institucija i osiguraju njihovo pravilno funkcionisanje.

– Ovo je ključno za Bosnu i Hercegovinu da u potpunosti ima koristi od fondova EU i potakne socio-ekonomski oporavak od pandemije. Bez potpuno funkcionalnih državnih institucija, Bosna i Hercegovina je u opasnosti da izgubi značajnu finansijsku pomoć, kao što je komesar Varhelyi jasno rekao tokom svoje posjete zemlji u novembru 2021. – naveli su.
Zajedno sa Sjedinjenim Državama i u bliskoj saradnji sa Venecijanskom komisijom Vijeća Evrope i OSCE/ODIHR-om, EU je također posvećena, dodaju, olakšavanju dijaloga o ustavnim i izbornim reformama kako bi se omogućilo svim građanima Bosne i Hercegovine da se kandiduju za Predsjedništvo i Dom naroda bez diskriminacije, čime bi se pridržavalo presudama Evropskog suda za ljudska prava.

– Ove i druge reforme u oblastima demokratije i funkcionalnosti, vladavine prava, fundamentalnih prava i reformi javne uprave su ključne za Bosnu i Hercegovinu da ispuni 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU i da napreduje na svom putu ka EU – istaknuli su iz EK.

Podcrtali su da Bosna i Hercegovina pripada Evropskoj uniji.

– Očekujemo od svih političkih lidera da se fokusiraju na ovu evropsku agendu, i zahvaljujemo Vama i ostatku civilnog društva na tome što skrećete njihovu pažnju na ova vitalna pitanja za mirnu, demokratsku i prosperitetnu budućnost svakog građanina Bosne i Hercegovine. Želim da Vam se još jednom zahvalim na Vašem pismu i na Vašoj posvećenosti perspektivi pristupanja Bosne i Hercegovine EU -stoji u odgovoru.

Podsjetimo, masovni protesti bh. građana u Briselu i gradovima širom svijeta održani su 10. januara.

Kako su organizatori protesta najavili, sljedeći protesti će biti 6. marta kada će izaći na ulice i tražiti od nacionalnih parlamenta da se više angažuju za BiH.